Kategorije
Parkovi

Floriade 2012

Florijada je svjetska hortikulturna izložba koja se kroz cijelu vegetacijsku sezonu održava svakih deset godina u Nizozemskoj. Šesto izdanje ove spektakularne izložbe održava se od 5. travnja do 7. listopada 2012. u gradu Venlo, u provinciji Noord-Limburg. Osim uživanja u prirodnim ljepotama, ova izložba zapravo je strategija uređenja površine od gotovo 5 000 hektara smještene na sjeverozapadu grada Venla. Naime, po završetku izložbe cjelokupni biljni materijal ostaje na istoj površini kao javno dobro. Do sada posađeno je više od 3 000 stabala koja predstavljaju 250 različitih vrsta. Osim bilja, u trajnom vlasništvu ostaju i dvije impozantne građevine – Villa Innovatoren i Villa Flora. U vrijeme Florijade ova prekrasna zdanja služe kao izložbeni prostori, a nakon izložbe prostor će se prenamijeniti u istraživačko-edukacijski centar. Ovogodišnja izložba odvija se na površini od gotovo 66 hektara, od čega 40 hektara čini površina na otvorenom, a ostatak otpada na zatvoreni izložbeni prostor. Glavna tema ovogodišnjeg izdanja izložbe je slogan: „Budite dio umjetnosti prirode, živite bolje!“. Izložba je podijeljena na pet cjelina – “Liječenje i opuštanje”, “Zeleni pogon”, “Obrazovanje i inovacije”, “Okoliš” i “Svjetska pozornica”. Svaka tematska cjelina pomno je razrađena. Cjelina “Liječenje i opuštanje”  pruža priliku da se osjeti, čuje, vidi te probaju brojne prirodne metode koje pospješuju zdravlje. Unutar cjeline “Zeleni pogon” posjetitelji mogu naučiti mnogo o povezanosti prirode, odnosno hortikulture i industrije, ove dvije naoko različite cjeline. Također, posjetitelji se mogu informirati o raznim temama, kao i upoznati s najnovijim trendovima u hortikulturi. Tematska cjelina “Okoliš” jedna je od najzanimljivijih jer daje pregršt informacija o uređenju vrtova i proizvodnji hrane. Misija ove cjeline je upoznati kako priroda može unaprijediti našu svakodnevicu. Tematska cjelina “Obrazovanje i inovacije” prikazuje povezanost  hortikulture, edukacije i inovativnosti. Osim hortikulture, na ovoj izložbi može se naučiti mnogo o drugim kulturama i to kroz tematsku cjelinu “Svjetska pozornica”. Glavna misija ovogodišnje izložbe je podizanje svijesti o važnosti hortikulture u svakodnevnom životu kao i povezivanje s prirodom s ciljem poboljšanja kvalitete života. Svaku se tematsku cjelinu može sagledati zasebno jer svaku karakterizira drugačiji način sadnje te brojne aktivnosti i program događanja. Uz razgledavanje brojnih vrtova dizajniranih posebno za ovu prigodu, svakodnevno se može uživati u bogatom kulturnom programu. Uz glazbu i kazališne predstave, mogu se kušati i razne gastronomske delicije. Tijekom 185 dana na izložbi će nastupati 2 000 umjetnika iz različitih dijelova svijeta. Međutim, glavnu ulogu ipak imaju biljne vrste. Uz već postojeće drveće i grmove, za ovogodišnju izložbu spremno je 1,8 milijuna lukovica, 190 000 trajnica, 18 000 grmova, 5 000 ruža te 3 000 stabala, a biljne vrste raspoređene unutar pet tematskih cjelina pomno odabranim načinom sadnje stvaraju jedinstvenu atmosferu. Zanimljivo je napomenuti da su na izložbi izložene brojne zanimljive biljne vrste iz različitih dijelova svijeta, kao i brojne najnovije sorte voćaka i ukrasnog bilja.

Kategorije
Parkovi

Pashley Manor

Pashley Manor suštinski je engleski vrt koji se smjestio na granici Sussexa i Kenta, u srcu jugoistočne engleske vrtne regije. U svom vrtnom okruženju nudi raskošnu mješavinu romantičnih krajobraza, maštovitih cvjetnih nasada i prekrasnog starog drveća, fontana, izvora i velikih jezera. Vrtovi Pashley Manor-a otvoreni su od travnja do rujna, a program za posjetitelje prepun je posebnih, uzbudljivih događaja, kako za ljubitelje vrtlarastva tako i za ljubitelje umjetnosti. Bilo koji mjesec da odaberete za posjetu, uvijek ćete u njemu naći nešto što će ushititi vaša osjetila. Krajem ožujka narcise navješćuju početak cvatnje proljetnog cvijeća. Tijekom travnja i svibnja cvatu razne voćke, a divlji zumbuli i zvončići prekrivaju tlo vrtnih šumaraka. Veličanstvena glicinija, prepuna mirisnih cvjetova, poput vodopada se slijeva niz stražnju stranu Manor house-a (gospodarske zgrade), a tu su i tisuće tulipana koji cvatu svuda po vrtu. Kad cvjetovi tulipana počnu venuti, nove sadnice azaleja pastelnih boja cvjetova počinju cvjetati. U lipnju vrt je preplavljen mirisom ruža i lavande, dok se u srpnju zrakom počinje širiti miris mirisne grahorice i opojan miris ljiljana. Vrt sa povrćem opskrbljuje kuću i vrtni restoran tijekom cijele sezone, a najbogatiji je sadržajem sredinom ljeta. Ruže, ljiljani i razne druge biljke koje rastu na vrtnim gredicama, nastavljaju svoju raskošnu cvatnju tijekom kolovoza i rujna, kada u punoj ljepoti zablistaju i cvjetovi dalija, kana i zvjezdana uz još mnoge druge kasnocvatuće zeljaste trajnice. Gospodin James Sellick i njegova žena vlasnici su i stanovnici Pashley Manor-a, kući koja je izgrađena od drveta i zaštićena kao spomenik prve kategorije. Kuća datira iz 1550. godine, a nadograđena je 1720. godine. Svoj vrt ovaj bračni par otvorio je za javnost 1992. godine, a uz njihov trud, sadašnjoj impresivnoj ljepoti vrta doprinijela je i asistencija eminentnog krajobraznog arhitekta, pokojnog Anthony du Gard Pasley-a i njegovog tima vrlara.

Obilazak vrta

Brojni vrtovi kreirani su na površini od 44.515 m², koliko pripada Pashley Manor-u. Mješovite cvjetne gredice, koje sjaje crvenim, žutim i narančastim bojama, dočekat će vas na samom ulazu u vrtove. Zatim možete prošetati između špalira krušaka i ispod lukova prekrivenih vinovom lozom, pored vrta ruža, prema bogatstvu plavih i ljubičastih tonova koji okružuju bazen kraj viktorijanskog staklenika, zatim uz svježe krem zelene gredice prema istočnoj strani kuće. Tada možete predahnuti na jednoj od mnogo klupa kako bi se divili prekrasnim skulpturama, koje su izložene širom vrta. Možete se također odmoriti u vrtnom restoranu (Garden Room Café), okruženi slikama mjesnih umjetnika inspiriranih prirodom. Na povratku prema Manor Haus-u, koja je prekrivena veličanstvenom glicinijom, stolići za kavu poredani su duž terase sa koje se pruža prekrasan pogled na divno staro drveće, fontane, izvore i veliko jezero. Idealno mjesto za sjesti i uživati u odličnoj domaćoj hrani i vinima posluženim iz vrtnog restorana (Garden Room Café).

Danas je teško zamisliti kako je divlje i izvan kontrole bilo okruženje ovog vrta pri dolasku obitelji Sellick 1981. godine. Vrt se sastojao samo od malog formalnog područja sa zapadne strane kuće, strme livade koja se spuštala prema jarku i naravno, od brojnih starih stabala i rododendrona koji se vide i danas. Nažalost, preko tisuću stabala je nestalo s imanja tijekom orkanskog nevremena 1987. godine. Na neki način to je bilo povoljno za preobražaj ovog kraja, jer se otvorio puno bolji pogled na okolni valoviti teren. 1987. godine strma livada sa zapadne strane kuće je izorana, a kosina preoblikovana u svrhu odvođenja vode sa stražnje strane kuće. Zaravan je  nivelirana i sada se koristi kao terasa na kojoj se sjedi i uživa u čajevima i objedima, a cvjetne gredice posađene su duž ove strane kuće i oko livade. Naročito zanimljiva je priča o starom vrtu okruženom visokim zidom (Walled Garden). Postoje dokazi iz 16. stoljeća o vrtlarenju na Pashley-u. Ozidani vrt bio je dovršen 1720. godine i povijesno je zapisan kao zasebna cjelina. Obnova ovog  vrta bila je prvo što je trebalo napraviti i nanovo ga zasaditi, što je i učinjeno 1982. godine. Do tog vremena on je bio potpuno zapušten i prepun korova, visokih trava, kopriva, četinjača, razrušenih staklenika, hladnih klijališta i slikovitih divljih vodotokova. Postepeno, uz pomoć entuzijazma i ohrabrenja od strane eminentnog krajobraznog arhitekta, pokojnog Anthony du Gard Pasley-a, starog prijatelja obitelji Sellick, ovaj vrt velikog potencijala ponovo je otkriven i postao je jednim od najljepših krajolika u Sussexu, prepoznat tek nakon 20 godina. Naime, 1998. godine Pashley je proglašen vrtom godine od strane društva Historic Houses Association i Christie’s. Godine 1990. dizajnirani su i zasađeni vrt ruža, špalir stabala krušaka duž ružine šetnice (Rose Walk) i kuhinjski vrt. Zlatna gredica „The Golden Bed“, kreirana je 1993-1994. u spomen izgubljenoj kćeri, a šetnica „Bluebell Walk“, koja se proteže kroz bukovu, hrastovu i šumu lješnjaka, raskrčena je i otvorena 1998. godine. Šarene gredice zasađene zeljastim biljkama isplanirane su i pripremljene u jesen 1998. i zasađene 1999. godine. Gotovo svake godine poduzimaju se novi projekti, bilo da se radi o ošljunčanim djelovima koji olakšavaju prilaze, o raščišćavanju daljnjih vidika kroz postojeće grmovite predjele ili sađenju novog drveća i grmova.

Skulpture i umjetnost

Vrt pruža odlične uvjete za izlaganje skulptura. Svake godine izloženi su u njemu radovi mnogih eminentnih kipara iz čitavog svijeta, kao i mjesnih umjetnika. Tu nalazimo mnogo različitih stilova i materijala koji mogu zadovoljiti svačiji ukus, a mnogi izloženi radovi su na prodaju.

Kategorije
Parkovi

RHS Wisley

Jedan od najljepših, ako ne i naljepši, vrt Kraljevskog hortikulturalnog društva (Royal Horticultural Society) svakako je vrt u Wisleyu, južno od Londona. Wisley je drugi vrt po posjećenosti u Engleskoj sa otprilike 1.000.000 posjeta godišnje, odmah iza poznatog i u jednom od prijašnjih izdanja časopisa “Moj Cvijet” opisanog Kew vrta (Kew Gardens).

Zemljište je 1878 godine kupio George Fergusson Wilson (biznismen, znanstvenik, izumitelj i vrtlar) kako bi osnovao “Hrastov eksperimentalni vrt”, s ciljem uspješnog uzgoja biljaka teških za uzgoj. Vrt je postao poznat po svojoj bogatoj zbirci ljiljana, gorčika, petunija, jaglaca i vodenog bilja. Današnji “divlji vrt” u Wisleyu izravan je nasljednik nekadašnjeg vrta i unatoč promjenama koncept ostao vjeran nekadašnjem  konceptu.

Nakon Wilsonove smrti, 1902. godine, zemljište je kupio Sir Thomas Hanbury, bogati kveker koji je osnovao poznati vrt “La Mortola” u Italiji. 1903 godine Sir Thomas je vrt ostavio na trajno korištenje Kraljevskom hortikulturalnom društvu, premda je tada samo manji dio zemljišta bio uređen kao vrt, nekih 24 hektara. Tadašnje je Kraljevsko hortikulturalno društvo tražilo veći vrt izvan radijusa Londonskog smoga, te je Sir Thomasova velikodušna donacija rješila njihov problem.

Unatoč tome što je Wisley vremenom preuzimao odliku ukrasnog vrta, njegova edukacijska i znanstvena uloga nikada nije zapostavljena. Otvorena je mala laborotarija i osnovana škola hortikukture, kako bi se mlade vtlare podučilo i pripremilo za karijeru profesionalnih vrtlara.

Vrt Wisley danas se prostire na površini od čak 971,000 m2, s mnogobrojnim gredicama, vrtovima, staklenicima i arboretumom. U vrtu su svoje mjesto našli i mnogobrojni ogledni vrtovi, kao inspiracija  posjetiteljima za uređenje njihovih vlastitih vrtova kod kuće.

2007. godine otvoren je tzv. “Dvjestogodišnji staklenik” površine 3,000 m2, uz kojega je izrađeno i novo jezero. Staklenik je podijeljen u tri dijela koji predstavljaju pustinjsku, tropsku i umjerenu klimu. Izgradnja kompleksa iznosila je gotovo 8 miliona funti.

Osim već ranije spomenutog sadržaja, u Wisleyu ćete pronaći: staklenike s alpskim biljem, polja za pokusni uzgoj biljaka, voćnjake, povrtnjake, brdašce čija je čitava strana uređena kao impozantan kamenjar, divlji vrt, ograđeni vrt, umjetno jezerce s lopočima, Battleston brežuljak s mnogobrojnim rododendronima i azalejama, ružičnjake, mješovite gredice, i ostale zanimljive sadržaje.

Budući da je vrt udaljen samo 25 minuta vožnje vlakom od Londona, obavezno ga treba posjetiti. Vrt nas je fascinirao, kako svojim bogatim sadržajem, tako svojom iznimnom veličinom. Stoga si ostavite dovoljno vremena, najbolje bi bilo čitav dan, za razgledavanje ove cvjetne atrakcije. Ostatak priče o Wisley vrtu najbolje će “ispričati” brojne fotografije koje vam prilažemo uz članak.

Kategorije
Parkovi

Sissinghurst Castle Garden

Posjetili smo jedan od najpoznatijih vrtova u Velikoj Britaniji – ‘Vrt utvrde Sissinghurst’. Vrt je osmišljen kao niz “soba”, svaka sa svojim karakterom, bojom ili temom, odijeljenih visokom ošišanom živicom i crvenkasto-roza zidovima od cigli.

Sissinghurst Castle (Sissinghurst utvrda) je jedan od najslavnijih i najljepših vrtova na britanskim otocima. Danas je to jedan od najomiljenijih vrtova Ujedinjenog Kraljevstva, koji privlači brojne posjetitelje iz cijeloga svijeta. Kreirala ga je Vite (Victoria) Sackville – West i njezin muž, pisac i diplomat Harold Nicolson. Vita Sackwille – West nije bila profesionalni vrtlar, već prvenstveno pjesnik i pisac. Pisala je tjedne članke za novine ‘Observer’ gotovo 14 godina, sve do godinu dana prije svoje smrti. Entuzijazam kojim je pristupala vrtlarstvu, zajedno s praktičnim i eksperimentalnim pristupom, učinili su je vrlo popularnom među ljubiteljima vrtlarstva. Oformila je neke čvrste principe vrtlarenja, a prvi je bio “nemilosrdnost” Ako ti se neke stvari u vrtu ne dopadaju, mijenjaj ih. Drugi princip kojeg se držala je “nemoj biti previše uredan u vrtu”. Pusti da se bilje samo zasijava i raste tamo gdje je sjeme palo. Miješanje divljeg i u vrtu uzgojenog, kultiviranog cvijeća nije katastrofa. I treće, “za formiranje vrta treba imati graditeljski plan, plan boja i sezonski plan”.

Povijest vrta

Mjesto na kojem se danas nalazi vrt je drevno mjesto, gdje se već u 12. st. nalazilo naselje, a “hurst” je saski izraz za “an enclosed wood” (okružen šumom). Početkom srednjeg vijeka izgrađen je kameni zamak okružen s tri utvrđena obrambena jarka. Godine 1305. Sissinghurst je bio dovoljno impresivan da ugosti kralja Edwarda I., koji je tu i prenoćio. Godine 1480. imanje je kupila obitelj Baker (Sir Thomas Baker), koja je bračnim vezama bila u vezi s obitelji Sackvilles of Knole, kojoj pripada i Vita. Stari zamak bio je prepušten propadanju, a kao zamjena (1530 god. – Sir John Baker) napravljen je impresivni dvorac, sazidan od cigle. To je bila jedna od prvih velikih građevina u Kentu, koja je bila sagrađena od cigle umjesto od kamena i drva. Godine 1560. Sir Richard Baker, osobni savjetnik kralja Henrika VIII., jako je proširio građevinu, koja je postala središnji dio velikog imanja koje se protezalo na 700 rali (2,8 m²) okolnog zemljišta. Godine 1573. i kraljica Elizabeta I. provela je tri dana i noći na ovome imanju.
Nakon propasti obitelji Baker, u kasnom 17. st. imanje je pripalo državi i zgrada je od tada imala brojne namjene. Prvo je služila kao zatvor za francuske ratne zarobljenike tijekom Sedmogodišnjeg rata. Ti su zatvorenici pridodali nazivu imanja ime “castle” (zamak, utvrda, kula), jer je kuća bila nalik francuskim plemićkim imanjima zvanim “chateau” (zamak, kula) okruženim pratećim objektima. Tako je ovo mjesto dobilo svoj današnji naziv Sissingurst Castle. Zgrade su u to vrijeme bile jako oštećene i krajem rata dvije trećine zgrada je bilo uništeno. Idućih 50 godina zgrade su koristili siromašni župljani koji su radili na imanju i u susjednoj ciglani. Godine 1855. imanje je vraćeno obitelji Cornwalis, koja je tu sagradila seosku kuću, jer stara zgrada nije bila prikladna za stanovanje. Imanje je 1928. godine stavljeno na prodaju i prodano je tek dvije godine kasnije.
Godine 1930. Vita Sackwille – West došla je sa svojim sinom Nigelom tražeći staru kuću oko koje bi mogla napraviti novi vrt. Zaljubila se u ovo imanje i kupila ga zajedno sa 400 rali okolnog zemljišta. Zajedno sa svojim suprugom Haroldom napravila je vrt koji je odraz njihovih različitih osobnosti. Harold je bio klasičar koji voli čvrste, klasične linije, dok je Vita bila romantičar koji voli pretjeranu raskoš i iznenađenja. Stoga je Harold bio taj koji je osmislio osnovnu postavu vrta, koristeći već postojeće zidove i zgrade, dok je Vita tako osmišljene prostore ispunila romantičnim obiljem neformalno posađenih različitih biljaka.

Sam vrt dizajniran je kao niz “soba”, svaka sa svojim karakterom, bojom ili temom. Zidove vrtnih soba čine visoko orezane žive ograde i mnogobrojni, ciglom ozidani ružičasti zidovi. Želja im je bila da vrt ima ne samo formalnu strukturu sa širokim vidicima nego da pruža i osjećaj privatnosti i intime. To je i postignuto diobom vrta u odijeljene ograđene prostore, od kojih su neki danas vrlo poznati i slavni, a to su primjerice White Garden (Bijeli vrt), Rose Garden (Vrt ruža), Lime Walk (Staza lipa, Proljetni vrt), Orchard (Voćnjak), Cottage Garden (Ladanjski vrt), Nuttery (Vrt lješnjaka), Herb Garden (Vrt začinskog bilja), i dr. Ovaj bračni par proveo je godine stvarajući ovaj vrt koji postoji i danas i njihova je trajna ostavština, raj mira i ljepote. Vrt je prvi puta bio otvoren za javnost 1938. godine. Nakon Drugoga svjetskog rata vrt je obnovljen, a nakon Vitine smrti 1962. godine, Harold i njegova dva sina odlučili su da je najbolji način za očuvanje vrta prijenos vlasništva na National Trust (Nacionalna zaklada), što je i napravljeno 1967. godine. I danas je vrt pod zaštitom ovog državnog povjerenstva. Njegovi vrtovi predstavljaju sažetak engleskog vrtlarstva sredinom 20. stoljeća i svake godine, a naročito za vrijeme godišnjih odmora i blagdana u njega se slijevaju rijeke posjetitelja.

Kategorije
Parkovi

Keukenhof

Keukenhof je jedan od najljepših, ako ne i najljepši proljetni park u svijetu. Više od 7 miliona tulipana, narcisa, zumbula i drugih proljetnih lukovica posađeno je s velikom pažnjom na 32 hektara parka. Dodajmo tome prekrasne kanale i mostiće kao nezaobilazne elemente Nizozemske, inspirativne vrtove i nekoliko paviljona u kojima se neprekidno izmjenjuju nove sorte cvijeća i cvjetne kreacije, pa će  svakome biti jasno o kakvom je zadivljujućem projektu riječ. Park je okružen fascinantnim  poljima tulipana, koji poput beskrajnog šarenog tepiha sežu koliko i naš pogled u daljinu.  Keukenhof je tijekom više od 60 godina postojanja postao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija Nizozemske, čemu svjedoči impozantna brojka od 50 miliona i više posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Tijekom posjeta i sami smo se mogli uvjeriti u raznolikost jezika koje smo mogli čuti tijekom višesatne šetnje parkom.

Raznolikost cvijeća, boja i uzoraka preplavljuju nas svojim obimom i ljepotom tijekom šetnje po 15-tak kilometara dugačkim pješačkim stazama. Nemoguće je ne pronaći inspiraciju i ideje za uređenje vlastitog vrta ili za izradu cvjetnih kreacija.

Tema Keukenhofa 2012. godine bila je  “Velika Britanija – zemlja veličanstvenih vrtova”. Tipične Britanske značajke i elementi bili su uključeni u pozadini cvjetnih setova u Oranje Nassau paviljonu: lusteri kao referenca na britanske kraljevske obitelji, dekor seta knjižare podsjeća na atmosferu filma Notting Hill, setovi na temu Mr Beana i James Bonda dodatno pojačavaju povezanost s Velikom Britanijom. Sve to popraćeno je sa glazbom Beatlesa i Eltona Johna koja nas potiho prati iz pozadine.

U Oranje Nassau paviljonu, svaki tjedan jedna je biljka bila u središtu pozornosti (tulipani, frezije, gerbere, ruže, narcise, alstromerije i irisi, krizanteme, karanfili i kale). U Willem Alexander paviljonu također su se neprekidno izmjenjivale cvjetne izložbe (zumbuli, amarilisi, lukovice lončanice, lončanice, cvatući grmovi, hortenzije, tulipani, trajnice, ljiljani). Tijekom našeg posjeta u svibnju zatekli smo najveću izložba ljiljana u svijetu. Beatrix paviljon pretvoren je pak u oazu orhideja, anthuriuma i bromelija te cvjetnih kreacija u obliku cvjetnih haljina.

Povijest Keukenhofa

U 15. stoljeću na mjestu današnjeg Keukenhofa nalazilo se lovište i bralo začinsko bilje za potrebe kuhinje dvorca Jacoba van Beierena, otuda i ime Keukenhof. Sadašnji park je bio značajan dio posjeda Slot Teylingena, s prekrasnim grmljem i dinama. Nakon smrti Jacoba van Beierena Keukenhof je pripao bogatim trgovačkim obiteljima. Barun i barunica Van Pallandt pozvali su krajobrazne arhitekte J.D. i L.P. Zocher, dizajnere Amsterdam Vondelparka, kako bi napravili dizajn vrta oko dvorca. Ovaj dizajn, u engleskom pejzažnom stilu, uvijek je bio temelj Keukenhofa. Danas ta nekretnina pripada Zakladi.

Na inicijativu gradonačelnika grada Lisse i nekoliko vodećih uzgajivača i izvoznika lukovičastog bilja, organizirana je po prvi puta otvorena cvjetna izložba 1949. godine.  Na taj način Keukenhof je postao cvjetna izložba i park kakve danas znamo.

Cvjetne izložbe

Više od 30 cvjetnih izložbi važan su dio programa u Keukenhofu. Više od 600 uzgajivača predstavlja svoje najljepše cvijeće, a vodeći aranžeri stvaraju jedinstvene cvjetne kreacije. Posjetitelji mogu i sami glasovati za najbolji cvijet izložbe.

Kategorije
Vrtovi

Prirodni vrt

Prirodni vrt na prvi pogled može djelovati zapušteno i divlje, međutim u ovom vrtu sve je pomno isplanirano i ima odgovarajuću funkciju. Glavna funkcija ovakvog vrta je privlačenje što većeg broja ptica i kukaca tako da je svaki korišteni element i biljne vrste u službi ispunjenja ove zadaće. Jedan dio vrta obrubljen je drvenom ogradom, a djelomično slobodnorastućom živicom. Na jednom dijelu drvene ograde nalazi se prozor čija je funkcija proširenje perspektive, odnosno optičko povećanje vrta. Ulaskom u vrt dolazi se na patio popločen betonskim pločama u kombinaciji s opekom. Betonski patio blago je povišen u odnosu na ostatak vrta. Takvim postupkom postignuto je izražajnije djelovanje prostorne dubine, odnosno pogledom s povišenog vrt djeluje veći nego što jest u stvarnosti. Blagi tonovi popločenja dobro se stapaju s pozadinom vrta, a boja opeke daje određenu nijansu topline samom prostoru. Masivnost i hladnoća betona ublaženi su sadnjom elegantnih hosti (Hosta) u glinene posude postavljene na sam rub popločenja. Postavljanjem posuda na rub popločenja ublažava se oštrina pravilnih linija i omekšava vizualni dojam. Na prvi pogled teško uočljivo, pored betonskog popločenja smješteno je jezerce obrubljeno drvenim gredama. Zlatice (Caltha palustris), posađene tik uz jezerce svojim žutim glavicama privlače kukce u vrt.

Centralni dio vrta čini travnata površina s kupalištem za ptice. Kupalište za ptice postavljeno je kao žarišna točka te u mjesecima kada biljke miruju održava zanimljivost u vrtu. Zbog svog centralnog položaja, travnjak pruža pogled na sve dijelove vrta. U vrtu se može uočiti dosta mjesta za osamu jer ovaj vrt nije namijenjen isključivo druženju već uživanju u prirodi te promatranju njegovih stalnih i povremenih stanara, ptica, leptira i drugih životinja. Drvene stolice i klupe, postavljene u svaki slobodni kutak vrta, prirodnih su nijansi drveta te djeluju nenametljivo.Vrt obiluje brojnim biljnim vrstama. Grmovi i stabla okosnica su vrta koji određuju njegov izgled tijekom cijele godine. U ovom vrtu uglavnom su zastupljena listopadna stabla i grmovi. Stabla poput javora (Acer), oskoruše (Sorbus aucuparia), ruja (Rhus) i lijeske (Corylus) čine kostur vrta, ali služe i kao zaklon za ptice. Gredica uz travnjak bogata je raznim biljnim vrstama, pokrivačima tla, grmovima i zeljastim trajnicama, poput iglice (Geranium), vinke (Vinca) i vunastog čistaca (Stachys byzantina), ljetnog jorgovana (Buddleia davidii), ukrasne djeteline (Trifolium rubens), mlječike (Euphorbia serrata) i drugih vrsta. U vrtu je također zastupljen i veći broj penjačica. Penjačice, poput pavitine (Clematis), ruže (Rosa) i kozje krvi (Lonicera periclymenum) svoje su mjesto u vrtu zauzele na drvenoj pergoli. Drvena pergola vrtni je element koji odvaja jedan dio vrta od drugog te sjenom biljaka stvara intimniju atmosferu predviđenu za odmor i uživanje u pjevu ptica.

Kategorije
Vrtovi

Voćnjaci i povrtnjaci kao ukrasni elementi vrta

Kada se govori o vrtovima i uređenju okućnice prvenstveno se misli na prekrasne ukrasne biljne vrste i maštovite vrtne elemente čijim se kombiniranjem stvara prostor vrijedan divljenja. Međutim, nisu svi vrtovi namijenjeni isključivo divljenju i promatranju. Površina vrta ili barem samo jedan dio može se lako prenamijeniti u prostor za uzgoj slasnih voćnih plodova i povrća, koji također može biti vizualno zanimljiv. Uzgoj biljaka koje imaju estetsku vrijednost, ali mogu poslužiti kao i hrana, zaista je prava blagodat. U vlastitim voćnjacima i povrtnjacima ne očekujemo uvijek velike prinose, ali nas svakako veseli berba plodova koje smo sami uzgojili. Ako se odlučimo na uzgoj vlastitog voća ili povrća možemo to napraviti na maštoviti način tako da nasadi imaju i praktičnu i estetsku ulogu. Voćne vrste uvijek djeluju atraktivno i ne zahtijevaju uvijek veliku površinu. U malenim vrtovima vrste poput jabuke, kruške i breskve, najbolje je oblikovati kao kordonce, lepezu ili uzgajati u špaliru. Kordonci, uzgojni oblici koji su svoj procvat doživjeli u vrtovima Luja XIV., imaju jednu glavnu granu usmjerenu pod kutom od 45°, te djeluju vrlo atraktivno i privlače pozornost svojim neobičnim izgledom. Posebno su pogodni za uzgoj krušaka i jabuka. Uzgojni oblik lepeza također je vrlo atraktivan uzgojni oblik te se smatra najdekorativnijim uzgojnim oblikom za breskvu. Voćke oblikovane kao lepeze imaju svoje mladice usmjerene poput lepeze uz zid ili ogradu, dok voćke u špaliru imaju srednju uspravnu granu s vodoravno položenim granama. Voćke mogu biti uzgojene i na druge načine. Neke sorte jabuka ili bresaka nacijepljene na podloge slabije bujnosti mogu se uzgajati i u ukrasnim posudama, prije svega u vrtovima gdje nema mogućnosti uzgoja u tlu ili na balkonima. Ipak, urod kod takvog uzgoja je ograničen, ali tako uzgojene voćke djeluju vrlo atraktivno. Na većim površinama željene sorte voćaka uzgajaju se kao stabla koja osim korisne uloge stvaranja plodova mogu imati i estetsku ulogu. Važno je napomenuti da željene sorte voćaka trebaju biti nacijepljene na odgovarajuće podloge kako bi se mogao oblikovati željeni uzgojni oblik. Voćne vrste poput ribiza, ogrozda ili aronije formiraju grmove koji u kombinaciji s nekim ukrasnim vrstama ili drugim voćkama djeluju vrlo atraktivno, posebice u vrijeme razvoja plodova. Vrlo popularne voćke su maline i kupine za čiji je uzgoj potrebna armatura. Maline i kupine često se sade u povrtnjacima gdje u kombinaciji s raznim povrtnim vrstama stvaraju dojam seoskog vrta. Osim s voćkama, povrtne se vrste mogu kombinirati s ukrasnim vrstama, posebice jednogodišnjim vrstama i trajnicama, ali i s raznim začinskim vrstama. Povrtnjaci se mogu oblikovati na razne načine. Najčešće se takvi dijelovi vrta oblikuju formalno što ima praktični i estetski razlog. Naime, ako povrće sadimo na manje, pravilne gredice lakše je održavanje i berba, a i sam povrtnjak tako djeluje uredno. Za što bolji dojam gredice se mogu obrubiti rubnjacima od različitih materijala, opeke ili dasaka, ali i biljnih vrsta, poput šimšira. Staze između gredica mogu se učiniti zanimljivima koristeći različite materijale, kao što su šljunak, daske ili opeka.

Kategorije
Vrtovi

Minimalistički uređen voćnjak

Ovaj maleni voćnjak zapravo je dio vrta koji zauzima veliku površinu i podijeljen je na nekoliko cjelina. Ovaj dio površine namijenjen voćarstvu mjesto je gdje se uzgaja nekoliko voćnih vrsta, ribizi, maline, jabuke i kruške. Cjelokupna ideja oblikovanja prilagođena je potrebama vrsta za što uspješniji rast, stoga u voćnjaku nema suvišnih vrtnih elemenata poput vrtnih staza ili namještaja. Ovakav način oblikovanja djeluje pomalo nezanimljivo i bezlično, međutim naglasak je stavljen na što produktivniju proizvodnju ukusnih voćnih plodova. Način sadnje voćaka je pravilan, geometrijski što stvara dojam urednosti. Osim toga, taj način sadnje vrlo je praktičan kod ovakvog stila oblikovanja jer osim što voćke imaju dovoljno prostora za rast, omogućeno je i neometano obavljanje poslova vezanih za njegu nasada. Gredice s grmovima ribiza i malina pravokutnih su oblika, bez obruba, naprosto uklopljene u travnjak. Malč od kore drveta kojim su gredice posute čuva vlagu u tlu te sprječava rast korova što gredicama daje uredan izgled kroz duže razdoblje.

Kategorije
Vrtovi

Maštoviti povrtnjak

Ovaj predivni povrtnjak podređen je isključivo uzgoju što većeg broja raznog vrsta povrća, stoga ukrasne biljne vrste i razni ukrasni elementi nisu ovdje primarni. Ipak, ovaj povrtnjak zaslužio je pažnju, prije svega zbog maštovitih rješenja u uzgoju. Vizualno najzanimljivija rješenja odnose se na uzgoj krastavaca i tikvi. Naime, ove vrste zahtijevaju mnogu topline i vode stoga su vješti vrtlari pronašli pametno rješenje. Drveni sanduk poslužio je za uzgoj „Uchiki kuri“ tikvi. Sanduk u kojem su posađene presadnice tikvi napunjen je stajskim gnojem te u rano proljeće zaštićen okvirom. Zahvaljujući toplini koja se stvara u prirodnom procesu razgradnje stajskog gnoja, opasnost od pojave mraza je minimalna. Još je jedno pametno rješenje primijenjeno u uzgoju krastavaca. Naime, presadnice krastavaca posađene su u drvena klijališta na slami koja je dobar izolator te štiti krhke presadnice od hladnoće. Kada presadnice porastu i prođe opasnost od hladnoće, prozori na klijalištima se otvaraju i tako ostaju do kraja sezone. Razne vrste povrća uzgajaju se na pravilnim gredicama različitih dimenzija, a u sjeni visokih stabala smješteno je kompostište. Osim brojnih povrtnih vrsta, u ovom se vrtu uzgajaju i voćne vrste, ponajviše maline i stolne sorte vinove loze. Vrtna kućica za alat diskretno je uklopljena u vrt te djeluje vrlo ljupko napola obrasla ružom penjačicom i okružena cvjetnicama. Do kućice vodi staza obložena opekom, dok je duž cijele staze posađena lavanda u kombinaciji sa žutim glavicama kadifica. Predivni cvatovi lavande privlače razne vrste oprašivača u povrtnjak, posebice bumbare i pčele. Ispred kućice smještena je drvena klupa, idealno mjesto za odmor i uživanje s kojeg se pruža pogled na povrtnjak.

Kategorije
Vrtovi

Osunčani vrt

Robusna živica je presječena masivnim trupcima postavljenim prema položaju sunca u nekoliko razina. Prilikom jake osvijetljenosti Sunčevim zrakama do izražaja dolazi ugodna topla boja trupaca. Različite razine stvaraju dovoljno otvorenosti i intime u ovom zaigranom okruženju.