Seoski vrt podsjeća na prirodna staništa, odnosno nalik je na sliku prirode koja se prenosi na vlastiti posjed. Prirodni izgled vrta dakako ne znači  jednostavnost njege. Vrt zasađen na prirodni način također zahtijeva stalnu njegu. Uz tradicionalnu arhitekturu, seoski vrt odlikuje se brojnim vrstama trajnica, penjačica i jednogodišnjeg cvijeća različitih boja i oblika cvjetova te voćaka i različitih povrtnica. Najprikladnije biljne vrste za ovakve posjede su autohtone vrste nekog kraja, a njihovim uzgojem i daljnjim razmnožavanjem seoski vrtovi doprinose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti.

Koncept oblikovanja seoskih vrtova

Obilježja seoskog vrta prilagođena su potrebama korisnika vrta tako da organizacija vrta proizlazi iz praktičnih potreba i aktivnosti. Seoski vrtovi uglavnom su neformalni, odišu šarmom i nepretencioznošću. Umjesto strogih oblika, ovakav vrt zahtijeva meke linije i razigranost oblika. Prirodnost i razigranost postižu se vijugavim stazicama, šarenilom i velikim brojem biljnih vrsta, posebno cvjetnica. Prirodnost vrta dodatno će naglasiti leptiri, ptice i ostala živa bića privučena bogatstvom boja i oblika. Tipični elementi seoskog vrta su travnjak ili livada, jezerce, kompostište, drvena sjenica, pergola, drveni vrtni namještaj, drvena ograda. Također, u seoski vrt lako se mogu uklopiti ukrasne kućice za ptice, golubinjak te kupalište za ptice. Katkada se u prostor mogu uklopiti i manje dekorativni elementi  kao što je na primjer spremište za alat. Međutim takvi elementi ne bi trebali zapinjati za oko, stoga ih treba prikriti na odgovarajući način. U tu svrhu može poslužiti pergola obrasla penjačicom ili drveni pregradni zid.

Seoski vrtovi sastavni su dio kulturne baštine nekog kraja te se može reći da su se seoski vrtovi razvijali usporedno s društvenim razvitkom nekog područja. Oblikovanje takvog vrta te odabir biljnih vrsta uvjetovano je klimatskim prilikama i reljefom, tako da se razlikuje po geografskim regijama

Najčešći materijal za konstrukcije i namještaj u seoskom vrtu je drvo. Odnos drvene građe i vrtnih konstrukcija je najprirodniji budući da drvene konstrukcije imaju prirođenu sklonost prema biljkama. Drvo je topao materijal, ugodan oku i dodiru te je jednako prikladan za snažne strukture, kao što su pergole, drveni plotovi ili pregradni zidovi, ali i za predmete s finim detaljima, poput vrtnog namještaja ili kućica za ptice. Obojeni namještaj od mekog drva savršeno se uklapa ako se boja uzme iz cvjetnog motiva. Prikladni su crveni, modri i sivo-zeleni tonovi. Bijela boja je idealno rješenje kada se želi postići jednostavnost. Drvena sjenica za sjedenje također je jedan od tipičnih elemenata seoskog vrta. Uz sjenicu savršeno pristaju penjačice kao što su starinske sorte ruža opojnog mirisa, jasmin, kozja krv. Radi tereta sjenica treba biti dovoljno jaka, a da ipak djeluje nježno, tako da ne dominira prostorom. Uz drvo vrlo efektno djeluje opeka ili glina. Iako se najčešće povezuje sa cvjetnim loncima, to je samo jedan od brojnih proizvoda koji se izrađuju od gline. U seoskom vrtu, uz drvo može se kombinirati popločenje od opeke, potporni zidovi ili stube. Različitim načinima popločenja mogu se postići atraktivni uzorci, uključujući košaračko pletivo i riblju kost koja je opuštajuća za oko i ima blag pomak smjera što vrlo dobro djeluje na stazama i terasama. Također, rubnjaci od opeke mogu se kombinirati s različitim vrstama biljaka što neutralne površine čini zanimljivijim. Osim drveta i gline, u seoski vrt mogu se uspješno uklopiti i masivniji materijali poput kovanog željeza. Vrtne stolice od kovanog željeza dobro će se uklopiti s nježnim biljkama te izgledati svježe i originalno kad se oboje u nove boje. Kovano željezo prikladan je materijal za izradu sjenice. Fizička snaga i vizualna lakoća kovanog željeza čini ga vrlo prikladnim materijalom za takve konstrukcije.

Odabir biljnih vrsta za seoski vrt

Kao što je već navedeno, najprikladnije biljne vrste za seoski vrt su autohtone vrste određenog kraja kako bi se istaknuo osjećaj prirodnosti. U svakom seoskom vrtu može se naći pravo malo bogatstvo biljnih vrsta, od trajnica i jednogodišnjih cvjetnica, pa do različitih voćnih, ljekovitih i začinskih biljnih vrsta. Naglasak se stavlja na utilitarnost, odnosno korisnost biljka, dok manji dio služi isključivo kao ukrasni element. Tako na primjer, voćke mogu poslužiti i kao ukrasni elementi, ali i kao izvor domaćeg i svježeg voća. Upravo radi korisnosti i što racionalnijeg korištenja prostora, biljke se sade na mali razmak kako ne bi patile od suše, ali i kako bi se smanjio rast korova. Svaki seoski vrt nezamisliv je bez povrtnjaka. Uz povrtne kulture lako se mogu kombinirati i neke cvjetnice, poput kadifica, dragoljuba ili suncokreta. Svojim će narančastim i žutim cvatovima svakako osvježiti prostor. Kako obrub povrtnjaka može poslužiti i živica od šimšira, ali i živica od začinskih vrsta.

Ukrasne vrste moguće je kombinirati na bezbroj načina, u ukrasnim posudama ili na cvjetnim gredicama. Koji god način odabrali važno je uskladiti boje cvjetova, visinu biljka i vrijeme cvatnje kako bi stvorili željeni efekt.

U popisu smo naveli mnogobrojne drvenaste i zeljaste vrste prikladne za seoske vrtove. Navedene vrste mogu se kombinirati na različite načine, ovisno o površini vrta, ali i vlastitom ukusu i potrebama.

UKRASNI GRMOVI / ŽIVICE / PENJAČICE
drijen (Cornus mas)
hibiskus (Hibiscus syriacus)
starinske sorte ruža (Rosa sp.)
jorgovan (Syringa vulgaris)
forzicija (Forsytia)
hortenzija (Hydrangea)
božikovina (Ilex aquifolium)
udikovina (Viburnum opulus)
vinova loza (Vitis vinifera)
bršljan (Hedera helix)
kozja krv (Lonicera peryclimenum)
različite voćne vrste

TRAJNICE
krizanteme (Chrysanthemum sp.)
asteri, zvjezdani (Aster sp.)
pupavica (Rudbeckia)
božur (Paeonia lactiflora)
plamenci (Phlox sp.)
kokotić (Delphinium hybridum)
bergenija (Bergenia cordifolia)
srdašce (Dicentra spectabilis)
klinčići (Dianthus sp.)
naprstak (Digitalis purpurea)
gladiole (Gladiolus sp.)
ljiljani (Lilium sp.),
dalije (Dhalia sp.)
perunike (Iris sp.)

JEDNOLJETNICE / DVOLJETNICE
cinija (Zinnia elegans)
zečić (Antirrhinum majus)
kadifica (Tagetes patula)
lijepi dečko (Impatiens balsamina)
plamenac (Phlox drummondii)
lijepa kata (Callistephus chinensis)
ljetni klinčić (Dianthus chinensis)
ukrasna košarica (Cosmos bipinnatus)
neven (Calendula officinalis)
suncokret (Helianthus annuus)
različak (Centaurea cyanus)
dragoljub (Tropaeolum majus)
maćuhice (Viola x wittrockiana)
potočnica (Myosothis alpestris)
šeboj (Cheiranthus cheirii)
bijeli sljez (Althaea rosea)