Ginkgo je jedina biljna vrsta koja je preživjela ledeno doba. Nazivaju ga i živuči fosil. Domovina mu je kina, u europu su prve sjemenke donesene u 18 st. Ginkgo je najvitalnija biljna vrsta nas svijetu. Stablo naraste do 30m visoko, deblo je simetrično. Kod mladog stabla kora je tamnosiva i glatka, a što je stablo starije kora postaje ispucalija i kora tamnosmeđa. Ginkgo je dvodomno listopadno drvo, (ženska i muška biljka). Prepoznatljiv je po kožastom lišču u obliku lepeze. Kod mladih biljaka list je dugačak od 6-12 cm, širok od 6-10 cm. Kod starijih biljaka list je veći. Lišće naraste u čupercima od 3-7 komada, u proljeće je svjetlozeleno, ljeti je tamnozeleno a ujesen požuti i otpada. Vrlo je otporan na mraz, zagađenja, na visoke i niske temperature zbog čega dobro uspijeva u svim klimatskim uvjetima. Sjeme mu je koštica obavijena mesnatim ovojem. Nije podložan bolestima i ne napadaju ga insekti.

U ljekovite svrhe koriste se listovi (suhi ekstrakt). List sadrži GINKOFLAVONGLIKOZIDE, bilobalide i ginkolide

  • ginkolidi – aktiviraju trombocite
  • bilobalidi – potiču regeneraciju neurona središnjeg živčanog sustava
  • ginkoflavonglikozidi – djeluju kao hvatači slobodnih radikala, sprječavaju oštečenje i odumiranje neurona

Ginkgo bilobu koristimo kod:

  • poremećaja u cirkulaciji (sprječava arterosklerotske promjene)
  • kod osjećaja obamrlosti, trnaca i grčeva
  • kod smetnji u koncentraciji
  • poteškoča u pamćenju, zaboravljivost (ALZHEIMER)
  • kod glavobolje, nesanice, šuma u ušima, kod vrtoglavice, emocijonalne nestabilnosti i neraspoloženja
  • možemo ga koristiti kod varikoznih vena (dobro djeluje na elasticitet)

Ginko nije toksičan i nema ozbiljnijih nus pojava, vrlo rijetko se mogu pojaviti alergijske reakcije na koži ili blage probavne smetnje.