Salix integra "Hakuro Nishiki" - prekrasna je šarenolisna vrba koja se može uzgajati kao grm ili manje drvo. Mladi listovi su nježno ružičaste boje koja kasnije prelazi u krem bijelu i zelenu. Pogodna je za uzgoj u gotovo svakom vrtu. Redovito prihranjivanje još više će istaknuti ljepotu boja njenih listova.

Rod Salix sadrži oko 300 vrsta listopadnih drveća i grmova uspravnih ili puzavih stabljika nađenih na različitim staništima počevši od nizinskih livada i obala rijeka do pješčanih nanosa i planinskih sipina širom svijeta, osim u Australiji. Vrba je dvodomna biljka što znači da na jednom drvetu možemo naći samo muške ili samo ženske cvjetove. Listovi su im većinom uski i zašiljeni na vrhu, cjelovitog ili nazubljenog ruba, zelene boje s gornje strane i nešto svjetlije na naličju, poredani naizmjenično. Cvjetovi su bez razvijenog ocvjeća i sakupljeni su u uspravnim resama. Cvatu uglavnom prije listanja, a oprašuju ih kukci. Zbog rane cvatnje, izuzetno je dobra paša za pčele jer daje dosta polena i nektara što je vrlo značajno za proljetni razvoj pčela. Od svih vrsta najprije cvijeta Salix caprea zvana 'planinska iva'. Njezini muški cvatovi poznati su pod imenom 'maca' ili 'cica maca', a cvate već polovicom ožujka.

Vrbe se uzgajaju obično zbog posebnog izgleda ili forme stabla i krošnje, zbog njihovih cvatova (od kojih su muški obično upadljiviji), listova i ponekad zbog posebno obojenih izdanaka zimi. Najveće vrste vrba pogodne su samo za vrtove velikih razmjera, a žalosne vrbe, tj. vrbe s visećim granama su posebno efektne uz vodene površine. Za manje vrtove pogodne su vrste manjeg rasta koje se mogu uzgajati kao samostojeće drvo, grmolike vrste kao grmasti obrubi i patuljaste vrste u kamenjarima. Sve vrste vrba vrlo su otporne na zimske hladnoće. Neke vrste nalazimo čak i u arktičkim tundrama gdje su uvjeti za rast drveća vrlo teški pa tu uspijevaju niski grmovi kao npr. zeljasta vrba Salix herbacea. Vrbe se mogu uzgajati u bilo kojoj dubljoj, vlažnoj i dobro dreniranoj zemlji, na položajima potpuno izloženim suncu. Ne vole plitku, krednjačku zemlju. Patuljaste i alpske vrste vole šljunkovitu, jako dreniranu zemlju. Kod većine vrsta potrebno je orezivanje samo onih grana koje remete pravilni oblik krošnje.

Orezivanje se vrši u periodu mirovanja kasno zimi ili rano u proljeće. Kod vrsta koje se uzgajaju zbog obojenih zimskih izdanaka ili kada se želi podmladiti starije biljke vrši se orezivanje sve do razine zemlje na dva do tri pupa ili do željenih okvira osnovne krošnje. Orezane biljke u proljeće potjeraju puno mladih grana koje su vrlo savitljive i mogu se koristiti za izradu različitih pletenih proizvoda. Vrbe se najlakše mogu razmnožavati ožiljavanjem zelenih reznica početkom ljeta ili odrvenjelim reznicama zimi. U prirodi vrbe se rasprostranjuju sjemenkama koje su vrlo sitne i okriljene pamučastim vlaknima. Kora vrbe od davnina se koristi za spravljanje čaja koji ublažava bolove i pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Osim kore, koriste se i mladice s vršnim pupoljcima. Prema svemu navedenom vrba u vašem vrtu može imati zaista višestruku namjenu. Dakle, ako u svom vrtu želite imati lijepu i korisnu biljku, odnosno drvo, svakako posadite vrbu.

Salix alba 'Tristis' (Salix x sepulcralis 'Chrysocoma') – žalosna vrba, kako ju kod nas zovu, je brzorastuće drvo koje može narasti do 15m u visinu i širinu, s nježnim, žutozelenim granama koje vise prema tlu.

Salix caprea 'Kilmanrock' – pendulasta vrba s visećim granama. doseže visinu od 1,5 – 2 m. Cvate od sredine do kasno u proljeće. Muški cvjetovi sakupljeni su u sive 'mace' dužine 3 cm iz kojih proviruju žuti prašnici.

Salix alba 'Tristis'

Salix caprea 'Kilmanrock'