Tijekom nadolazećih mjeseci u povrtnjaku će uistinu biti mnogo posla. Potrebno je zasaditi povrće koje ne tolerira niske temperature, plijeviti, zalijevati, ali i ubirati prve plodove napornog rada. Potrudite se da bolesti i štetnike uništite na najblaži mogući način, dakle bez kemijskih sredstava. Ako nemate svoj komadić zemlje na kojem biste sadili, ne očajavajte. Bit će dovoljan i balkon da uzgojite poneki plod za sebe. U ovom razdoblju vaši najveći neprijatelj bit će korov, a može se pojaviti i suša. Gredice redovito održavajte čistima tako što ih plijevite od korova koje biljkama oduzima dragocjena hraniva. Uklonite li korove prije nego procvatu, smanjit će se njihov broj iduće godine pošto se najčešće razmnožavaju sjemenom. Ukoliko ljeto bude sušno, najlakši način da održite što više vode dostupne biljkama jest da ih malčirate. Ukoliko bude vlažno ljeto, umjesto problema s vodom mogli biste imati problema s gljivičnim bolestima. Da biste spriječili pojavu bolesti, usjeve maksimalno prorijedite, kako bi se mokri listovi što laše posušili. Ne zaboravite ponekad razbiti i pokoricu koja se može pojaviti uslijed čestog zalijevanja.

UZGOJ POVRĆA U POSUDAMA

Ukoliko želite uzgojiti vlastito povrće, a nemate vrt, poslužiti vam može i balkon i nekoliko velikih lonaca napunjenih supstratom. Ovako možete uzgajati rajčice, paprike, luk, salatu, mrkvu i začinsko bilje. Važno je izabrati lonac prave veličine i napuniti ga supstratom te u njega zasaditi biljke. Za balkon izaberite niske kultivare. Za rajčice i paprike izaberite lonce u koje stane oko 20 litara zemlje, a za mrkvu lonce koji su duboki barem 30 cm. Tijekom ljeta biljke u loncima trebat ćete češće zalijevati zato što se mala površina lako isušuje. Najbolje je zalijevati ujutro, a ako je potrebno i navečer. Hraniva koja se nalaze u supstratu biljka će brzo potrošiti pa će biljke trebati i češće prihranjivati. Za to je najbolje koristiti tekuća mineralna gnojiva. Biljke nikada ne prihranjujte dok je supstrat suh jer tako možete izazvati oštećenja na habitusu.

ZASADITE OSJETLJIVE KULTURE

Polovinom svibnja prestaje opasnost od kasnih mrazeva pa je konačno moguće na otvorenom zasaditi i najosjetljivije biljke. To su biljke poput rajčica, paprika, patlidžana, krastavaca, tikvica... Ukoliko niste sami uzgojili presadnice, morat ćete ih kupiti. Za daljnji razvoj biljke veoma je važan izgled same presadnice, stoga kupujte samo one zdrave. Provjerite da na njima nema nametnika, da je stapka tik iznad korijena, zelena i dobrog izgleda. Pazite da nemaju predugačku stapku jer bi se već putem mogli slomiti ili da listovi nisu svjetlozelene do žute boje. Na tržištu ćete često naći i presadnice golog korijena. Iako će se ukorijeniti i donositi plod, bilo bi bolje da sadite presadnice s grudom supstrata. Lakše i brže će se ukorijeniti, a tako i prije donositi plodove. Biljke sadite na dobro pripremljeno tlo te ih nakon sadnje obavezno zalijte. Biljke poput krastavaca i tikvica morat ćete sami posijati, a ako ih uzgojite u lončićima, obavezno ih sadite s grudom supstrata. Isto tako krastavcima i rajčicama osigurajte potpornje, postavite mrežu za krastavce i kolčiće oko rajčica.

BILJKE KOJE TREBAJU POTPORANJ

U našem su vrtu često kulture koje trebaju potporanj, neke od njih su rajčica, grah, krastavac, iako se zasigurno nađe i još pokoja vrsta.
Grah je toploljubiva kultura koju možete izravno sijati u vrtu kada prođe opasnost od mraza. Postoje kultivari graha različite visine, od onih niskih za koje nije potreban potporanj do onih visokih koje ga obavezno trebaju. Odlučite li se za visoke kultivare, obavezno pripremite potpornje. Kada biljke izniknu, kraj njih postavite potpornje, ako je potrebno za početak im pomognite da se počnu penjati po njima.
Rajčica je kao i grah biljka koja treba potporanj, sadi se na otvoreno polovicom svibnja, a najlakše ju je uzgojiti iz presadnica. Bilo bi dobro da pritom nabavite presadnice s grudom supstrata, no poslužit će i presadnice gologa korijena. Osigurajte im tlo bogato hranjivima, a ako je moguće, prije sadnje u tlo dodajte stajskoga gnoja. Dobro pripremite tlo, a nakon presađivanja zalijte kako bi se biljke lakše ukorijenile. Presadnice s grudom supstrata lakše će podnijeti šok uzrokovan presađivanjem od onih gologa korijena, pa će takve biljke i brže napredovati.
Krastavcu je također za uspješan rast i razvoj potrebno dosta topline, iznikle biljke ne podnose mraz. Možete ga uzgojiti izravnom sjetvom u zemlju ili iz presadnica. Kada su u pitanju presadnice krastavca, on se nikada ne bi trebao presađivati bez grude supstrata. Ukoliko ste se odlučili na sjetvu u lončiće i presađivanje, nikako ne sadite presadnice gologa korijena. Iako nije neuobičajeno da se krastavci uzgajaju na tlu, uzgoj uz pomoć potpornja svakako će vam olakšati i pristup biljkama, ali i berbu. U početku ćete morati pomoći biljkama da nađu potporanj i da se prime za njega, no kasnije će vitice učiniti svoje.

ŠTO SVE MOŽE POSLUŽITI KAO POTPORANJ?

Prije svega kao potporanj može poslužiti bambusov štap ili štap nekoga drugog drva poput ljeske ili graba, a svrsi će poslužiti i plastični štapovi. Sve navedene kulture možete usmjeriti ili privezati da rastu uz štap.
Imate li malo volje i vremena, uzgoj krastavaca bit će znatno lakši poslužite li se mrežom. Napravite drveni okvir i na njega razvucite mrežu koju možete kupiti u svakoj trgovini s potrepštinama za vrtlarenje.
Rajčicu ćete vrlo jednostavno uzgojiti ukoliko biljke posadite u red, a iznad njih napravite armaturu kao za mrežu za krastavce, dok za gornju letvu zavežete plastično vezivo koje postavljate oko biljaka onog dana kada ih zasadite. Jedan kraj veziva zabodete u zemlju i nekoliko puta omotate oko glavne stabljike, a drugi kraj zavežete za žicu ili tanku letvu na vrhu armature. Kako biljka bude rasla, omatajte je dalje vezivom. Osim štapa, oko graha možete staviti i šator. Napravite ga tako da visoke bambusove ili neke druge kolce povežete pri vrhu. Pored svakog kolca posadite biljku.