Moj Cvijet - Opuntia

Opuntia

Hrvoje Bešlić

Četvrtak, 14.08.2008

Za razliku od većine kaktusa koji se uzgajaju kao ukrasne biljke opuncije u nekim krajevima svijeta predstavljaju važnu poljoprivrednu kulturu. Upravo zbog toga porijeklo pojedinih opuncija i danas je dvojbeno jer od davnina meksički indijanci uzgajaju opuncije kao važan izvor hrane u neplodnim pustinjama. Opuncije su veliki kaktusi grmolikog ili soliternog rasta. Pojedine opuncije dosežu i gigantske veličine, stoga veći broj opuncija nije pogodan za manje zbirke. Na razgranatim člankovitim tijelima stvaraju plosnate ili prstolike izdanke na kojima se formiraju pojedinačni krupni cvijetovi, bijele, žute i crvene boje s nizom prelaznih nijansi. Rod opuncija broji preko 300 vrsta, s mnogo varijeteta, a srodni rodovi su: Austrocylindroopuntia, Cylindroopuntia i Tephorocactus s loptastim člancima i zanimljivim bodljama. Tijelo opuncija pokriveno je više ili manje bodljama, koje u nekih mogu biti vrlo duge, oštre ili sićušne, nježne i gotovo neprimjetne na dodir.

O.microdasys

Upravo ove druge sićušne, zadaju kaktusarima puno veće probleme nego duge i oštre bodlje. Gotovo da nema kaktusara koji nije imao bliski susret s O. microdaysis koja pri dodiru ne izaziva gotovo nikakvu bolnu reakciju, no stvari se brzo zakompliciravaju, kada sićušne bodljike počinju nesnosno iritirati kožu. Njihovo vađenje gotovo je nemoguće jer ga otežavaju mikroskopske kukice poput harpuna. Ako se pak ubodete na ljuskave bodlje (O. tuna), morat ćete potražiti pomoć liječnika da vam ove krupne bijele bodlje kirurškim zahvatom izvadi. U meksičkim pustinjama mnoge životinje čitavi život šepajući pamte bolni susret s ovom opakom opuncijom. Ove neugodne harpunaste bodlje glohide upravo su specifične za porodicu opuncija (Opuntioideae). Opuncije nisu zahtjevni kaktusi i ne zahtijevaju posebnu njegu. Nešto pažljiviji moramo biti s O. microdaysis koja u vlažnom supstratu vrlo lako gubi korijen posebno zimi. Ovo je zasigurno najrašireniji rod kaktusa na svijetu koji se na američkom kontinentu rasprostire od juga Kanade pa sve do južnih dijelova Argentine, na istok do Kariba, a na zapad do čudesnog Galapagosa gdje O. galapageia svojim divovskim habitusom podsjeća na drvoliko porijeklo kaktusa. No ovaj rod ne nastanjuje samo američki kontinent, već se rasprostire i u drugim dijelovima svijeta gdje su klimatske prilike omogućile udomljavanje opuncija.

O.subulata

Tako najrašireniju indijsku smokvu (Opuntia ficus – indica) susrećemo i na jugu Afrike, u Australiji i širom Mediterana. Uzrok takve rasprostranjenosti indijske smokve je u njezinoj važnosti kod uzgoja jedne vrste štitaste uši «košnil» od koje se dobiva grimizna boja. U Meksiku domoroci ovu štitastu uš na opuncijama od davnina uzgajaju. Dolaskom Španjolaca domoroci upoznavaju Španjolce s tajnom dobivanja bojila iz neugledne uši te ova tajna brodovima odlazi u svijet gdje se uskoro širom Mediterana počinju uzgajati opuncije, a s njima i štitaste uši . U pustinjskim područjima Meksika opuncija, kako nekad tako i danas, ima vrlo važnu ulogu u ishrani ondašnjeg stanovništva koji u ishrani koristi listove opuncija, a kao poslasticu sočni plod. Ovaj je kaktus preporodio i poljoprivredu suhe Sicilije jer su tamošnji poljoprivrednici uvidjeli mogućnost iskoristivosti svojih suhih i kamenitih područja za uzgoj opuncijinih plodova koji su postali vrlo cijenjeno voće i na starom kontinentu. No, kako svaka stvar ima dvije medalje, tako je i opucija nakon nekog vremena pokazala svoju drugu opasniju stranu. Zahvaljujući pticama, koje su se vrlo rado gostile sočnim plodovima na plantažama opouncija, sjemenje opuncija proširilo se posvuda pa je ova biljka ubrzo postala opasan i agresivan korov za koji je trebalo dosta truda da se stavi pod kontrolu. Pticama ili dubrovačkim jedrenjacima opuncije su stigle i do našeg primorja gdje su se prvo udomile u gosparskim đardinima kao čuda iz novog svijeta, a poslije spontano po čitavom hrvatskom primorju gdje i danas ukrašavaju mnoge vrtove. Pojedine opuncije (O. humifusa), možemo uzgajati i u kontinentalnim vrtovima kao efektni detalj kamenjara. Ako se ikad nađete u prilici da kušate opuncijin plod u prirodi ili iz svoje kolekcije, budite vrlo oprezni s bodljikama na plodovima, jer autor ovih redaka ima vrlo bodljikava iskustva nakon što je kušao plodove opuncije s lošinjske rive.

O.rufida

O.microdasys var.albispina