Utorak, 07.02.2012
 
 
English Croatian French German Italian Spanish
Izbornik
Novosti
Cjenik oglašavanja
Tiskano izdanje
Uvjeti korištenja
Autori tekstova
Adresar
Besplatno izdanje časopsia Moj Cvijet
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Broj posjetilaca
Gostiju online: 39
Oglašivači





Zaboravili ste šifru?

Hibiskus (Hibiscus) Ispis E-mail
Gordana Horvatović   
Nedjelja, 09.01.2011

Image

Ovaj rod sadrži više od 200 vrsta listopadnih i trajnozelenih grmova, drveća, jednogodišnjih biljaka i trajnica, široko rasprostranjenih u toplim, umjerenim, suptropskim i tropskim djelovima zemlje gdje ih nalazimo na raznim staništima kao što su obale rijeka, vlažne šume ili suhi, stjenoviti predjeli.
Biljke imaju naizmjenične, cjelovite ili manje ili više urezane listove, ponekad s nazubljenim rubom, a uzgajaju se zbog izuzetno lijepih, lijevkastih cvjetova koji cvatu pojedinačno ili u skupinama, od proljeća do jeseni. Cvjetovi su crvene, roze, purpurne, plave, žute ili bijele boje, a ponekad imaju kontrastne boje na bazi latica i istaknute, obojene prašnike. Na otvorenom se sadi na sunčanim, mješovitim ili grmastim obrubima. U hladnijim klimatskim područjima, gdje postoji opasnost od mrazeva, nježnije vrste i kultivari uzgajaju se u grijanim staklenicima.

Neke trajnice se u hladnijim klimatima mogu uzgajati i kao jednogodišnje biljke. Najviše uzgajana biljka ovoga roda danas je svakako H. rosa – sinensis ili kineska sljezolika koju zovu još i havajski hibiskus. To su uglavnom zaobljeni, gusti, trajno zeleni grmovi ili mala drveća s golim ili lagano dlakavim izbojima i ovalno izduženim, sjajnim, tamnozelenim listovima s nazubljenim rubom. Pojedinačni cvjetovi s 5 živo obojenih latica, promjera 10 cm, sa žutim anterama crvenih prašnika cvatu iz lisnih pazušaca od ljeta do jeseni. Boja cvjetova je vrlo različita i može biti zagasitocrvena, narančasta, žuta ili bijela. Sama biljka može narasti od 2,5 – 5 m u visinu i 1,5 – 3 m u širinu. Porijeklo biljke je nepoznato, a vjerojatno potječe iz tropske Azije. Uzgojeni su brojni kultivari ove biljke, neki s poluduplim ili duplim cvjetovima.

Hibiskus se najčešće kupuje ili dobiva na poklon kao relativno mala, grmasta biljka koja već ima pupove ili cvjetove. Imajte na umu da će biljka ostati relativno malog rasta sve dok je posađena u zemlji u kojoj ste ju kupili jer je tretirana biljnim hormonima koji usporavaju rast te je tako dobivena niska biljka koja cvate. Kada biljku presadite u svježi supstrat, ona će početi sve više i više rasti pa ćete njezin rast morati ograničiti redovnim orezivanjem. U svakom slučaju kupljenu ili dobivenu lončanicu koja cvate treba držati na svijetlom mjestu, nikako iza zavjese i treba ju što više zračiti. Biljka ne podnosi previše topli i suhi zrak pa joj treba osigurati dovoljno zračne vlage jer će u protivnom brzo odbaciti pupove. Za vrijeme stvaranja i otvaranja pupova biljka treba stajati na stalnom mjestu jer pomicanje biljke potiče odbacivanje pupova. Za vrijeme rasta i cvatnje biljka treba dosta vode, a prihranjivati ju treba svaka dva tjedna. Ljeti se hibiskus može iznijeti u vrt na zaštićeno mjesto pa čak i ukopati u vrt, ali za vlažnih, kišnih ljeta i niskih temperatura bolje ga je smjestiti ispod natkrivenog dijela dvorišta ili terase. U svakom slučaju od rujna pa do sredine svibnja iduće godine treba ga držati u kući. Za prezimljavanje hibiskusu je potrebna jednolično temperirana prostorija u kojoj noćne temperature ne padaju ispod 12 °C.

Za to vrijeme zalijeva se skromno vodom koja mora biti temperature prostorije u kojoj se nalazi, a prihranjivanje treba obustaviti do proljeća. Biljka će u tom periodu izgubiti dosta listova, kao i svoj prijašnji izgled, pa ju u veljači ili ožujku treba oblikovati rezom čime se potiče i tjeranje novih izboja. Kada biljka počne tjerati, pojača se i zalijevanje, a počne se i s prihranjivanjem.
Razne vrste biljnih uši mogu napasti vaš hibiskus, što ćete lako riješiti prskanjem nekim insekticidom, kao i plijesan koja se javlja naročito na biljkama koje rastu u staklenicima pri visokoj vlažnosti zraka i zemlje u kojoj biljka raste. Zato biljke treba zalijevati redovno, ali nikako previše i redovito zračiti.

RAZMNOŽAVANJE
Zdrave, poluodrvenjele vršne reznice duljine 10 cm, koje ljeti uzmemo s matičnih grmova, utaknemo u vlažni supstrat i prekrijemo plastičnom folijom. Reznice će se u povoljnim uvjetima vrlo brzo ukorijeniti te ih u proljeće možemo presaditi u veći lonac. Prije presađivanja preporučljivo je biljku orezati ukoliko ju želite formirati u grm. Ako želite uzgojiti biljku koja će izgledati poput stabalca, tada ostavite vrh mlade biljčice da raste do visine koju želite za vaše buduće drvce, a odrežite sve postrane izboje koje biljka potjera sve do visine buduće krošnje vašeg malog drveta hibiskusa. Za dobar rast i razvoj biljci je potrebna humusom bogata, vlažna, ali dobro drenirana zemlja, neutralne do lagano alkalne reakcije i puno sunca. Da bi dobro cvao, hibiskusu je potrebno dugo i toplo ljeto.