Subota, 04.02.2012
 
 
English Croatian French German Italian Spanish
Izbornik
Novosti
Cjenik oglašavanja
Tiskano izdanje
Uvjeti korištenja
Autori tekstova
Adresar
Besplatno izdanje časopsia Moj Cvijet
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Broj posjetilaca
Gostiju online: 40
Oglašivači





Zaboravili ste šifru?

Crni sljez (Malva silvestris L.) Ispis E-mail
Gordana Horvatović   
Četvrtak, 29.05.2008

Image

Sljez je trajnica s dobro razvijenom zeljastom stabljikom koja naraste i preko 1 m u visinu. Stabljika je okrugla, razgranata, više ili manje dlakava, a pri dnu često odrvenjela. Listovi stoje na dugim peteljkama i okruglastog su, bubrežastog oblika. Po rubu su razdijeljeni na 5 – 7 režnjeva. Iz lisnih pazušaca izbijaju po 2 – 4 velika pravilna cvijeta, sastavljena od 5 blijedoružičastih ili ljubičastih latica na kojima se ističu tamnije pruge. Biljka cvate od svibnja do rujna. Plod je spljošteni okrugli kalavac koji se raspada na 10 jednosjemenih suhih plodića. Korijen biljke je vretenast, slabo razgranat i mesnat. Biljka raste u blizini naselja, na zapuštenim zemljištima, po jarcima i livadama.

Sabiranje biljnih djelova
Ljekoviti su svi dijelovi biljke, korijen, listovi i cvjetovi. Za lijek se beru prvenstveno listovi, od lipnja pa sve do sredine rujna, i cvjetovi za vrijeme cvatnje biljke. Listovi se beru sa što kraćom peteljkom i to samo potpuno zdravi listovi koji po sebi nemaju nikakvih mrlja. Cvjetovi se smiju brati samo po suhom vremenu kada su potpuno otvoreni. I cvjetovi i listovi suše se u hladu u vrlo tankom sloju, na toplom i prozračnom mjestu. Cvjetovi pri tom ne smiju promijeniti boju. Korijen biljke iskapa se u ožujku, travnju i listopadu. Sjeme se sabire nakon što sazori u kolovozu i rujnu.

Ljekovitost biljke
Crni sljez je biljka koju su cijenili još stari Kinezi prije 5000 godina kao biljku koja rastvara sluz i otklanja probavne smetnje. Svi dijelovi biljke sadrže sluzi, a u listovima se nalaze još i trjeslovine i flavonoidi. Mladi listovi u svježem stanju sadrže dosta vitamina C, karotena, željeza i kalcija. Mogu se pripremiti kao varivo slično špinatu ili dodati juhama od povrća. Cvjetovi se koriste za ukrašavanje salata i drugih jela. Biljne sluzi lokalno djeluju na kožu i sluznice te sprječavaju i ublažavaju upale u probavnom traktu.

Pripravljanje čaja
Važno je napomenuti da se zbog sluzi, koja je najvažnija ljekovita tvar ove biljke, čaj priprema hladnim postupkom kako bi se sačuvala njegova ljekovitost. To znači da se sljez nikada ne smije kuhati ili preliti jako vrućom vodom. Čaj se priprema tako da se dvije pune čajne žlice suhog izrezanog sljeza (svejedno o kojem dijelu biljke se radi) prelije s 2,5 dl mlake vode i pusti da odstoji 5 – 10 sati. Zatim se čaj procijedi te se pije ili grglja ili se koristi za ispiranje i za klistiranje. Čaj, koji se pije protiv kašlja, dobro je zasladiti medom. Kod promuklosti mlaki čaj grglja se više puta dnevno. Obloge od čaja koristimo kod upala na koži, svrbeža i suhe kože, a kod gangrenoznih rana nastalih zbog proširenih vena koristi se topla kupelj od listova i cvjetova koji se preliju kipućom vodom i ostave poklopljeni pola sata. Kupelji se primjenjuju tri puta dnevno i svaki put se priprema svježi oparak. Kod kataralne upale dišnih puteva, za lakše izbacivanje sluzi, priprema se čaj od 15 g cvjetova kuhanih u 2,5 dl mješavine od pola vina i pola vode, uz dodatak 2 žlice meda.

Image

SVE INFORMACIJE O LIJEČENJU NA NAŠIM INTERNET STRANICAMA ISKLJUČIVO SU INFORMATIVNOG I OBRAZOVNOG KARAKTERA I NE SLUŽE ZA ODREĐIVANJE I POSTAVLJANJE SAMOSTALNIH DIJAGNOZA ILI SAMOSTALNIH TRETMANA. ZA TAKVE STVARI KONZULTIRAJTE SE S KVALIFICIRANIM MEDICINSKIM DJELATNICIMA.