Ukoliko se obistine predviđanja meteorologa, očekuje nas hladan siječanj, ali i početak proljeća već krajem veljače. Stoga radove u povrtnjaku prilagodite vremenskim uvjetima. Kako je hrvatska mediteranska, ali i planinska zemlja, u nekim će se krajevima još kao jedino oruđe koristiti lopata za snijeg, dok će se u drugima već naveliko sijati.

Sve radove u povrtnjaku prilagodite vremenskim uvjetima koji vladaju vani. Količina posla koja će se moći obaviti ovisi upravo o vremenu. Ukoliko vrijeme bude lijepo, ranije ćete moći sijati biljke s malim zahtjevima za toplinom poput salate i rotkvice. U mediteranskom području takvi poslovi svakako će se moći obaviti. U siječnju vrijeme iskoristite kako biste planirali.

PRIPREMITE SE ZA SJETVU

Malo tko će odmah nakon blagdana razmišljati o vrtu, ali kada se odlučite na pospremanje ambalaže, nemojte je baciti, barem ne plastične boce, čašice od jogurta i druge plastične čaše koje možete iskoristiti za sjetvu i pikiranje. Plastične boce prerezane na pola dobro će poslužiti kao mala klijališta, a odrezane polovice nemojte baciti, nego kada zasijete sjeme, pokrite ga kako biste smanjili isparavanje i zaštitili sjeme od isušivanja. Kada se razviju prva dva prava lista biljke, treba  pikirati pa za to iskoristite plastične čaše, na čijem dnu obvezno napravite drenažne otvore.

PRIPREMITE ALAT

Ako ste od onih koji sve rade u posljednji trenutak, krajnje je vrijeme da pripremite alatke poput motika, grabljica, sadilica... prekontrolirajte jesu li drške dovoljno čvrste, motike je potrebno naoštriti, a grabljice, ako im fali pokoji zub, zamijenite novima. Niste li još obavili čišćenje od protekle sezone, svakako napravite prije početka nove.

PRIBAVITE SJEME

Ukoliko ste ove godine odlučili proizvesti vlastite presadnice, vrijeme je da nabavite sjeme. Želite li pronaći kvalitetnije sorte, možda ćete za njih morati izdvojiti malo bogatstvo. Ali i odvojiti vremena da ga naručite.

PROVJERITE KLIJAVOST

Često se događa da nam od prethodne sezone ostane sjemena. Kako ne biste mislili hoće li vam nešto isklijati ili neće, provjerite klijavost tako što na tanjurić s namočenom vatom  stavite nešto sjemena, pritom pazite da se ne isuši. Ovisno o kulturi, nakon nekog vremena sjeme će proklijati, a ukoliko isklije mali broj sjemenki, znači da je klijavost slaba. U tom slučaju nabavite svježe sjeme kako trud ne bi bio uzaludan.

ZASIJTE SALATU

Salata je jedna od vrsta koja ne voli previsoke temperature, u primorskim krajevima, u veljači je već dovoljno toplo da salatu posijete na otvorenom. Isto je moguće i u kontinentalnim krajevima ako si možete priuštiti, ili barem improvizirano napraviti niski tunel. Bilo bi dobro gredicu nakon sjetve zaštititi agrotekstilom, kako bi se dodatno povisila temperatura. Kada biljke proklijaju, agrotekstil maknite kako bi biljke nesmetano rasle.

POSIJTE BLITVU

Blitva je kao i salata jedna od onih kultura koje  podnosi niže temperature, brzo klije i raste, pa je to i jedno od prvog povrća koje nam svježe stigne u kontinentalni dio iz primorskih krajeva. Stoga je veljača idealan mjesec za sijanje na otvorenom. Ukoliko imate sadnice blitve posijane u jesen sad već prošle godine, kada počnu tjerati mlAde listove, okopajte ih i odstranite one stare, koji su se smrzli tijekom zime.

PLANIRANJE POVRTNJAKA

Kako bi biljke što bolje uspijevale, vrlo je važno zadovoljiti njihove potrebe za hranivima, ali isto tako i za položajem, kao i za smjenom kultura. Većina kultura sama sebe ne podnosi (ne može se saditi više godina na isto mjesto), a neke se ni međusobno ne podnose, dok blizina jednih poboljšava rast i razvoj drugih. Plodored je vrlo važan jer se na taj način smanjuje mogućnost prenošenja biljnih bolesti, iako su male površine u pitanju. Širenje bolesti i štetnika na malim površinama teško je zaustaviti, ali se plodoredom može spriječiti. To je posebno važno za neke zemljišne štetnike koje je teško uništiti kada se jednom nađu u tlu. Tijekom siječnja na papiru rekonstruirajte prošlogodišnji vrt pa napravite plodosmjenu. Na gredici gdje su se prošle godine nalazile biljke iz porodice lukova ove godine posadite plodovito, korjenasto, gomoljasto povrće. Nakon njih zasadite vrste iz porodice kupusnjača poput kupusa, kelja, rotkvice ili cvjetače, a zatim mahunarke poput graha, graška ili boba.
U vrtu naravno nađite mjesto i za višegodišnje vrste poput artičoke, rabarbare i šparoge. Iako su u našim povrtnjacima rjeđe zastupljene, vrlo su ukusne i bogate vitaminima i mineralima

SJETVA I PROIZVODNJA PRESADNICA

Kada ste nabavili sav potreban materijal (sjeme, supstrat, posude...), krajem veljače, a ponegdje i prije možete krenuti sa sjetvom. Ukoliko vrijeme bude toplo i bez snijega, a raspolažete s niskim tunelom, na otvorenom ispod njega možete zasijati rotkvicu i salatu. U mediteranskom području možete sijati i vrste poput blitve, špinata i rikule. Sjetva u zatvorenom na mediteranskom području obavlja se ranije, ali se sije i više vrsta iz razloga što se prije mogu posaditi na otvorenom. U zatvorenom možete sijati vrste poput salate čije ćete presadnice čim stasaju posaditi van. Nešto duži period za razvoj treba poriluk pa i njega možete posijati. Razne vrste povrća koje se često koriste više kao začin, a manje kao povrće poput peršina ili celera te vlasca možete zasijati u lonce. Kada izraste, višak koji ne sadite u vrtu, ostavite u loncu i držite na kuhinjskom prozoru. Kako bi sjeme proklijalo, mora imati dovoljno vode. Zato redovito i pažljivo zalijevajte, a posude s posijanim sjemenom držite dalje od direktnog izvora topline kao što je radijator.

NABAVKA SJEMENA

Tijekom siječnja ili veljače, krenite u nabavku sjemena i supstrata. Pri kupnji sjemena obratite pozornost na podatke koje možete pronaći na svakoj vrećici. To su postotak klijavosti i rok trajanja. Postotak klijavosti označava broj biljaka koji će iznići iz zasijanog sjemena. Rok trajanja je datum do kojeg vrijede ostali podaci dani za određeno sjeme poput postotka klijanja. Ukoliko je rok trajanja prošao, većinu sjemena možete posijati, samo će izniknuti manje biljaka nego što je navedeno postotkom klijanja. Broj izniklih biljaka prvenstveno ovisi o vrsti čije ste sjeme uzeli jer sve biljke ne zadržava sposobnost klijanja jednako dugo. Ako vam je ostalo nešto sjemena od prošle godine, svakako ga iskoristite. Uvijek kupujte sjeme s većim postotkom klijavosti jer to znači da ćete iz iste mase sjemena dobiti više mladih biljaka. Za uspješan uzgoj presadnica jednako je važan supstrat pa si priuštite onaj od profesionalnih proizvođača. Iako je nešto skuplji od onog lošijeg kvalitete kojeg možemo naći gotovo u svakom trgovačkom centru, sigurno je dobro steriliziran pa u njemu nema ostataka različitih aktivnih tvari, kao ni sjemena korova. Posude za uzgoj presadnica također možete nabaviti u obliku polistirenskih kontejnera ili papirnatih lončića ili jednostavno možete improvizirati plastičnim ili drvenim sandučićima za sjetvu. Za presađivanje možete koristiti plastične čaše ili posude od jogurta.