Rod šafrana obuhvaća oko 80 vrsta patuljastih trajnica s lukovičastim gomoljem koje možemo naći na vrlo različitim staništima kao što su šume, šiprazi i livade, od priobalnih pa sve do subalpskih područja središnje i južne Europe, Sjeverne Afrike, srednjem Istoku, središnjoj Aziji i zapadnoj Kini. Maleni, uglavnom peharasti cvjetovi (4 i više po gomolju) otvaraju se u jesen ili u rano proljeće, otkrivajući unutarnje latice često kontrastnih boja spram vanjskih. Peharasti cvijet tvori šest latica, a svaka je dužine 2–5 cm, dok je cijev perianta duga 15 cm i više. Uspravni, linearni listovi većinom su srednje zeleni sa srebrno-zelenom središnjom prugom.

Obično se pojavljuju u isto vrijeme ili uskoro nakon pojave cvjetova i traju izrazito dugo nakon venuća cvjetova. Kod nekih vrsta koje cvatu u jesen, cvjetovi procvatu prije pojave listova. Dosta slični šafranima su cvjetovi mrazovca (rod Colchicum, por. Liliaceae), biljke čiji su svi dijelovi izuzetno otrovni. Šafrane sadimo ispred miješanih ili travnatih obruba, u kamenjare na uzvisinama ili udolinama, a najotpornije vrste koristimo za sadnju na nisko šišanim travnjacima. Isto tako, uspješno će rasti i u teglama na vašoj terasi ili balkonu. Nekima je potrebno suho razdoblje mirovanja tijekom ljeta, pa ih je najbolje uzgajati u posebnim uzgajalištima tzv. alpinarijima. Gomolji šafrana sade se na dubinu od 8-10 cm. Oni koji cvatu u proljeće sade se u jesen, a oni koji cvatu u jesen sade se kasno ljeti.

Šafrani imaju različite uzgojne zahtjeve pa ih prema tome svrstavamo u tri uzgojne grupe:

1. grupa – traže puno sunca i zrnatu, siromašnu do srednje plodnu, dobro dreniranu zemlju.

2. grupa – za vrijeme ljeta treba ih držati potpuno suhim pa ih je najbolje držati u uzgajalištu za gomoljaste biljke ili u alpinariju.Trebaju puno svjetla i mješavinu istih dijelova ilovače, listovače i zrnatog ili oštrog pijeska. Za vrijeme rasta slobodno se zalijevaju i prihranjuju mineralnim gnojivom s niskim sadržajem dušika (N) jednom mjesečno.

3. grupa – traže položaj na suncu ili djelomično u sjeni, srednje plodno tlo, bogato humusom, srednje vlažno i dobro drenirano.

RAZMNOŽAVANJE, ŠTETNICI I BOLESTI

Skupite sjeme čim sazrije, prije nego što se rasprsnu čahure ploda i odmah posijte u kontejnere u hladnom rasadniku. Ostavite sadnice u njemu dvije godine prije nego što ćete ih zasaditi na otvoreno. Gomoljčiće odvajajte za vrijeme mirovanja. Mnogi šafrani rasijavaju se i sami. Miševi, voloharice i vjeverice mogu se hraniti gomoljima. Ptice ponekad pojedu cvjetove, a spremljeni gomolji skloni su truljenju i razvoju plijesni.