Ako vam nije preostalo puno poslova koje još trebate obaviti u svom vrtu, pravo je vrijeme planiranja, provjere, a možda još nešto i zasadite. Provjerite u kakvom su stanju plodovi jabuka i krušaka koje ste uskladištili tijekom proteklih mjeseci. One plodove koji su se jače smežurali potrošite prve. Ako je neki od plodova počeo trunuti, odstranite ga iz kutije, ali i plodove koji su bili u neposrednom doticaju s njime.

Većina radova u voćnjaku već je završila. Voće je uglavnom pobrano, smočnice su pune, i sada nam preostaje da uživamo u plodovima našega truda. No mjeseci mirovanja uvijek dobro dođu za pravljenje novih planova, proučavanje novih sorti i usklađivanje želja i mogućnosti. Ovaj mjesec posla će imati maslinari koji će brati i prerađivati masline, ali i vrijedni vinari koji će osim o proslavi Martinja morati brinuti i o mladom vinu koje polako dozrijeva.

PLANIRANJE VOĆNJAKA

Trebate li zamijeniti neke stare voćke novima ili  ćete uskoro imati priliku zasaditi vlastiti voćnjak, iskoristite nadolazeće mjesece za planiranje voćnjaka. Iako je poželjno da sadite voćke u jesenskim mjesecima, neće biti kasno ni u proljeće. Zahvaljujući velikom broju sorti, ali i podloga koje se danas koriste u voćarstvu, možete naći voćku za svaki vrt, pa i onaj najmanji. Pažljivim odabirom vrsta i sorti možete sebi osigurati svježe voće tijekom više mjeseci. A rezidbom u određeni oblik lako ćete ih uklopiti u prostor. Imate li prostora, biljke ne morate posebno oblikovati. Postoje slobodni uzgojni oblici poput  stabla, grma, polugrma i vretenastoga grma koji zahtijevaju minimalno orezivanje, a biljke stvaraju oblike slične onima koje ima i prirodno drveće. Postoje i uzgojni oblici koji zahtijevaju veću pažnju i oblikovanje od slobodnih uzgojnih oblika. Neki će od njih trebati i armaturu koja će ih pridržavati. To su oblici poput: raznih vrsta kordonaca, palmete, lepeze, piramide i patuljaste piramide.

POSADITE MALINE, KUPINE I RIBIZ

Kraj jeseni i početak zime idealni su mjeseci za sadnju ovih vrsta. Za sadnju kupina izaberite sunčanu ekspoziciju. Prije sadnje dobro pripremite tlo. Osigurajte i potporanj po kojem će se širiti kada krene vegetacija. Kao potporanj može poslužiti i ograda. Nabavite certificirani sadni materijal u nekom od rasadnika kako biste bili sigurni da sadnice nisu zaražene virusom. Kod kupine postoje sorte s bodljama i bez njih. One bez bodlji manje su bujne. Pa je i razmak između sadnica manji. Kupinu sadite plitko, najprije dobro raširite korijen, a zatim ga zaspite zemljom i utisnite u tlo. Bujne sorte sadite na razmak oko četiri metra, a manje bujne na razmak od 2,5 metra. Maline vole zaštićeno sunčano mjesto, podnose djelomičnu sjenu, koja je u južnim krajevima poželjna. Sadite ih na razmak od 40 cm. Na dubinu od 10 cm, u dobro pripremljeno humusno tlo. Na isti način kao i kupine. Ribiz voli teža tla dobro ocjedita, na sunčanom položaju. Tijekom godina razvije se u grm pa je između biljaka potrebno ostaviti dosta prostora. Najjednostavniji način za sadnju je da iskopate jarak i u njega postavite sadnice duge oko 30 cm. Zatrpate ih zemljom, a vani ostavite dva-tri pupa.

POSADITE DUNJU

Iako su plodovi dunje vrlo kvalitetni, ova vrsta gotovo je nestala iz naših voćnjaka. Sve češće o njoj slušamo iz pjesama i priča, a sve je manje koristimo u svakodnevnoj prehrani. Kao da su svi zaboravili njezina blagotvorna djelovanja. Osim što preventivno štiti od bolesti krvnih žila i srca, sprječava mnoge infekcije, konzumacija u svježem stanju poboljšava umnu i radnu sposobnost. Dunja je pogodna voćna vrsta za kućnu i industrijsku preradu. Njezini žuti aromatični plodovi izvrsna su sirovina za pekmeze, sokove, kompote, ali i rakiju.
Budući da je vrsta koja kasno cvate, njezini cvjetovi ne trpe štete od mraza. To je jedan od razloga što redovito plodonosi, a krupni plodovi lako se beru.  Ako su vas navedene činjenice nagovorile da je posadite, evo nekoliko savjeta za sadnju. Najbolje ju je saditi ujesen, ili u rano proljeće ako to dopuste vremenski uvjeti.
Potrebno je iskopati rupu promjera 50x50cm. Dno prekrijte mješavinom zrelog stajskog gnoja i sitne zemlje. Korijen rasporedite tako da se ne savija prema gore, i ravnomjerno zaspite zemljom. Kada prekrijete korijen, zemlju dobro ugazite, te nastavite zatrpavati, a kada ste pri vrhu, dodajte još stajskoga gnoja i prekrite ga zemljom.

NJEGA I ČUVANJE VINA

Vino je napitak koji se kroz naše krajeve i kulturu provlači još od starih Grka. U posljednje vrijeme sve se više brine o kvaliteti tog proizvoda, što je rezultat sve veće količine vrhunskih vina priznatih u zemlji i inozemstvu. Za vrhunsko vino, osim sortnoga i zdravoga grožđa, potrebna je i kvalitetna briga za mošt i mlado vino. Kako bi vino postalo i ostalo pitko, nakon vrenja ga je potrebno pretakati, nadopunjavati vinsko suđe i sumporiti.
Kako bi vino na početku odvojili od taloga, a kasnije zaštitili od bolesti i mana vina, potrebno ga je pretakati. Nakon vrenja u vinu se nalaze ostaci kvasaca, dijelovi kožica i sjemenki. Ukoliko bi vino dugo ostalo na ovom talogu, poprimilo bi neugodan miris i okus. Da bi se izbjegle takve posljedice, vino je potrebno pretočiti. Pretakanje se može obaviti uz prisustvo zraka ili bez zraka, pomoću gumenih crijeva. Pretočeno vino djelomično gubi miris na kvasce. Kod zdravog vina prvo pretakanje se odvija uz prisustvo zraka, a obavlja se desetak dana nakon završenog vrenja.
Važno je i da posude s vinom uvijek budu pune do vrha, kako ne bi došlo do pojave vinskog cvijeta što izaziva neugodan okus i miris vina. Osim pretakanja i dopunjavanja, vino je potrebno i sumporiti. To se može obaviti dodavanjem SO2, 5% H2SO4 ili vinobrana.
Sumporenje štiti vino od kvarenja, sprječava promjenu boje vina, kao i promjenu okusa i mirisa. Radi li se vino od zdravoga grožđa bit će dovoljno dodati 5g vinobrana na 100 litara. Bolesno vino sumpori se s više vinobrana. Isto vrijedi i za vina rađena od pljesnivoga grožđa, koje je potrebno češće pretakati i više sumporiti. Ovakva vina pretaču se bez prisustva zraka.
Vina kojima želimo sačuvati svježinu, kao i vina dobivena od muškatnih sorti, te stara vina sa razvijenim bouqetom pretaču se bez prisustva zraka.

SAVJETI PRI KUPNJI SADNICA

Pri kupnji sadnica važno je obratiti pozornost na nekoliko stvari:
- da  sadnice budu stare godinu dana
- da su zdrave i da potječu od zdravoga sadnog materijala
- da imaju dobro razvijen korijenov sustav
- da su podloga i plemaka dobro srasle

BERBA MASLINA

Maslina je jedna od vrsta koje plodonose tijekom kasne jeseni. Za jelo se najčešće koriste zeleni plodovi koji se ubiru tijekom rujna. Mogu se koristiti i potpuno dozreli plodovi tamnoljubičaste boje. Osim za jelo, ovi plodovi koriste se i za dobivanje vrlo vrijednog maslinovog ulja. Ulje se dobiva od potpuno dozrelih plodova. Jedno stablo maslina, koje prve plodove ima tek u osmoj godini, daje otprilike 20 kg plodova, iz kojih se dobije 3 – 5 litara ulja. Stablo može poživjeti i nekoliko stotina godina, ali njegova plodnost se smanjuje sa starošću. Nakon berbe važno je plodove što prije dopremiti na prešanje jer stajanjem gube na kvaliteti. Poslije procesa berbe, koje se može obavljati ručno ili strojno, slijedi prešanje koje se je nekada također obavljalo ručno, a danas se koriste motorne preše. Hladnim prešanjem dobiva se najkvalitetnije maslinovo ulje – ekstra djevičansko. Maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja karakteristični su za sve mediteranske zemlje. Poražavajuća je činjenica da se, unatoč vrhunskoj kvaliteti, u nas maslinovo ulje još uvijek premalo koristi. Tako se kod nas potrošnja po glavi stanovnika kreće između 1.5 - 2 l dok se u drugim mediteranskim zemljama kreće od 15 – 20 l po glavi stanovnika.

BERBA I NJEGA PLODOVA KIVIJA

Iako se uzgaja u toplijim krajevima, kivi jako dobro podnosi niske temperature i njegov uzgoj moguć je i u kontinentalnim krajevima, osobito ako ste ga spremni zaštititi tijekom prvih mrazeva koje dočeka u vegetaciji. Kivi plodonosi tijekom jeseni. Prvi plodovi kod najranijih kultivara spremni su za berbu krajem listopada, a većina ih dozrijeva tijekom studenog. Kako se biljka tada nalazi u vegetaciji, još je uvijek osjetljiva na niske temperature i mraz. Tijekom mirovanja biljka kivija podnosi temperature do -25°C. Plodovi kivija obiluju vitaminima. Posebno su bogati vitaminom C kojeg u 100 g ima 300 mg. Osim vitamina C u 100 grama ploda kivija ima 174 mg vitamina A te znatne količine vitamina B grupe. Sadrži i dosta mikroelemenata poput kalcija, željeza, fosfora, magnezija i drugih minerala.
Berbu kivija treba započeti kada plodovi omekšaju. Plodovi se ubiru zajedno s čaškom da mogu duže trajati. Kako bi im se dodatno produžila trajnost, treba ih skladištiti u prostorima gdje se temperature kreću oko 0°C.

PLODOVI MANDARINE

Mandarina spada u porodicu citrusa. Zbog slatkastog i mirisnog ploda jako je omiljena, a za razliku od srodnika naranče i limuna, lako se guli. Iako su porijeklom iz Kine, na područje Europe donesene su još za vrijeme Rimskog carstva. Danas se mandarine uzgajaju diljem Mediterana. Najčešće se uzgajaju biljke iz skupine Satsuma, koje su iz Japana unesene u dolinu Neretve davne 1963. godine. Plodovi kultivara iz ove skupine spljošteni su te imaju neznatnu količinu koštica koje su česte u kultivarima drugih skupina zbog stranooplodnje. Plodovi su vrlo ukusni, slatki, narančaste boje. Osim ove skupine, vrlo omiljena sorta su i klementine iz skupine običnih mandarina. To su najmanje mandarine, bez koštica i vrlo slatke. U posljednje vrijeme kod nas se mogu naći i minneole, koje su miješanog porijekla, pa ih možemo pronaći na stablu zajedno s narančama. Slatko-kiselog su okusa, nemaju koštica i obiluju, kao i svi citrusi, vitaminom C i betakarotenom. Osim što su bogate vitaminima, niskokalorične su pa 100 g mandarina sadrži oko 40 kcal. Nakon kupovine mogu se čuvati u hladnjacima oko tjedan dana.