Ukrasne vrste drveća i grmlja važan su dio svakoga vrta. Drvenaste vrste čine sklad s trajnicama i ljetnicama i predstavljaju okvir za nastanak svakog vrta. Tijekom zimskih mjeseci, kada je većina biljaka u fazi mirovanja, one su jedini ukras vrtu, listopadne vrste svojim golim drvenim “rukama”, a zimzelene vrste svojim tamno zelenim ruhom. Teško je izabrati najljepše vrste od sveg drveća i grmlja jer ukusi se razlikuju, a vrsta je tako mnogo. Dolazak proljeća svakako će najaviti magnolija i forzicija. Osim ovih vrsta u proljeće cvatu i različite sorte ukrasnih trešanja. Posebno je zanimljiva japanska trešnja zbog svojih bujnih ružičastih cvatova. Osim njih cvatu i ukrasne jabuke, glog, suručica, vajgela, dojcija i mnoge druge.

Magnolia sp. ( Magnolija )

Prije nego što prolista u rano proljeće njene grane ukrase zvjezdasti cvjetovi ili cvjetovi u obliku tulipana. Dolaze u bijeloj, ružičastoj ili ljubičastoj boji. Zbog različitih kultivara i visine može biti kao stablo ili grm. Magnolija će se lako uklopiti u svaki vrt. Voli humusno dobro ocjeđeno tlo. Kada grm ili stablo prerastu željenu visinu, biljku treba orezati. Orezuje se u proljeće nakon cvatnje. Ukoliko ju želite razmnožiti, najlakše je to učiniti pomoću povaljenica.

Forsythia sp. ( Forzicija )

Ovaj grm u proljeće cvate žutim cvjetovima na prošlogodišnjim izbojcima. Naraste do tri metra u visinu, dekorativan je ukoliko raste kao solitarna biljka ili u skupinama. Kultivari uspravna rasta mogu se koristiti za živu ogradu. Kao takva često se orezuje pa bujna cvatnja u proljeće izostane. U ljetnim mjesecima ukrasa vrtu ne nedostaje i sve je u cvatu. Imate li veliki vrt ili okućnicu priuštite si neko od stabala s bogatom krošnjom poput oraha, hrasta ili lipe. Ukoliko više volite nešto manje i cvatnije, odlučite se za lavandu, bugenviliu, budleu, tekomu, hortenziju...

Lavandula angustifolia ( Lavanda ) 

Osim ukrasne vrijednosti ova vrsta poznata je i po svojoj ljekovitoj uporabi. Poludrvenasti je grm sivozelene boje. Ljeti ga krase plavi klasasti cvjetovi izuzetna mirisa. U nekoliko godina nakon sadnje grm dostigne promjer i do 80 cm. Može se koristiti kao soliterna vrsta, iako je mnogo lijepše kada dolazi u grupama, a može poslužiti i za živicu. Tijekom ljetnih mjeseci mogu se ubrati tek propupali cvjetovi koje možete osušiti kao ukras za vazu, ali i kao sredstvo za zaštitu od moljaca.

Rhododendron sp. ( Rododendron )

Tijekom ljetnih mjeseci izuzetnim mirisom i cvjetovima žute, bijele, ružičaste, crvene i ljubičaste boje vrt će krasiti rododendroni. Poznati su po svojoj ljepoti, ali i po zahtjevnosti pri uzgoju. To su uglavnom zimzeleni grmovi, poznati po potrebi za izuzetno kiselim tlom. Ukoliko želite produžiti cvatnju redovito odstranjujte ocvale cvjetove, ali posadite i vrste koje cvatu u različito vrijeme. Razmnožiti ih možete reznicama uzetim ljeti ili u ranu jesen. Kad zelenu boju zamijene nijanse žute, crvene i smeđe boje lišća, a neke vrste ukrase bobice, znamo da je stigla jesen. Ovo godišnje doba neodoljivim čine vrste poput berberisa, lozice, pasjeg trna, vatrenog grma i mnogih drugih.

Liquidambar sp. ( Likvidambar )

Imate li veći vrt priuštite si ovo zanimljivo stablo. Tijekom ljetnih mjeseci stvarat će ugodnu hladovinu, a tijekom jeseni krasit će ga veliki listovi zanimljivih crvenožutih nijansi. Kada otpadnu listovi, na njemu ostaju plodovi koji nalikuju bodljikavim kuglicama i vise sve do proljeća. Ova vrsta često se koristi kao drvoredno stablo, a može narasti u visinu i do 30 m.

Pyracantha spp. ( Vatreni grm )

Pyracantha je zimzelena vrsta s trnovitim granama poznat po svojim crvenim ili narančastim plodovima koji ostaju na stablu do dugo u zimu. Grane su joj obrasle bodljama pa je stoga izuzetno dobra za neprobojne živice. Kada je u formi živice i učestalo se orezuje, izostanu plodovi koji se javljaju na jednogodišnjim granama. Tijekom proljeća krase je sitni bijeli cvjetovi. Može se koristiti kao soliterna vrsta ili u skupinama. Ukoliko se koristi kao soliter, najljepša je kad se sadi na travnjaku i dozvolite joj slobodan rast. Kada jesenske dane zamijene zimski i zapadnu prvi snijegovi, vani ostaju samo zimzelene i crnogorične vrste. Tek tada primijetimo njihovu ljepotu. One svojom zelenom bojom razbijaju zimsko bijelilo. Kako vrt ne bi izgledao pust u tim zimskim mjesecima zasadite nešto od sljedećih vrsta: tuju, borovicu, jelu, smreku, bor ili tisu. Izaberite vrstu koji najviše odgovara visinom vašem vrtu.

Picea pungens ‘Glauca’ ( Srebrna smreka )

Ova vrsta zanimljiva je zbog zelenosivih ili plavo sivih iglica koje je krase tijekom cijele godine, a posebno se ističu zimi. Naraste vrlo visoka i zbog toga može samo u veliki vrt. Prvih nekoliko godina možete ju držati zasađenu u loncu i koristiti kao božićno drvce. Kada preraste vaše dvorište ili balkon zasadite ju na otvorenom.

Ilex aquifolium ( Božikovina )

Svima je poznata kao simbol božićnih blagdana, zbog svojih crvenih bobica koje se na biljci zadrže i do sredine siječnja. Zanimljivi su i kožasti listovi nazubljena bodljikava ruba koji mogu biti žuto ili srebrno prošarani. Želite li imati bobice morate nabaviti mušku i žensku biljku jer je božikovina dvodomna vrsta. Zaštićena je zakonom na prirodnim staništima pa ukoliko je želite nabavite ju u nekom od rasadnika.