Drvoredi, šetališta i parkovi, artificirani u gradski prostor, povijesne su vrijednosti upečatljive za 19. stoljeće našega grada, koje nisu zaostajale za zamahom formiranja javnih zelenih površina diljem Evrope.
Južna promenada “Zdvercah” staroga nam Gradeca prvo je gornjogradsko šetalište. Grad se širi prema sjeveru pa se i tamo formira šetalište - Sjeverna promenada. Osvrnuvši se na mjesto na kojem se često odmarao već od bolesti umoran Stanko Vraz, lagano napuštamo Gornji grad. Kroz sjenu stoljetnih platana na Dubravkinom putu i kroz njihovu zadivljujuću dostojanstvenost, unatoč naletu novog vremena, ulazimo u Donji grad.

Grad koji karakterizira neprekinuti slijed trgova, nastalih krajem 19. i početkom 20. st., kao šetnice – promenade za razbuđeno građanstvo onoga vremena. Trgovi uokviruju gradsko središte koje je pravilnim sustavom ulica definirano kao niz pravokutnih stambenih blokova. Ulice su smišljeno zasađene drvećem raspoređenim po gradskom tkivu u vidu zelenih traka - drvoreda. Pod njihovim su se krošnjama odvijale mnogobrojne aktivnosti, jer drveće nije tu samo fizički već ono naglašava smjerove u prostoru, ono ima svoju simboličnu vrijednost. Drvoredi su, naime, i smjerovi naših života.
Danas u zagrebačkim uličnim drvoredima suvereno vlada automobil. Zeleni pojas drvoreda postao je parkiralište. U Zagrebu su primijenjeni različiti tipovi vrtno- tehničkih rješenja s isto tako različitim rezultatima zaštitno-sanacijskog djelovanja.