S prvim danima jeseni sve je više zrelih plodova za berbu, a time i sve više posla u voćnjaku. Osim berbe, rujan i listopad su mjeseci u kojima obnavljamo voćnjak. Kada biljke uđu u period mirovanja, možemo ih iskopati i premjestiti.

KAKO PRAVILNO SKLADIŠTITI JABUKE

Jabuke koje ćemo čuvati preko zime beru se dok još nisu u potpunosti zrele. Za skladištenje koristite voće koje je potpuno zdravo i s peteljkom, a sve one plodove koji su nagnječeni ili oštećeni uklonite. Takvi plodovi brzo trunu, a trulež se lako širi s ploda na plod. Oprezno rukujte s plodovima koje ćete skladištiti kako bi se izbjeglo nagnječenje. Različite kultivare čuvajte u odvojenim kutijama. Kako biste plodove sačuvali od truleži, svaki plod umotajte u nemasni papir. Umotane plodove stavite u plitku letvaricu s preklopljenim papirom prema dolje i pohranite na hladno mjesto.

BERBA ORAŠASTOG VOĆA

Tko si od nas ne želi tijekom jeseni priuštiti barem jednu mjericu kestena ili pojesti jednu domaću čokoladu s lješnjacima ili orahnjaču? Svi ovi plodovi orašasto su voće koje se može pronaći diljem Lijepe Naše. Sve ove voćke prvi rod imaju u četvroj godini uzgoja pa i kasnije kada je u pitanju orah. Dok su orah, badem i kesten visoka stabla, ljeska je grm. Kod svih vrsta plod se nalazi u ovojnici. Berba može početi kada ovojnice počmu pucati. Prije skladištenja bademe očistite i osušite, a onda spremite na suho prozračno mjesto. Orah se nalazi u zelenoj lupini. Kada ona pukne, vrijeme je za berbu. Brati možete dok lupina ne promjeni boju – pocrni. Kestene berite tako da otvorite bodljikave lupine. S berbom lješnjaka krenite kada zelene ovojnice požute. Odvojite ih s plodova, a plodove ostavite da se osuše. Kada se osuše, stavite ih na tamno prozračno mjesto.

BERBA KRUŠAKA

Odrediti pravo vrijeme berbe za plodove kruške jako je važno. Ukoliko ostanu predugo na stablu, meso postane smeđe i neukusno. Najbolje ih je brati kada se boja kožice počne lagano mijenjati iz tamnije u svjetlozelenu. Berba se obavlja u više navrata kako pojedini plodovi zriju. Kao i jabuke, i kruške je potrebno pohraniti na hladno, u plitkoj letvarici ili nekoj drugoj prozračnoj posudi. Kruške nije potrebno omatati papirom.

POSADITE CRVENI I CRNI RIBIZ

Ove biljke dobro uspjevaju u kontinentalnom području, a plod nose sredinom ljeta. Jesenski mjeseci idealno su vrijeme da ih posadite u svoj vrt. Pošto su grmoliki, neće zauzeti mnogo mjesta. U ljetnim mjesecima ”počastit” će vas kiselo - slatkim osvježavajućim plodovima. Prije sadnje valja dobro obraditi tlo, dodati dosta gnoja, po mogućnosti stajskog, kako bi se stvorio što veći broj rodnih izboja. Najpogodnija tla za sadnju ribiza su ona koja zadržavaju vlagu, ali izbjegavajte ona slabo ocjeđena. Ribiz voli osunčana mjesta, može podnijeti i blagu sjenu. Biljke je potrebno zaštititi od vjetra kako ne bi polomile krhke grane i od visokih temperatura da bismo ih zaštitili od opržotina na listu.

BERBA VOĆA

Kako bi se produžila trajnost plodova, potrebno ih je pravilno i pravovremeno obrati, a zatim i uskladištiti. Ponekad je teško odrediti pravo vrijeme za berbu. U malim voćnjacima najčešće se koristimo subjektivnim metodama poput određivanja boje ploda, lakoće odvajanja peteljke, boje sjemenki, broja dana od cvatnje do berbe. No, ove metode često nisu dovoljne. Najpreciznija od njih je broj dana od cvatnje do berbe koji je karakterističan za pojedinu sortu. Najprecizniji je u područjima gdje je klima ujednačena. Kako bi voće duže izdržalo u svježem stanju, potrebno ga je brzo i pravilno uskladištiti. Neke vrste poput krušaka i jabuka dovoljno je uskladištiti u hladnom podrumu. Tako mogu izdržati i do nekoliko mjeseci. Vrste poput šljiva mogu izdržati svega desetak dana u svježem stanju na hladnom. Takve vrste najlakše je konzervirati u obliku kompota, pekmeza i marmelada ili preraditi u alkoholna pića poput rakije.

BERBA ORAŠASTOG VOĆA

U ovu skupinu voća spadaju orasi, lješnjaci, bademi i kesteni. Jezgre ovih plodova okružene su uglavnom tvrdim lupinama koje je potrebno odstraniti prije skladištenja. Kesteni su dugoznana grickalica koja obilježava jesen i svojim ugodnim mirisom ispunjava ulice. Osim pečenog, jede se i kuhani ili se koristi za kolače. Berite ih u jesen. Izvadite plodove iz bodljikave ljuske. Prije skladištenja potrebno ih je namočiti i pustiti da tako stoje 2 dana. Sve koji pocrne treba odstraniti, o ostale osušiti i spremiti na suho mjesto. Orah, lješnjak i badem također su česti sastojak kolača koji se beru u jesen. Orahe je najlakše pobrati u jesen kada plodovi u zelenim lupinama otpadnu sa stabla, potamne i puknu. Tada je iz njih samo potrebno izvaditi plodove, osušiti ih i skladištiti. Bademi se beru kada počnu pucati kožaste ovojnice. Za razliku od svih navedenih plodova, lješnjaci su jedini plodovi koji se ne beru, već se skupljaju. Ukoliko ih uberete, ovojnice neće požutjeti i neće otpasti s ploda.

BERBA KIVIJA

Ova vrsta, rasprostranjena je kod nas u toplijim krajevima, iako bi se uz adekvatnu njegu mogla uzgajati i u kontinentalnom području. Dvodomna je pa za plodonošenje treba posaditi muške i ženske biljke. Na svakih pet ženskih biljaka treba doći po jedna muška. Kivi je penjačica pa ga je potrebno i adekvatno poduprijeti kako biste olakšali berbu. Kivi berite kada plod omekša. Kod berbe pazite da zajedno s plodom otrgnete i čašku. Kako bi plodovi što duže ostali svježi, umotajte ih u plastičnu foliju i stavite na hladno mjesto gdje temperatura ne prelazi 6°C. Ovako skladišteni plodovi mogu izdržati i nekoliko mjeseci.

SKLADIŠTITE VOĆE

Tijekom nadolazećih mjeseci svakako će vam dobro doći zalihe što svježeg, što prerađenog voća. Jabuke umotajte u papir i slažite jednu do druge u plitke ili duboke letvarice i spremite u podrum. Ovako spremljene jabuke mogu potrajati i do kraja zime ukoliko je rod obilan, no bolje ih je potrošiti što prije, kako ne bi izgubile na kvaliteti. Neko kraće vrijeme možete skladištiti kruške, dok je ostale vrste moguće konzervirati sušenjem poput šljiva ili grožđa, ili preradom u razne đemove, i slične pripravke.
U toplijim krajevima krajem listopada dozorit će plodovi kivija. Uzgajate li kivi u kontinentalnom području, biljke svakako oberite prije mrazova i pustite da dozriju prije konzumacije. Na taj način spriječit ćete propadanje plodova od mraza, a i omogućit ćete biljci da se spremi za prezimljavanje.

RAZMNOŽAVANJE VOĆAKA POMOĆU DRVENASTIH REZNICA

Najlakši način za razmnožavanje drveća, pa tako i voćaka je pomoću drvenastih reznica.Reznice se uzimaju u jesen ili rano u zimu, nakon što otpadne lišće, a biljka prijeđe u fazu mirovanja.
Za razmnožavanje će vam trebati: oštre voćarske škare, štihača, vezivo, uzgojna posuda promjera 16 - 20 cm, pijesk
Birajte izboje koji su debeli koliko i olovka i nastali tijekom posljednje vegetacijske sezone. Odrežite ih u bazi pomoću škara. 
Izboje oštrim nožem skratite na duljinu od 15 do 25 cm. Režite odmah ispod pupa na kraju koji ćete zasaditi u zemlju i iznad pupa koji će ostati vani. Nemojte pomiješati vrh i kraj. Biljke morate zasaditi onako kako ste ih odrezali. Kraj koji ste odrezali zapodite u zemlju, a vrh biljke mora ostati iznad površine. Biljka zasađena naopako neće se dobro ukorijeniti. Ukoliko niste sigurni što je što, tada obilježite vrh. Živite li na području s oštrom klimom, reznice nije moguće zasaditi direktno u zemlju. Uzmite 5 - 6 reznica, povežite ih vezivom i zasadite u uzgojnu posudu napunjenu vlažnim pijeskom. Posudu s reznicama stavite u hladno klijalište ili ne grijanu garažu. Ukoliko uzimate reznice više različitih vrsta, obilježite ih. Biljke držite u pijesku do proljeća. Kada tlo postane prikladno za obradu, biljke presadite na otvoreno. U područjima s blagom klimom biljke možete odmah zasaditi vani. Pomoću štihače napravite jarak. Reznice posložite u njega na razmak 10-15 cm tako da jedna trećina biljke viri iznad zemlje. Zemlju oko reznica dobro utisnite. Nakon sadnje sve dobro zalijte kako bi se zemlja oko biljaka dobro slegla, i ne bi se stvarali zračni džepovi. Biljke sadite u lagano pjeskovito tlo, na mjestu zaštićenom od izravnih vjetrova s dosta sunca. Ukoliko je tlo teško, poboljšajte ga dodajući organsku tvar poput komposta ili zreloga stajskoga gnoja. Nakon dvije godine imat ćete mlada stabla spremna za presađivanje na stalno mjesto.