Jesenski mjeseci uglavnom su mjeseci žetve pa tada vadimo krumpire, mrkvu, ubiremo posljednje plodove rajčica, ali i presađujemo salatu i sadimo luk.

S prvim danima rujna, ljeto se bliži kraju, vrt je još uvijek bujan, a biljke polako privode vegetacijski ciklus kraju. Povrtnjak je upravo ujesen pun plodova koje treba spremiti. Valja misliti i na iduću godinu kada opet bude trebalo sijati i saditi.

PRESADITE SALATU

Ukoliko ste prošli mjesec posijali salatu, sad imate već lijepo razvijene biljčice. Izaberite one najbolje i posadite ih na odabranu parcelu pazeći pritom da ostavite razmak između biljaka oko 20 cm kako bi se biljke mogle lijepo razviti i formirati glave. Osim salate, još uvijek možete posijati endiviju i matovilac.

IZVADITE MRKVU

Iako je mrkva dvogodišnja kultura, mi je vadimo u tehnološkoj zriobi, dakle nakon prve godine, dok tek u drugoj godini postiže fiziološku zrelost, tj. stvara sjeme. Nama je mrkva važna zbog zadebljalog korijena, žute do narančaste boje koji koristimo u prehrani. Pomoću vila potrebno je izvaditi korijen iz zemlje pazeći pritom da ga ne oštetimo. Nakon toga mrkvu treba ostaviti nekoliko dana na prozračnom mjestu kako bismo je lakše očistili od zemlje. Kad ju očistimo, najbolje ju je spremiti na hladno mjesto da bi što duže trajala, a da se pritom ne smežura.

POSADITE LUK

U jesenskim mjesecima mogu se posaditi i češnjak i crveni luk. Bitno je da za sadnju koristite češnjeve jesenskog češnjaka koji je krupniji od onog proljetnog. Lukovice se sade na dobro razrahljeno tlo, na dubinu od otprilike 2 cm. Rupice možete napraviti pomoću sadilice. Kod sadnji važno je lukovice okrenuti tako da je klica prema gore, a zadebljali dio prema dolje.

IZVADITE KRUMPIR

Početak rujna idealno je vrijeme za vađenje krumpira iako ponekad zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta gomolji krumpira mogu ostati i duže u tlu. Gomolji krumpira danas su neizostavan prilog gotovo svakom jelu, ali malo tko zna da su bogati vitaminom C. Kada stabljika krumpira požuti i uvene, idealno je vrijeme za vađenje gomolja. Ako imate malu površinu zasađenu krumpirom, gomolje izvadite pomoću vila, a ako su površine veće, koristite vadilicu. Nakon vađenja odvojite krupne i sitne gomolje. Sitne možete iskoristiti u životinjskoj ishrani. Prije su se sitniji gomolji koristili kao sadni materijal, ali poželjno je da svake godine nabavite novi sadni materijal. Izabrane gomolje skladištite na hladnom i mračnom mjestu, ali zaštićenom od smrzavanja.

DOZRIJEVANJE RAJČICA U ZATVORENOM

Prije prvih mrazeva plodove rajčice potrebno je ubrati kako se ne bi oštetili. Iako se plodovi mogu koristiti i zeleni, možete ih pustiti da dozore u kući. Njihov okus neće biti identičan onome koji imaju plodovi dozreli na stabljici na suncu. Stavite ih na toplo mračno mjesto, u kutiju koju ste obložili aluminijskom folijom koja omogućuje refleksiju topline i svjetlosti. Na isti način mogu dozoriti i paprike.

JESENSKA OBRADA TLA

Nakon što ste obavili berbu, ovogodišnje ljetine dobro je odstraniti ostatke biljaka, a potom i obraditi tlo. Po tlu razbacajte zreli stajski gnoj ili kompost pa sve to unesite u tlo pomoću štihače na dubinu od 25 cm. Ovim zahvatom prorahljujete tlo i omogućujete nesmetan prodor korijena u dublje slojeve tla. Ukoliko imate manji povrtnjak, ali i kvalitetnu zemlju, štihanje neće biti potrebno svake godine, već svake druge ili treće. Dovoljno će biti da samo prozračite tlo. To možete učiniti pomoću vila. Na teškim glinastim tlima prekapati treba svake godine. Prekopavanjem rahlimo teška tla, a zimske hladnoće usitnjavaju grumenje i tlo postaje kvalitetnije i lakše za obradu.

SKLADIŠTENJE KUPUSNJAČA TIJEKOM ZIME

}U kupusnjače ubrajamo biljke iz porodice Brassicaceae. Tu spadaju crveni i bijeli kupus, cvjetača, brokula, kelj i kelj pupčar. Većina od njih dobro podnosi niske temperature i relativno se lako skladišti. Osim tradicionalnog kiselog kupusa, koji sadrži mnogo vitamina C, kupus možemo skladištiti i u hladnom podrumu i konzumirati ga u svježem stanju. Skladištiti se može tako da se objesi u mrežaste vreće u podrumu ili hladnom klijalištu. Temperatura pogodna za skladištenje kreće se oko 1-2°C. Može ga se položiti i na slamu pazeći da pritom glavice budu razmaknute kako bi između njih slobodno strujio zrak. Dobro uskladišteni kupus može se koristiti i nekoliko mjeseci nakon skladištenja. Vrste poput cvjetače, brokule i kelja pupčara mogu se konzervirati tako da se zamrznu. Glave brokule i cvjetače treba odrezati prije nego procvatu dok su još tvrde i čvrste. Kod kelja pupčara uvijek prvo uberite najdonje izboje jer gornji još rastu. Ukoliko ih odlučite zamrznuti, izboje uberite prije nego ih mraz ošteti.

SJETVA BLITVE I ŠPINATA

Ukoliko se toga niste sjetili do sada, još uvijek nije kasno da posijete blitvu i špinat. Tijekom prvih deset dana rujna potrebno je obaviti sjetvu kako bi se biljke razvile i zakorijenile. Prije sjetve pripremite tlo tako da ga zaštihate i stavite stajskog gnoja ili komposta. Nakon toga zemlju fino usitnite i obavite sjetvu. Sijati možete u redove ili omaške. Sjetva u redove osigurat će pravilan raspored biljaka, a potrošit ćete i nešto manje sjemena. Blitva i špinat posijani u ovom periodu osigurat će vam prinos do ljeta iduće godine. Ukoliko u vrtu već imate blitvu, tijekom jeseni ju pripremite za zimnicu. Listovi se mogu čuvati tako da se zalede. Najbolje je najprije ubrati vanjske listove, a potom i unutarnje.

KAKO SKLADIŠTITI NEDOZRELO POVRĆE

Često se dogodi da prvi mrazevi zaprijete prije nego su dozrele sve paprike i rajčice. Kako ste u njih uložili puno truda, ali i novaca kroz vodu i mineralna hranjiva koji su bili potrebni za njihov rast, ne dopustite da plodovi propadnu. Pratite vremensku prognozu. U dane kada je najavljen prvi mraz, obavezno uberite biljke čak i one zelene. Pazite da biljke obavezno imaju peteljčicu. Stavite ih na prozorsku dasku izloženu suncu i dodajte poneki zreli plod kako bi ubrzali sazrijevanje. Imate li veliki prostor, biljke možete iščupati s korijenom i objesiti ih naopačke te pustiti da dozore. Ukoliko vam odjednom dozrije velika količina plodova, možete jedan dio plodova zamrznuti te koristiti tijekom zime. Ako ste vješti u kuhinji, možete ih ukuhati u domaći umak.

PRIPREME ZA NOVI POVRTNJAK

Spremate li se od idućeg proljeća zasaditi povrtnjak, najbolje je da već sada izaberete mjesto za njega. Ukoliko oko kuće imate dovoljno mjesta, a okolna zdanja vam ne rade sjenu, povrtnjak možete smjestiti iza ili sastrane samog objekta. Važno je odrediti što ćete sve uzgajati, i koliko vremena za vrtlarenje imate. Bolje je imati mali, ali uredan povrtnjak, nego veliki povrtnjak koji ne stignete obrađivati pa je tijekom godine prepun korova. Ako je vaš vrt mali i nemate puno prostora za sve što biste htjeli posaditi, uvijek možete saditi povrće i cvijeće na iste gredice. Lisnato povrće poput špinata, blitve, salate može rasti i u blagoj sjeni, dok plodovito povrće treba intenzivno sunce. Analizirajte tlo na kojem namjeravate zasaditi povrtnjak. Vrsta tla kao i sastav tla utječu na uzgoj povrća. Važno je imati tlo neutralne pH reakcije, bogato hranjivima i s dobrim vodozračnim svojstvima. Ukoliko se navedena svojstva ne nalaze u optimalnim granicama, iskoristite jesen kako bi ih popravili. Obavezno dodajte u tlo organske tvari i preštihajte tlo. Nakon toga tlo je spremno za nadolazeću zimu, a i vi se možete  odmoriti.