Ljetni mjeseci vrijeme su za ubiranje plodova i uživanje u proizvodima koje smo sami proizveli. Isto tako, tijekom srpnja i kolovoza trebat će uložiti još mnogo rada u proizvodnju vlastitih proizvoda. Trebat će plijeviti, zalijevati, ali i redovito ubirati plodove.  

RAJČICA

Na biljkama rajčica zacrvenit će se prvi plodovi. Kako biste što duže uživali u njima, morat ćete posvetiti malo pažnje i biljci. Rajčica je jedna od biljaka koja za rast treba potporanj. On je dosada već trebao biti postavljen, međutim kako biljka raste treba ju redovito vezati za njega. Nikako ne smijete zaboraviti zalomiti zaperke kako biljka ne bi trošila previše energije na stvaranje zelene mase.

TIKVICA

U srpnju konačno ubiremo prve plodove tikvica. Najbolje je to činiti dva puta tjedno kada biljke dosegnu dužinu od 10 - 15 cm. Redovito uklanjanje plodova omogućit će stvaranje novih cvjetova i produženo plodonošenje. Kod tikvica, osim ploda, možete iskoristiti i muške cvjetove jer su i oni jestivi. Slično se može primijeniti i kod krastavaca. Potrebna je učestalija berba svaki drugi, treći dan. Cvjetovi nisu jestivi.

VRIJEME JE ZA SIJANJE SALATE, BLITVE I ŠPINATA

U kontinentalnom djelu Hrvatske u kolovozu možete posijati salatu, blitvu i špinat. Ove biljke moći ćete koristiti do početka zime, a blitva će iduće godine prva potjerati pa ćete u mladim listovima moći uživati već u rano proljeće.

NJEGA NASADA

Kako bi vaš povrtnjak ostao bujan i tijekom, ljeta morat ćete mu posvetiti mnogo pažnje tijekom vrućih ljetnih dana. Biljke je prije svega potrebno zalijevati kako bi se korijenu osiguralo dovoljno vlage koja je neophodna za daljnji razvoj biljaka. Kako bi se vlaga što duže zadržala oko biljaka, biljke malčirajte. Tijekom ljeta konkurenciju za vodu povrtnim kulturama stvarat će korovi, stoga ih treba oplijeviti. U nedostatku slame opljevljeni korov možete koristiti kao malč kako biste spriječili gubitak vode. Ne zaboravite razbiti pokoricu jer ona sprječava prodor vode do korijena. Ukoliko želite produžiti rodnost biljaka, tijekom ljeta trebat će ih prihraniti nekim od mineralnih ili ekoloških gnojiva. Biljke prihranjujte navečer nakon što ih zalijete kako gnojivo ne bi oštetilo biljke. Biljke zasađene u lonce trebat će njegovati više nego one u vrtu. U slučaju velikih suša trebat će ih zalijevati i ujutro i navečer, a zbog male količine supstrata i prihranjivati češće nego biljke u vrtu.

NJEGA RAJČICA I PAPRIKA

U našim povrtnjacima dvije česte kulture su rajčica i paprika. Iako spadaju u istu porodicu, njihovi zahtjevi se razlikuju. Paprici će biti potrebna veća količina vode pa je poželjno da ju ogrnete i malčirate kako bi se voda što manje isparavala i što duže zadržavala oko korijena. Osim toga paprika je grmolika i neće trebati potporanj. Redovito joj zalamajte zaperke i ubirajte plodove kako biste pospješili stvaranje novih. Rajčicu je potrebno odmah kada se zasadi privezati uz potporanj kako bi uspravno rasla. Za potporanj možete koristiti drveni kolčić ili vezivo ukoliko ga imate za što privezati. Tijekom vremena, kako biljke budu rasle, treba ih pričvršćivati uz potporanj. Plodove ubirajte kada pocrvene, ali ne omekšaju u potpunosti.

BERBA KRASTAVACA

Ukoliko svoje krastavce nećete zaštititi protiv plamenjače, sredinom srpnja većina biljaka bit će uništena. Da biste do tada uspjeli skupiti što više plodova, vrlo je važno da ih redovito ubirete. Kod nas se češće uzgaja kornišon, sitni krastavac koji se koristi za kiseljenje, dok je salatni krastavac nešto rijeđi. Što sitnije plodove uberete, lakše i brže ćete ih ukiseliti, a bit će i ukusniji. Kako biste skupili što više plodova, biljke obirajte svaki dan da ne bi trošile energiju na rast ploda umjesto na stvaranje novih cvjetova koji će se kasnije razviti u plodove. Berba će vam biti znatno lakša ukoliko ste biljke, dok su bile male, usmjerili da se penju po mreži ili ih barem zasadili na foliju.

BERBA LUKA

Krajem srpnja vrijeme je da izvadite luk. Kada požuti nadzemni dio biljke, možete izvaditi i podzemni dio. Najlakše ćete to učiniti pomoću vila. Vile zabodite malo dalje od osušenog nadzemnog dijela pazeći da pritom ne probodete lukovice u zemlji. Kada izvadite lukovice, ostavite ih da se osuše. Možete ih ostaviti da se osuše u vrtu na zemlji iako bi bilo bolje da ih stavite na neko prozračno i natkriveno mjesto kako ih neki iznenadni pljusak ne bi smočio. Kada se lukovice osuše, možete ih splesti u vijenac ili jednostavno pospremiti u drvenu ili kartonsku kutiju. Kutiju pospremite u mračni i hladni podrum kako lukovice ne bi proklijale.

PLAMENJAČA NA POVRĆU

Pojava plamenjače na povrću vrlo je česta, osobito za kišnih ljeta. Nanosi velike štete u uzgoju povrća, a najčešće napada rajčicu, krastavce, luk, salatu, kupus, papiku, špinat i grašak. Prepoznajemo ju po pojavi krupnih lokalnih nekrotičnih pjega, kao i po bjelkastoj prevlaci na naličju lišća.
Štete na rajčici
Jača zaraza na rajčici može uzrokovati i totalne štete zelene mase biljke. Biljke izgledaju kao vatrom opržene pa odmah dolazi i do smanjenog prinosa plodova. Početak bolesti zapaža se na listu po pojavi vodenastih pjega najčešće na rubu lista, a na stabljici se pojavljuju ovalne vodenaste pjege. Često su zaraženi i sami plodovi. Na njima se pojavljuju vodenaste pjege koje ubrzo pocrne, a dio zaražen gljivicom postaje tvrd.
Štete na krastavcu
Na krastavcu je plamenjača, najčešće ograničavajući faktor u dužini proizvodnje krastavca. Očituje se pojavom svjetlozelenih pjega na listu koje kasnije prelaze u tamno žute te se prošire po svim listovima. Nakon kraćeg vremena strada cijela biljka. Plodovi obično nisu parazitirani, ali su slabije kvalitete i kržljavi.
Štete na salati
Uzrokuje velike štete u proizvodnji na otvorenom, kao i u zaštićenom prostoru. Bolest se javlja u svim fazama biljke. Napadnute mladice brzo uginu. Na listovima se javljaju krupne pjege, smještene između glavnih žila. Pjege su najprije klorotične, a s vremenom poprime žutu, a zatim i crvenu boju.
Zaštita
Kako bi se spriječila pojava plamenjače, treba birati ocijeđena tla i osunčane terene kako bi se vlaga što prije isušila. Sjetva se obavlja na širi razmak redova. Od pomoći može biti i izbor otpornijih sorti. Važna je i izbalansirana gnojidba NPK gnojivima, kao i mikroelementima. Osim ovih agrotehničkih mjera, valja se poslužiti i kemijskim sredstvima. Kemijska sredstva treba primijeniti od početka opasnosti pojave plamenjače. Kasnija zaštita ovisi o klimatskim uvjetima. Ako su uvjeti za pojavu bolesti povoljni, prskanje treba ponoviti svakih 7 – 10 dana. Pošto se za različite vrste koriste različita sredstva za suzbijanje, u slučaju potrebe posjetite poljoapoteke i zatražite pomoć.