Subota, 04.02.2012
 
 
English Croatian French German Italian Spanish
Izbornik
Novosti
Cjenik oglašavanja
Tiskano izdanje
Uvjeti korištenja
Autori tekstova
Adresar
Besplatno izdanje časopsia Moj Cvijet
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Broj posjetilaca
Gostiju online: 39
Oglašivači





Zaboravili ste šifru?

Radovi srpanj - kolovoz Ispis E-mail
Marija Čulinović   
Utorak, 26.01.2010

U voćnjaku neće biti previše posla. Plodovi na većini biljaka polagano će dozrijevati i tako će početi berba koja bi trebala potrajati sve do jeseni. Neke voćke poput jagoda tek će trebati zasaditi kako bi rodile sljedeće godine.

Image

VINOVA LOZA

Na brajdi ili čokotu stalno se javljaju novi mladi izboji koji često prerastaju armaturu, stoga ih redovito uklanjate kako se ne bi uzalud trošile rezerve hranjiva iz biljke. U kolovozu je potrebno zaštititi gotovo zrele plodove od napada ptica. U slučaju vlažnog vremena mogući je razvoj i nekih gljivičnih bolesti poput botritisa.

Image

JAGODE

Na plodovima jagoda često se javlja botritis. Zaražene plodove odstranite, a one dobre također zaštitite od napada puževa, ptica i kukaca. Želite li razmnožiti jagode, nekoliko vriježa zatrpajte zemljom kako bi se ukorijenile, u suprotnom ih odstranjujte s biljke. Ukoliko imate mjesečarke, redovito ih prihranjujte. U kolovozu možete i posaditi nove sadnice jagoda. Napravite plitku udubinu u tlu, korijen biljke rasporedite po njoj i zatrpajte ga ostatkom zemlje. Jagode ne bi smjele biti više od tri sezone na istom mjestu. Razmak između biljaka trebao bi biti oko 40 cm.

BRESKVE I NEKTARINE

Na stablima ovih voćaka sada su već gotovo zreli plodovi pa ih je potrebno zaštititi od kukaca i ptica. Pri berbi valja pažljivo brati plodove kako se ne bi oštetili jer zdravi plodovi duže ostaju sviježi.

ŠTETNICI I ZAŠTITA JABUKE I KRUŠKE

Ove dvije vrste česte su u našim voćnjacima pa su tako česti i gotovo isti štetnici na njima. Jabučni savijač jedan je od najvećih štetnika jabuke i kruške kako na plantažama, tako i u malim voćnjacima. Iako su sve više temperature tijekom proljeća uzrokovale njegovu sve raniju pojavu, tretiranje protiv ovog štetnika obavlja se nekoliko puta godišnje. Prvi puta u prvoj polovici lipnja, a ponekad i ranije. Druga generacija ovog štetnika javlja se od polovice srpnja pa do polovice kolovoza tako da zaštitu treba obaviti početkom kolovoza. Vrlo je važno da ovog štetnika tijekom berbe ne unesete u skladište. Ovog štetnika možete suzbiti postavljanjem ljepljivih pojaseva, poprskanih insekticidom oko voćaka tijekom ljeta ili kemijskim sredstvima koja možete pronaći pod sljedećim trgovačkim nazivima Lino, Zolone, Enduro, Decis i Nomolt. Prilikom drugog tretiranja koristite sredstvo različito od onog koje ste koristili prilikom prvog tretiranja. Od bolesti na jabuci se često pojavi pepelnica koju možete suzbijati sredstvom koje možete naći pod nazivom Bayleton. Kod kruške je način zaštite isti kako kod bolesti i štetnika na jabuci. Naravno to se odnosi na kasne sorte kruške jer su rane sorte tijekom srpnja i kolovoza pobrane. Na krušci se uz jabučnog savijača i lisne uši zna pojaviti i kruškina buha. Nju treba suzbijati sredstvima na bazi heksaflumurona, fenoksikarba i delta metrina kao što su Sonet 100, Nomolt, Radotion.

SUZBIJANJE PLEMENJAČE VINOVE LOZE

Pojavu ove bolesti gotovo je nemoguće izbjeći, pogotovo ako se uzastopce izmjenjuju sunce i kiša. Faza intenzivnog porasta vinove loze najpogodnija je za razvoj bolesti. Prepoznajemo ju po bijeloj prevlaci na naličju lista. Bijela prevlaka je u stvari skup reproduktivnih organa (konidijofora i konidija) ove gljivice. Zaraženi dijelovi nekrotiziraju i izgledaju kao spaljeni. Suzbijanje plemenjače treba započeti u drugoj polovici svibnja. Najvažnije je lozu zaštititi kada se nalazi u najosjetljivijim fazama. To je prije i poslije cvatnje te u fazi intenzivnog porasta bobica. Posljednje tretiranje, ukoliko je potrebno, treba obaviti u fazi šare. Za zaštitu se mogu koristiti sistemici i kontaktni fungicidi. Sistemici imaju duže djelovanje, a nije moguća ni pojava rezistentnosti. Pošto ojačavaju obrambeni sustav biljke zaštićeni su i mladi izboji koji nisu postojali za tretmana. Za tretman kada su formirane bobice primjenjuju se kontaktni fungicidi. Najbolje ih je primijeniti 2 dana prije kiše. Za tu svrhu na tržištu se može pronaći Antracol. Osim kemijskog načina zaštite, pojavu bolesti možemo spriječiti tako da osiguramo dovoljnu prozračnost u vinogradu redovitim zalamanjem zaperaka i povezivanjem mladica za armaturu.


VRIJEME JE ZA BERBU JAGODIČASTOG VOĆA

Tijekom srpnja vrijeme je da oberete voćke poput ribiza, maline, kupine i ogrozda. Plodovi ovih vrsta tijekom ljeta mogu se naći i na tržnicama. Zbog zahtjevnog uzgoja njihova cijena je poprilično visoka, stoga je idealan način da se s njima sladite da ih imate u vlastitom vrtu. Uzgoj i održavanje na malim površinama nisu zahtjevni, a ove voćne vrste gotovo uvijek dobro rode. Za berbu pripremite plastične posude ili košarice. Ribiz i ogrozd možete obrati i golim rukama dok će vam za berbu malina i kupina dobro doći tanje platnene rukavice kako se ne bi izgrebli na trnje. Plodove koje ne možete odmah konzumirati možete iskoristiti za pripravljanje ukusnih sokova i đemova ili ih jednostavno zamrznuti i čuvati za hladne zimske dane. Osim ovog voća dozrijevat će i rane sorte krušaka,  jabuka, breskvi.

Sadnja jagoda
Ukoliko nađete u svom vrtu barem još jednu slobodnu gredicu svakako ju iskoristite za sadnju jagoda. Iako se tijekom ljeta mogu naći na tržnici, najukusnije su one iz vlastite proizvodnje. Za sadnju jagoda najprije pripremite malo povišenu gredicu. Nabavite sadnice slobodne od virusa i drugih biljnih bolesti. Ukoliko ne možete nabaviti sadnice iz rasadnika, možete koristiti i sadnice iz vlastitog uzgoja. Na gredicu zasadite biljke tako da najprije iskopate rupu, a zatim u nju pravilno rasporedite korijenje mlade biljke. Korijen zatrpajte zemljom i dobro ju utisnite okolo kako biste učvrstili biljku. Nakon sadnje biljke dobro zalijte vodom. Nasad redovito zalijevajte kako se biljke ne bi osušile. Ukoliko sadnju zbog nekih razloga odgodite do rujna, sadnice ćete morati zaštititi od hladnoće. Imajte na umu da će kasnije zasađene sadnice i kasnije plodonositi sljedeće godine.

Ljetna rezidba voćaka
Osim reza u mirovanju postoji i rez u zeleno. Tijekom ljeta vrši se rez u zeleno i to kod većine vrsta ili nakon berbe (kao kod breskve i nektarine) ili kada mladi listovi potamne, a baza grane odrveni.
Kod ogrozda i ribiza tijekom ljeta nakon berbe potrebno je odstraniti sve grane koje se križaju ili su prenatrpane kako bi se grmu osiguralo što više svjetla. Niske grane odrežite do pupa koji raste prema van.
Nakon berbe bresaka i nektarina možete odstraniti grane koje su nosile plodove. Granu odrežite do nižeg zamjenskog postranog izbojka. Ostavite onaj izbojak koji ima bolji položaj.
Tijekom ljeta i na jabuci i kruški trebat će obaviti rezidbu. Sve izbojke koji rastu iz glavne grane, a duži su od 20 cm, treba skratiti na tri lista iznad bazalnog vjenčića. Izboje koji su izrasli iz ostataka rodnih batrljaka skratite na jedan list.