Moj Cvijet - Lopoč (Nymphaea)

Malo se koja vodena biljka može pohvaliti ljepotom koju ima lopoč. Ubraja se u porodicu Nymphaeaceae koja obuhvaća 8 rodova. Ovaj rod obuhvaća 35 vrsta. Lopoči su vodene trajnice. Krase ih veliki plutajući kožnati listovi koji dolaze na plutajućim peteljkama. Srcoliki su, s dubokim urezom i zaobljenim vrhom. Cvjetovi dolaze pojedinačno i plutaju na vodi. Boja im varira od bijele preko žute, ružičaste do plave. Razlikujemo ih prema boji cvijeta i visini. Neki zahtijevaju duboku vodu, dok neki rastu i u plićim jezerima. Osim ukrasnih svojstava, ove biljke imaju i ljekovita svojstva, a u te svrhe se koriste list, cvijet i rizom. Lopoči ne podnose hladnoću, međutim dok je rizom na dubini gdje se voda ne zamrzava preživjet će zimu. Kod nas se često javlja bijeli lopoč (Nymphaea alba). Ova sorta sadi se na dubinu od 50 – 200 cm. Većina lopoča koji se danas koriste u ukrasne svrhe su hibridne sorte, a razmnožavaju se dijeljenjem jer su sterilne. Prvi hibridi lopoča pojavili su se krajem 19. st., a stvorio ih je francuski sjemeništarac Msg. Latour-Marliac. Kako biste zasadili lopoče, nabavite posebne posude za sadnju vodenog bilja i ispunite ih supstratom, po mogućnosti onim namijenjenim za tu svrhu. Ispunite posudu do ¾ visine tlom. Na tlo pod kutom od 45° položite rizom kako bi rastao u razini posude. Biljku utisnite u tlo, ali ju nemojte prekrivati tlom. Površinu supstrata prekrijte šljunkom kako se tlo ne bi ispiralo. Svakih nekoliko godina lopoč će trebati podijeliti. Ukoliko imate plitko jezerce kako biste biljku sačuvali od smrzavanja, izvadite ju u jesen i stavite u hermetički zatvorenu vrećicu i pazite da se ne isuši. Bolesti i štetnici gotovo pa da ne napadaju lopoče, što je svakako jedna od olakotnih okolnosti u uzgoju ovih biljaka.