Sobno bilje također je u punoj fazi rasta, stoga ga redovito prihranjujte, ali i redovito zalijevajte, listove prskajte vodom, a one veće površine poput fikusa prebrišite vlažnom krpicom. Pazite na pojavu bolesti i štetnika, suzbite ih na samom početku. Kod sobnih biljaka koje cvatu, redovito uklanjajte ocvale cvjetove, a kod prihrane koristite gnojiva namijenjena cvatućim biljkama.

KAKO NJEGOVATI CVATUĆE BILJKE

Afrička ljubičica osjetljiva je na sunce pa i preko ljeta ostaje u zatvorenom prostoru. One koje su do sada cvale, trebaju odmor zato polako smanjite količinu vode i hranjiva. One koje još nisu cvale stavite na dobro osvijetljeno mjesto kako bi razvile cvjetne pupove. Za cvatnju afrička ljubičica treba minimalno 12 sati svjetla dnevno. Azaleje unesite u zatvoreni prostor prije prvih mrazeva, smjestite ih na hladno mjesto. Ukoliko ste ove godine sami odlučili uzgojiti božićnu zvijezdu, ne zaboravite da je vrijeme da ju počnete svaku večer pokrivati tamnom vrećom ili kutijom kako biste joj osigurali minimalno 14 sati mraka dnevno da bi razvila lijepo obojene brakteje do Božića. Sve češći ukras domova su i orhideje. Iako zahtijevaju veliku brigu, imaju sve više poklonika. Biljke koje su bile vani unesite u zatvoreni prostor. Smanjite zalijevanje i prihranjivanje, a od kraja rujna potpuno prestanite prihranjivati do idućeg proljeća.

PRIPAZITE NA ZRAČNU VLAGU

Sobne biljke vole temperature od oko 20şC, ali i visoku zračnu vlagu, koju je teško postići i održati u stanovima. Osigurajte temperaturu od oko 18şC, a biljke međusobno grupirajte kako bi stvorile vlastitu mikroklimu. Biljke redovito prskajte vodom ili ih stavite na oblutke koji se nalaze u tanjuriću napunjenom vodom. Imajte na umu da se preko noći temperature spuštaju i ispod nule pa biljke odmaknite od samih prozora, pogotovo ako su najavljene izuzetno niske temperature.

NJEGA I ZAŠTITA SOBNOG BILJA

Lončanice su osjetljive na hladan zrak, ne vole ni da im je kompost premokar, ali ni kada je presuh. Kako je većina kućnih biljaka iz tropskih krajeva, voli vlažan zrak i visoku temperaturu, stoga pripazite da im tijekom zime osigurate barem minimalne uvjete za temperaturom. Tijekom dana biljke trebaju svijetlost, pa je poželjno da budu blizu prozora, kada se smrači, biljke odmaknite kako se tijekom noći ne bi smrzle.

ORHIDEJE

Sve češći ukras u našem domu su prekrasne ali zahtjevne orhideje. Kako bi uspješno prezimile, evo nekoliko malih savjeta. Ukoliko biljke nisu u punoj cvatnji, nemojte ih obilno zalijevati, bit će dovoljno tek toliko da kompost ostane vlažan. Rastuće biljke držite na optimalnoj temperaturi, a one dormantne, na zimskome minimumu oko 10°C, i ne dopustite da se temperatura spusti ispod te točke.

KAKO SPASITI PREMOKRU BILJKU

Tijekom zime često se dogodi da biljke previše zalijevamo. Ako stvarno pretjeramo, korijen će početi trunuti, a biljka propadati. Ukoliko to učinite biljku možete spasiti tako što je  izvadite iz posude zajedno s grudom supstrata i umotate u kuhinjski papirnati ručnik ili novine. Kada se papir namoči, zamijenite ga drugim. Biljku držite umotanu u papir dva do tri dana, a potom je vratite u posudu. 

CVATUĆE VRSTE ZIMI

Tijekom zime dom nam ukrašavaju ciklame, božićni kaktus, božićna zvijezda, cinerarija, primula, azaleja. Zadnje tri vrste ne vole previsoke temperature, stoga s njima ukrasite prostore gdje dnevna temperatura ne dostiže više od 22°C, a noćna se kreće od 15 - 18°C. Zahvaljujući oplemenjivanju današnji kultivari božićne zvijezde cvatu sve duže, kada biljka ocvate, cvjetne stapke skratite na visinu od 15 cm, a supstrat polijevajte tek toliko da ostane vlažan. Intenzivnije počnite zalijevati tek tijekom svibnja.

UKRASITE SVOJ URED

Za veću produktivnost, koja se danas sve češće traži, i što manje stresa ako je moguće, važan je ugodno uređen prostor. Za ovu svrhu uz osobne detalje možete iskoristiti i neke lisnate lončanice. Osim što će osvježiti prostor i pročistiti zrak, smanjit će i buku ukoliko ih stavite pored prozora. Najbolje je izabrati vrste koje neće zahtijevati preveliku brigu i neće stvarati previše smeća. Evo nekoliko vrsta koje mogu poslužiti u ovu svrhu:

Bršljan (Hedera helix i Hedera canariensis)
Monstera (Monstera sp.)
Slonova noga (Nolina sp.)
Zmajevac (Dracaena sp.)
Fikus (Ficus sp.)

Zajedničko svim ovim vrstama je da su to lisnate lončanice koje vole polusjenovito mjesto i vlažan kompost, ali ne premokar. U našim uvjetima ne cvatu pa osim zalijevanja i prihrane neće trebati veću njegu.

PRIHRANA I ZALIJEVANJE

Kada primijetite da su biljke ponovo krenule rasti, počnite ih obilnije zalijevati, ali i češće prihranjivati. Pažljivo zalijevajte, pustite da se kompost između dva zalijevanja lagano prosuši. Biljkama postavljenim blizu izvora topline kao što su peć ili radijator osigurajte dovoljno zračne vlage, tako da ih prskate barem jednom dnevno. Koristite destiliranu vodu kako ne bi ostajale mrlje od kamenca jer je voda kod nas tvrda. Uz to postavite i posude s vodom, a biljke možete postaviti i u posudu s tresetom ili glinenim kuglicama koja je napunjena vodom.

PODUPIRANJE SOBNIH BILJAKA

I sobne biljke trebaju potporanj, a pogotovo one koje rastu jako u visinu poput filadendrona, voštanog cvijeta, ali i fikusa i šeflere. Potporanj izaberite ovisno o habitusu i konačnoj visini biljke. Za biljke s razgranatim habitusom poput fikusa (Ficus benjamin) bit će dovoljan običan bambusov štap. Štap postavite pri presađivanju pazeći pritom da ne oštetite korijenov sustav. Za vrste sa zračnim korijenjem poput filadendrona postavite štap obložen mahovinom i biljku lagano pričvrstite uz njega, a mahovinu redovito polijevajte kako bi ostala vlažna. Za biljke poput voštanog cvijeta (Hoya sp.) postavite žičane obruče koje možete sami napraviti. Ako je moguće stavite nekoliko obruča u jednu lončanicu.

OČISTITE PRAŠNJAVE LISTOVE

Tijekom zimskih mjeseci na listovima se skupilo dosta prašine ako ih niste redovito čistili, stoga više biljaka stavite u kadu i isperite listove laganim mlazom vode.

ODSTRANITE SUHE LISTOVE

Zbog neprimjerene zračne vlage, vršci listova nekih biljaka su se osušili. Kako bi biljke ljepše izgledale, te dijelove odstranite, pazeći pritom da ne oštetite zdravi dio biljke.

IZNESITE BILJKE NA OTVORENO

Sada kada su dani topliji, ako imate mjesta, sobne biljke iznesite na otvoreno, pazeći pritom da ih stavite na mjesto zaštićeno od izravnog sunca i osigurajte im dovoljno vlage, jer većina tih biljaka porijeklom je iz tropskih krajeva i direktno sunce moglo bi im ispržiti listove.

SMJEŠTAJ SOBNIH BILJAKA TIJEKOM LJETA

Što je više moguće biljaka tijekom ljeta iznesite van, naravno osim onih najosjetljivijih. Kao i ostalom cvijeću i njima će odgovarati blagodat toplog ljetnog zraka kakav je inače u njihovim prirodnim staništima. Najvažnije je da ih zaštitite od jakog podnevnog sunca koje će sigurno opržiti osjetljive listove. Sljedeća važna stvar je da im osigurate dovoljno vode. Trebat će zalijevati ovisno o temperaturi, količini oborina, ali i veličini tegle. Manje tegle sadrže manje supstrata pa će ih trebati češće zalijevati. Zalijevajte ujutro ili navečer, a ako ustreba i u oba dijela dana. Izbjegavajte zalijevanje tijekom dana jer tako možete oštetiti biljke. Važno je da biljke redovito prihranjujete pa to činite jednom tjedno kako bi imale dovoljno hraniva za ujednačen rast. Isto tako važno je da ne pretjerate jer će biljke brže rasti, a mladi listovi će biti osjetljiviji, a time i podložniji različitim bolestima i štetnicima.

KAKO NJEGOVATI

Vrste iz ove porodice krase prekrasni cvjetovi žarkih boja čiji listovi tvore cjevaste rozete. U svojim prirodnim staništima rastu na stablu kao epifiti. Vrste poznate kod nas su ehmeja, ananas, tilandsia, vriesea, huzmanija. Zalijevati ih trebate prema potrebi, ali ne prečesto. Potrebno je pustiti supstrat da se prosuši prije sljedećeg zalijevanja. Ukoliko biljka tvori rozetu, vodu je potrebno ulijevati u nju. Čak i tijekom ljeta bit će dovoljno da ih prihranite jednom mjesečno. Zalijevajte ih destiliranom vodom ili kišnicom. Ukoliko koristite gnojivo za sobne biljke, duplo ga razrijedite ( ukoliko ide 10 ml na 1 l vode, stavite 10 ml na 2 l vode). Ove biljke odumiru nedugo nakon cvatnje, stoga ako se razvila mlada biljka u istoj posudi, potrebno ju je presaditi kada naraste na jednu trećinu roditeljske visine.

SOBNE PENJAČICE I PUZAVICE

Lisnate biljke penjačice ili puzavice bit će zanimljivi zeleni ukras. Izuzetno su pogodne za male prostorije jer za rast ne zahtijevaju puno mjesta. Pošto vise ili puze, moguće ih je postaviti u viseće posude, na visoku policu ili na vrh ormara. Dobro će se uklopiti i u prostor pored visokih prozora, kakvi se često nalaze u starim zgradama, dok se spuštaju po zidu tik uz prozor. Male penjačice mogu se zasaditi u posudu s drugim biljkama kako bi prekrile prostor oko stapki i sam rub posude. Kod nas se kao penjačice i puzavice najčešće koriste sljedeće vrste:

KLOROFITUM (Chlorophytum comosum)
FIKUS (ficus pumila)
FITONIJA (Fittonia albirensis)
GLEHOMA (Glechoma hederacea)
MARANTA (Maranta leuconeura)
FILADENDRON (Philadendron scandens)
ASPARAGUS (Asparagus densiflorus)

DOLAZE HLADNIJI DANI

Tijekom ljeta, većinu sobnog bilja iznijeli smo na otvoreno. Dolaskom hladnijih dana potrebno ga je smjestiti na toplo mjesto kako bi dočekalo i iduće ljeto. Mjesto na kojem je bilo prije zasigurno je zauzeto nečim drugim. Osim što ćete morati naći prikladno mjesto za lončanice, morat ćete ih pripremiti i za zimovanje. Prilikom smještanja biljaka imajte na umu da tijekom zime lijepo uređeni zeleni kutak može popraviti loše raspoloženje uzrokovano hladnim vremenom i kratkim danima.

POSPJEŠITE LUKOVICE

Da biste svoj stan oplahnuli ugodnim mirisom Orijenta i obojili ga bojama proljeća za blagdane, potrebno se pobrinuti već sada. U tu svrhu svakako će vam koristiti proljetne lukovice ugodna mirisa i jarke boje poput zumbula, tulipana ili narcisa. Za forsiranje lukovica umjesto uobičajenog supstrata možete koristiti i glinene kuglice. Napunite posudu kuglicama, nalijte vode do malo ispod baze lukovice i stavite ih na prozračno i svijetlo mjesto do cvatnje. Zumbule možete pospješivati u posebnoj posudi za zumbule, a niske tulipane u posudama sa supstratom. Imajte na umu da sve vrste, osim narcisa, trebaju mračno i hladno mjesto kako bi stvorile cvijet. Ukoliko nemate podrum, poslužite se hladnjakom i folijom ili tamnom vrećom. Lukovice stavite na pospješivanje u nekoliko navrata kako bi se cvatnja produljila.

NJEGA LONČANICA NAKON LJETA

Prije nego biljke pospremite na toplo svakako će ih trebati pripremiti. Prije svega potrebno je obrisati lonce i ukrasne tegle na kojima se skupila prašina i prljavština. Za rješenje ovog problema bit će dovoljna sapunica i krpa ili spužva. No, prije nego biljke unesete, obavezno im očistite listove. Listove kožnatih biljaka istuširajte ili prebrišite vlažnom mekanom krpom. Obavezno prorahlite pokoricu koja se zna stvoriti od učestalog polijevanja tvrdom vodom. Ako ste biljke presadili u proljeće, tijekom ljeta se slegao supstrat oko njih. Takve lončanice nadospijte do visine 2-3 cm od ruba. Kada ste obavili sve predradnje, biljke možete konačno unijeti na određeno mjesto.

VRIJEME JE ZA TERARIJ

Jesen je dobro vrijeme za stvaranje terarija ili vrta u boci. Kako tijekom zime ne biste zaboravili vrtlariti, složite si terarij. Svakako će biti lijepi zeleni kutak tijekom zimskih mjeseci. Ovaj mali vrt zahtijevat će dosta brige. Za vrt izaberite bocu ili terarij od prozirnog stakla kako bi normalno prodirala svjetlost. Na dno prospijte kuglice gline kako biste osigurali drenažu, a potom malo drvenog ugljena. Na sredini napravite humak da bi se dobio reljefni izgled. Ukoliko sadite biljke u bocu, poslužite se vilicom ili žlicom privezanom na bambusov štapić ili priborom za bonsai. Pomoću ovih alatki razmjestite biljke, korijen prekrijte supstratom ili mahovinom, sve zalijte i pustite da se voda slije niz stijenke boce. Kada se stijenke boce zamažu, potrebno ih je očistiti. To učinite pomoću komada spužvice pričvršćenog na žicu. Prije nego počnete saditi terarij, važno je izabrati prave biljke. Nabavite neku od biljaka sa sljedećeg popisa.
Dracena sanderiana,Ficus pumila,Nertera granadensis,Peperomia caperata,Pilea cadierei,Selaginela sp.,Soleirolia soleirolii,Stromanthe amabilis

ZALIJEVANJE BILJA

Jedno od najčešćih pitanja pri kupnji cvijeća je: “Koliko često se treba zalijevati?” ili” Zalijeva li se odozgor ili u tanjurić?”
Svaka biljka ima određene zahtjeve i potrebe. Potrebe biljaka tijekom jeseni i zime nisu jednake potrebama tijekom proljeća i ljeta kada biljke intenzivno rastu. Od jeseni potrebe za vodom i hranjivima su manje, a neke biljke trebaju i niže temperature.
Najčešće se zalijevaju biljke koje u ovo vrijeme plodonose ili cvatu poput ciklama, begonija, cinerarije, božićne trešnje, ukrasnih feferona te kućne srećice i fitonije.
Ukoliko biljke poput orhideja, fitonija i spatifiluma držite na temperaturama između 18°C i 20°C potrebno ih je zalijevati jednom do dva puta tjedno.
Jednom tjedno zalijevaju se biljke poput anturije, bromelije i lisnate begonije koje bi tijekom zime trebale biti na temperaturi od 15 do 18°C.
Svakih 8 do 10 dana zalijevaju se biljke koje se tijekom zime mogu držati na temperaturi od 12 -15°C. To su biljke poput sobne lozice, bršljana, klorofituma i asparagusa.
Svakih 10 do 15 dana zalijevaju se biljke koje smo tijekom zime unijeli na svijetlo, ali hladnije mjesto gdje se temperatura kreće oko 8 -12°C. To su palme ili agrumi. Ukoliko se nalaze smješteni u hladnijim prostorijama isto se treba odnositi i prema fikusu, šefleri, filodendronu, krotonu i draceni.
Svakih 15 - 20 dana treba zalijevati sukulente, lukovice, sansaverije, pelargonije i fuksije ukoliko su smještene u prostorijama u kojima se temperatura ne penje preko 12°C.
Biljke koje su spremljene u prostoriji gdje se temperature kreću između 5 i 8°C potrebno je zalijevati svakih 20 do 30 dana. To su kaktusi, lukovice i cvijeće u mirovanju.

ZIMSKE CVATUĆE LONČANICE

U hladnim zimskim danima dobro će  doći pokoji šareni cvjetak u zatvorenom prostoru. Postoji dosta biljaka koje cvatu preko zime. To su sobni jaglac, afrička ljubičica, begonija, božićna trešnja kao i forsirane lukovice. No najčešće se tijekom zime javljaju ciklame, božićna zvijezda i božićni kaktus. Evo nekoliko kratkih savjeta kako se brinuti o ovim biljkama.
Cyclamen persicum (sobna ciklama)
Biljka je koja cvate do ožujka. Cvjetovi dolaze u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji te dvobojni. Treba dosta svjetla, ali ne i direktno sunce. Treba ju zalijevati svaka dva do tri dana, a prihranjivati svakih dva tjedna. Redovito režite uvenule cvjetove i listove s mekanom peteljkom.
Euphorbia pulcherrima (božićna zvijezda)
Ova biljka koju krase obojene brakteje i neugledni cvjetovi dolazi u crvenoj, ružičastoj i bijeloj boji. Za uspješan uzgoj zahtijevaju puno svijetla, ali bez direktnog sunca, vrsta je koja ne treba visoku zračnu vlagu pa stoga listove ne treba prskati. Treba ju zalijevati jedanput tjedno. Prije svakog zalijevanja pustite da se kompost posuši. Iako je najčešće držimo u dobro grijanim prostorijama u kojima najčešće boravimo, ova biljka voli hladnije prostorije u kojima se temperatura kreće od 15 - 18°C.
Schlumbergera spp. (božićni kaktus)
Ovi kaktusi stan će svakako ukrasiti obilnom cvatnjom tijekom zime. Cvjetovi mogu biti bijeli, ružičasti i crveni. Kao i prethodne vrste voli svjetlo, ali ne i izravno sunce. Ukoliko je moguće, biljku smjestite na sjeverni prozor. Kada se pojave pupovi, biljku držite na ujednačenoj temperaturi i nemojte ju više premještati. Cvatuće biljke zalijevajte svakih tri do pet dana. Nakon što cvatnja prestane, zalijevajte svakih 15 dana.

KORISNE ALATKE U KUĆNOM VRTU

Kućni vrt daleko je manje zahtjevan od onog vanjskog. Stoga su i potrebe za alatkama manje, a i moć improvizacije je veća. Ukoliko ste pravi ljubitelj kućnog bilja, sigurno ćete kupiti te sitnice koje i nisu neophodne za održavanje biljaka.
Za zalijevanje će vam dobro doći plastična ili metalna kantica s velikim kljunom. Veliki kljun omogućit će vam bolji pristup korijenu kod dobro razraštenih biljaka poput begonija, ciklama i selaginele. Može se naći u plastičnoj ili metalnoj verziji različite zapremine. Metalna kantica svakako bolje izgleda, ali zahtijeva i nešto veće izdvajanje u startu.
Druga ništa manje važna stvar, pogotovo u zimskim mjesecima, svakako je prskalica. Koristit ćete ju često kako biste povećali vlagu. Danas se na tržištu mogu naći razni modeli različite zapremine od 1 – 5 litara i različite kvalitete.
Trebat će vam i škare, jedne obične kuhinjske i male vrtne škare. Kućne škare poslužit će za rezanje vezica, otvaranje vrećica s gnojivom i izrezivanje etiketa, a male vrtne škare za rezanje osušenih listova i grančica.
Ukoliko ste u prilici, nabavite i pribor za bonsai. Sadrži grabljice, lopaticu i štihaču. Dobro će vam doći kod presađivanja. Za veće lončanice možete koristiti i male vrtlarske grabljice i lopatice.

PROZRAČIVANJE

Kao i sva živa bića i biljke za život trebaju kisik. Većina biljaka koje uzgajamo kao lončanice, osim topline, trebaju i dovoljno vlage i kisika. Kisik im je potreban u procesu fotosinteze i ukoliko ga nemaju dovoljno, biljke venu. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je prostor redovito prozračivati. Budući da su biljke najčešće zbog potrebe za svjetlom smještene u blizini prozora, hladan zrak izvana ponekad može oštetiti listove. Osim hladnog zraka biljkama škodi i propuh. Zato dok zračite prostorije otvarajte jedan po jedan prozor, a pritom biljke odmaknite od njih. Još je veća opasnost za biljke ako se nalaze kraj ulaznih vrata jer čestim otvaranjem i zatvaranjem vrata biljke dolaze u dodir sa zrakom koji je i nekoliko desetaka stupnjeva hladniji od onog u kući. Zbog toga dolazi do sušenja listova, a na kraju i do propadanja same biljke.
U posljednje vrijeme u našim domovima susrećemo uređaje za klimatizaciju koji se, osim za hlađenje, sve češće koriste i za grijanje. Ti uređaji dodatno isušuju zrak. Stoga je potrebno biljkama osigurati dodatnu vlagu. Najbolje je da listove prskate s lica i naličja lista. Pomoći će i keramički osvježivači zraka za radijatore.

LJETNA NJEGA SOBNOG BILJA

Iako ćete se tijekom ljeta zasigurno više posvetiti biljkama vani nego onima u kući, ipak nemojte ni njih zaboraviti. Tijekom ljeta nećete imati problema s presuhim zrakom uzrokovanim grijanjem radijatora, ali probleme vam svakako može praviti jako sunčevo svjetlo, kao i češća potreba za zalijevanjem.Imate li mogućnosti, sobne biljke smjestite na otvorenom, na zasjenjeno mjesto. Također, imate li zimski vrt, ne zaboravite zasjeniti krov, sve stranice koje je moguće otvorite kako biste snizili temperaturu, a biljkama istodobno osigurajte i dovoljno vode. Što je vani toplije, biljke trebaju više vode, pa unatoč što tijekom zime i proljeća sobne biljke zalijevate jedan do dva puta tjedno, tijekom ljeta to činite po potrebi, što ponekad može biti i svaki dan. Isto tako pazite i na vlagu u zraku, pa ako je moguće biljke često špricajte. Pazite da ne špricate i po nježnim i osjetljivim listovima koji ne vole puno vode. Nakon ovakvog zahvata, biljke dobro zasjenite kako ne bi nastale opekline uzrokovane suncem i vodom. Naravno, ne zaboravite ih i prihraniti, svakih tjedan dana, pogotovo one koje cvatu.

KAKO NJEGOVATI ORHIDEJE

Ove kraljice cvijeća koje su postale poznate još u viktorijansko doba, kada su rijetki primjerci stajali cijela bogatstva, a njihov je uzgoj bio zahtijevan i rizičan, konačno su postale dostupne svima. Zahvaljujući novim spoznajama pri uzgoju orhideja i razmnožavanju, njihova cijena znatno se snizila pa ih sada možemo nabaviti po cijeni od stotinjak kuna. Zbog svojih zanimljivih cvjetova vrlo su tražene, pogotovo kao poklon. Stoga, evo nekoliko savjeta za one koji su je nedavno dobili i ne znaju kako se o njoj adekvatno brinuti. Biljku stavite na dobro osvijetljeno mjesto, ali ne na direktno sunce. Najviše joj odgovaraju istočna ili zapadna strana prozora. Zalijevajte je jednom do dva puta tjedno mekom vodom. Budući da je kod nas voda tvrda, za zalijevanje orhideja koristite vodu koju ste prethodno ostavili da odstoji 24 sata. Svu vodu koja se procijedi u ukrasnu teglu obavezno odstranite.Prihranjujte svakih petnaest dana gnojivom za orhideje, a nemate li takvog, primijenite gnojivo za cvatuće biljke samo u trostruko slabijoj dozi. Ako inače stavljate 10 ml gnojiva na jednu litru vode, za orhideje 10 ml gnojiva rastopite u 3 litre vode.Osigurajte joj dovoljno vlage u zraku tako da je stavite na mokri pijesak ili glinene kuglice i obavezno prskajte listove mekom, mlakom odstajalom vodom.
Kada biljka ocvate, ne skidajte cijelu cvjetnu stapku već svaki ocvali cvijet zasebno.

ZAŠTITA OD BOLESTI

Kako u vrtu, tako i u kući, sve što bude nezaštićeno i na raspolaganju kukcima i patogenim organizmima bit će napadnuto, isto vrijedi i za sobno bilje. Tijekom ljeta zbog povišenih temperatura i visoke vlage, pa usto ako su i biljke zbijene, štetnici imaju idealne uvjete za razvoj. Zbog visokih temperatura oni se vrlo brzo dijele. Ako ih se ne uoči na vrijeme vrlo brzo mogu uništiti više od jedne biljke. Velik broj kukaca za stanište obično izabere naličje lista tako da ga je teže uočiti. Kada ih zamijetite na stabljikama, stanje se već pogoršalo i potrebno je vrlo brzo reagirati. Slično je i s gljivičnim oboljenjima i bakteriozama. Kako biste spriječili pojavu, ali i širenje bolesti, ostavite dovoljno mjesta između biljaka kako bi zrak mogao cirkulirati. Prilikom zalijevanja pregledajte pokoju biljku kako biste bolesti i štetnike zamijetili na vrijeme. Najveće probleme mogle bi vam uzrokovati lisne uši, koje nisu baš izbirljive pa napadaju gotovo sve biljne vrste. Kada primijetite zaraženu biljku, izdvojite je ukoliko je posađena u zasebnom loncu. Pregledajte dobro sve ostale biljke koje su bile u njezinoj blizini. Primijetite li pritom da je još koja zaražena, također je izdvojite. Prije liječenja važno je ustanoviti o kojoj se bolesti ili štetniku radi. Ne poznajte li štetnike i bolesti, obratite se osobi u poljoapoteci. Ukoliko znate o čemu se radi, sami nabavite zaštitno sredstvo. Umjesto korištenja kemijskih sredstava, poslužite se alternativom, biljnim pripravcima na bazi presličice, žutim ljepljivim trakama, blagom otopinom sapunice i sl. kako biste riješili manji napad.

NJEGA BILJAKA PRIJE I NAKON GODIŠNJEG ODMORA

Često se pitamo što s biljkama za vrijeme godišnjeg odmora. Taj period od petnaestak ili dvadesetak dana biljke nekako prežive. No, da bi to prošlo što bezbolnije, o biljkama se treba brinuti prije odmora, a dodatno njegovati nakon odmora. Prije odlaska odstranite ocvale cvjetove, uvele listove i još jednom provjerite jesu li sve biljke zdrave. Znakove štetnika i bolesti potražite na naličju lista. Malčirajte posude kako biste smanjili isparavanje. Osjetljive biljke koje trebaju svakodnevnu njegu poput orhideja i bonsaija dajte na čuvanje osobi koja se bavi cvijećem i poznaje potrebe osjetljivih biljaka ili prijatelju kojem ostavite papir s detaljnim uputama o njezi. Dva dana prije odlaska biljke prihranite. Nakon povratka s godišnjeg ponovno pregledajte biljke i naravno provjerite da nisu prezalivene. Isto tako, ako biljke nisu dovoljno zalijevane i već su se počele sušiti, maknite ih sa sunca u sjenu i obilno zalijte. Kada se supstrat lagano isuši, opet zalijte. Nakon što se biljke oporave, prihranite ih kako biste potakli daljnju cvatnju.

RAZMNOŽAVANJE SOBNOG BILJA

Ukoliko ove godine ne idete na godišnji odmor, svakako ga iskoristite za razmnožavanje sobnog bilja. Tako možete osigurati nove biljke ili poklone za prijatelje. Na ovaj način razmnožite fikus, sljez ili kroton. Najprije pripremite lončiće. Napunite ih supstratom za sjetvu ili jednostavno zemljom pomiješanom s pijeskom. Izaberite vršne izdanke na kojima nema cvjetova, otkinite ih s matične biljke i oštrim nožem ili skalpelom napravite ravan rez. Donje listove odstranite i male raznice zabodite u zemlju. Kako biste potaknuli stvaranje korijena, možete se poslužiti praškom za zakorijenjivanje. Ovisno o tome je li stabljika zeljasta, drvenasta, ili poludrvenasta, primijenite i adekvatan prašak tako da donji dio reznice umočite u prašak. Višak praška lagano otresite i tek onda reznicu zabodite u zemlju.

ČESTI ŠTETNICI SOBNOG BILJA

Često se dogodi da nam poneka draga biljka propadne. Razlog tomu su sitni štetnici, ponekad jedva vidljivi oku. Najčešći štetnici su lisne uši i male “bijele mušice” koje su vrsta štitastih ušiju. Lisne uši često se jave u proljeće ili u ljeto. Ljeti se često jave na sobnim biljkama koje ste iznijeli van. Lisne uši sišu biljne sokove, često uzrokuju kovrčanje lišća i na kraju propadanje biljke. Prepoznat ćete ih kao sitne, zelene, sive ili crne štetnike, a zaražena biljka će biti preplavljena ljepljivom tekućinom ( mednom rosom) i najčešće puna mrava. Kada ih primijetite, potrebno je odmah reagirati jer se vrlo brzo razmnožavaju i lako šire na susjedne biljke. Ukoliko zaraza nije jaka, režite zaražene izbojke i spalite ih. Kada je za ovakve metode prekasno, biljke možete isprati mlazom čiste vode s obje strane listova, otopinom blage sapunice i poslužiti se s nekim od insekticida namijenjenim za tu svrhu. Insekticide možete naći u tekućem obliku, ali i u štapićima.
Štitaste uši vrlo često donesemo na biljkama iz rasadnika, razmnožavaju se veoma brzo i teško ih je suzbiti. Kod jake zaraze vrlo učinkovita su kemijska sredstva, a potrebno je tretirati biljku nekoliko puta uzastopce svakih 8 dana. Ako je zaraza manja ili preventivno, možete koristiti žute ljepljive ploče.

ŠTO I KAKO S BILJKAMA U JESEN?

Evo nekoliko korisnih savjeta kako njegovati biljke u jesen.
Obavezno ih morate unijeti u kuću, očistiti lonce i smjestiti ih na prikladna mjesta, ovisno o zahtjevima biljke. Kada ih smjestite, obavezno očistite listove vlažnom krpicom ili mekanom četkicom ukoliko listove ne smijete močiti.
Pređite na zimski režim prihrane i zalijevanja. Biljke mesnatih listova koje ne trebaju puno vode zalijevajte jednom tjedno, biljke u cvatnji zalijevajte češće. Isto vrijedi i za prihranu, prihranjujte jednom u dva tjedna sve biljke osim onih u cvatnji koje treba prihranjivati jednom tjedno.
Kožnate listove redovito prskajte kako biste biljkama osigurali optimalnu zračnu vlagu, biljke koje ne možete prskati obavezno stavite na glinene kuglice potopljene u vodu.
Ne zaboravite forsirati lukovice za zimsku cvatnju, umjesto posuda sa zemljom ove godine se poslužite staklenim posudama i vodom kao medijem za rast. Na ovaj način najlakše ćete forsirati zumbule.

BILJKE KOJE PROČIŠĆAVAJU ZRAK

Sobne biljke mogu imati vrlo pozitivno djelovanje na kvalitetu života. One pročišćavaju i obnavljaju zrak u našem životnom prostoru, čiste ga od toksina i ugljičnog dioksida koji izdišemo, te ga zamjenjuju kisikom. Neke su biljke učinkovitije u procesima uklanjanja toksina iz zraka. Najučinkovitijima pri uklanjanju formaldehida su se pokazali filadendron, klorofitum i scindapsus. Za uklanjanje benzena (za koji znamo da je kancerogen iz zraka) najboljim su se pokazali gerberi i krizantema. Što je biljka veća ili što ih više imate u životnom prostoru, više će zraka pročistiti, međutim, neće vam puno pomoći pri uklanjanju dima cigareta ili prašine iz zraka.

Biljke koje pročišćavaju zrak:
Aglaonema sp. - filipinska aglaonema
Aloe barbabensis sp. - aloja
Chlorophitum comosum- klorofitum
Chrysanthemum sp. - krizantema
Dieffenbachia sp.- difenbahija
Epipremnum sp.- scindapsus
Ficus sp. - fikus
Gerbera sp. - gerbera
Hedera sp. - bršljan
Spathiphyllum sp.- jedarce

OTROVNE SOBNE BILJKE

Vrlo česte sobne biljke poput krotona i difenbahije, kao i neke druge, sadrže spojeve koji su štetni za čovjekov organizam. Trovanja uzrokovana toksinima iz sobnih biljaka izuzetno su rijetka, no moguća. Malo koja odrasla osoba poželi požvakati neko lišće ili pojesti neke bobice, no to se često događa djeci ili kućnim ljubimcima. Biljke koje sadrže opasne toksine najbolje je držati što dalje od dohvata djece, a isto vrijedi i za kućne ljubimce.
Aloa vera (Aloe barbadensis) iako poznata kao ljekovita biljka, može uzrokovati kontaktni dermatitis na osjetljivoj koži. Kod ove bljke toksično djeluje mliječni sok koji iscuri kada se ozlijedi površinsko staničje listova.
Anturium (Anturium andreanum), poznat i kao flamingov cvijet, u sebi sadrži toksin kalcijev oksalat, koji se nalazi u svim dijelovima biljke, od korijena preko stabljike do listova i cvijeta. Žvakanje bilo kojeg dijela biljke uzrokuje bolne iritacije usta i grla te oticanje cijelog tijela.
Kroton (Codiaeum variegatum) ima otrovnu koru, korijen, epidermu i listove. Toksin koji sadrži 5-deoksiingenol prilikom žvakanja nekog od toksičnih dijelova biljke uzrokuje bolnu iritaciju usta i oticanje tijela. Učestali kontakt s ovom biljkom također može uzrokovati trovanje čemu su često izloženi manje oprezni vrtlari i radnici u proizvodnji.
Ciklama (Cyclamen persicum) je omiljena jesenska biljka, ali nije baš bezopasna. Toksična tvar ciklamin A nalazi se u rizomu, ali ukoliko se on pretjerano ne dira i ne oštećuje, opasnosti za trovanje gotovo niti nema.
Monstera (Monstera deliciosa), velelistna biljka, česta u našim domovima, u sebi sadrži kalcijev oksalat, koji ukoliko u organizam dođe oralnim putem uzrokuje gubitak glasa, iritaciju usta te pojavu urtikarije.
Zimska trešnja (Solanum pseudocapsicum) zanimljiva zbog narančastih bobica koje ima u jesen, u slučaju gutanja istih može uzrokovati bolove u želucu i žgaravicu. Osim ovdje navedenih biljaka u skupinu otrovnih spadaju i Amarilis (Amaryllis sp.), Kaladijum (Caladium hortulanum), Krizantema (Chrisantemum indicum), Klivija (Clivia miniata), Bršljan (Hedera helix).

ULOGA UKRASNE POSUDE U ŽIVOTU BILJKE

Ima li ukrasna posuda ulogu u životu biljke i koja je to ili je svrha te posuda da ugodi ljudskom oku? Razlika između ukrasne posude i posude za sadnju je u drenažnom otvoru na dnu posude. Ukrasne posude nemaju taj otvor i zato omogućavaju da biljke umetnute u ukrasne posude stavimo svugdje bez bojazni da bi se suvišna voda mogla preliti i oštetiti komad namještaja na kojem se biljka nalazi. Osim pozitivnih strana koje imaju ukrasne posude, postoji i jedan veliki nedostatak koji ta posuda ima za biljke. U ukrasnim posudama često se skuplja suvišna vlaga koju vrlo često nenamjerno zaboravimo izliti, a uzrokuje propadanje bilja. Najuočljivije je to kod ciklame, koja kroz svega nekoliko dana (2-3) koje je provela u ukrasnoj posudi punoj vode počne žutjet i odbacivati listove i cvjetove. Uzrok tome je to što se korijen konstantno nalazi u vodi pa dolazi do gušenja korijena, suvišak vlage uzrokuje i pojavu gljivica, a onda dolazi i do truljenja biljke. Sve negativne posljedice možemo izbjeći, ako 15- 30 minuta nakon zalijevanja izlijemo suvišnu vodu, a tijekom zime dok je zrak suh, ukrasne posude možemo iskoristiti za povećanje vlažnosti zraka. Biljke stavimo u nekoliko cm (3 –5 cm) veće ukrasne posude, na njihovo dno stavimo glinene kuglice koje će neprestano biti vlažne, a korijen neće biti u izravnom doticaju s vodom. U svakom slučaju, eto razloga zašto se ne odreći dodatnih ukrasa.

NJEGA KRALJICE CVIJEĆA – ORHIDEJE

Nadam se da ćete se složiti sa mnom da ne pretjerujem kada sam je nazvala kraljicom. Iako ima više vrsta orhideja koje se mogu uzgajati kao sobne biljke poput cimbidijuma (Cymbidium spp.) i oncijdiuma (Oncidium sp.), najčešće se kod nas uzgaja hibrid falenopsisa (Phalaenopsis sp.). Ta orhideja najbolje uspijeva pri temperaturi od 14 - 24° C. Može cvasti u bilo koje doba godine, a cvjetovi su dugotrajni pa se cvatnja ponekad protegne i na šest mjeseci. Cvjetna stapka je vrlo često povinuta pod težinom cvjetova pa ju je potrebno poduprijeti drvenim ili plastičnim štapićem. Potrebno ju je također smjestiti na jako svjetlo mjesto, a godit će joj i ranojutarnje ili popodnevne sunčeve zrake, no one najjače podnevne svakako treba izbjegavati. Kako voli veliku vlagu u zraku, potrebno joj je listove prskati mekom vodom svaki dan, po mogućnosti nekoliko puta. Pritom je važno paziti da se voda ne slijeva prema rozeti, već niz listove na vanjsku stranu kako ne bi došlo do truljenja. Tijekom zime zalijeva se svakih 8 do 10 dana, dok se preko ljeta zalijeva nešto češće, svaka 3 do 4 dana. Potrebno ju je presađivati svake 2 -3 godine. Presađivanje je vrlo stresno za orhideje pa ga treba obaviti što je moguće bezbolnije. Presađuje se tijekom proljeća, najkasnije do početka ljeta. Prilikom presađivanja biljku stavite u sredinu nove posude, dodajte svježi supstrat, no korijenje nikako nemojte rezati. Nemojte zaboraviti ostaviti drenažne otvore na dnu posude.

PROBLEMI PRILIKOM UZGOJA SOBNOG BILJA

Vrlo često se zna dogoditi da vašem božićnom kaktusu opadnu pupoljci, vaš fikus benjamin odjednom odbaci listove i ogoli, a tek kupljena azaleja odbaci pupoljke sve do jednoga.
Ako vam išta znači, niste ni prvi ni posljednji komu se to dogodilo, a niste ni neznalica.
Dovoljan je samo trenutak nepažnje i takve situacije vam ne ginu. No, ne brinite se: najčešće nije riječ ni o kakvoj bolesti, već o nepovoljnim uvjetima za uzgoj biljke, a biljka reagira na nepovoljne uvjete.

OPADANJE PUPOLJAKA

Ponekad se dogodi da biljka bez ikakva valjanog razloga gubi pupoljke. Tome su posebno skloni gardenija, božićni kaktus i stefanotis. Može biti nekoliko uzročnika ovakva ponašanja biljaka poput propuha, prevelike razlike između dnevne i noćne temperature, presađivanja nakon što su pupoljci bili formirani. Kako biste izbjegli ovakve probleme, biljke držite na temperaturi oko 18°C, povećajte vlažnost zraka na oko 60% i učestalije zalijevajte. Pritom biljku nemojte micati s mjesta na koje ste ju prvobitno smjestili.

OPADANJE PROCVJETALIH CVJETOVA

Ponekad se dogodi da vam cvjetovi počnu opadati prije nego što su uvenuli.
Vrlo čest uzrok tomu su previsoke temperature i preniska vlažnost zraka, no ovu pojavu može uzrokovati i nedostatak vode. Kako biste to spriječili postavite termostat na 20°C tijekom dana i na 15°C tijekom noći. Vrste poput ciklama ili jaglaca koji vole niže temperature najdulje će cvasti pri temperaturi od 12 – 15 °C.

OPADANJE LIŠĆA

Biljka često odbacuje lišće ukoliko je supstrat u koji je zasađena siromašan hranjivima ili ako joj nedostaje vlage. Biljku presadite što prije i zalijevajte je češće, a pomoći će i redovito prskanje listova. Kako bi se biljka što prije oporavila, možete ju i podrezati.

PRESADITE BILJKE

Početak ožujka najbolje je vrijeme za presađivanje biljaka. Potrebno je presaditi biljke kojima korijenje proviruje kroz drenažne otvore, biljke koje niste presadili najmanje dvije godine. Biljke koje cvatu presadite tek kada prestanu cvasti. Kako biste presađivanje što uspješnije obavili, najprije pripremite sav potreban materijal. Pripremite veće posude u koje ćete presaditi biljke. Posudu izaberite tako da bude veća od one u koju je biljka bila zasađena za jedan do dva broja (veličina lončanice obično je označena ili brojem ili brojem i mjernom jedinicom cm na dnu posude). Isto tako pripremite i materijal koji će vam poslužiti za drenažu. U tu svrhu možete se poslužiti šljunkom, komadićima starih pločica ili glinenenim kuglicama. Pripremite i supstrat u koji ćete posaditi biljke. Iako se ponekad čini nepotrebnim, drenažni sloj na dnu lonca zaštitit će biljke od propadanja ukoliko ih previše zalijevate, a to je jedan od najčešćih uzroka ugibanja sobnih biljaka. Kada ste pripremili sav potreban materijal, prionite na posao. Na radnu površinu prostrite novinski papir ili nešto slično kako biste lakše počistili nakon što završite s presađivanjem. Čestice tla, komadići korijena i pokoji suhi listić sigurno će se rasuti kada biljku izvadite iz posude. Dno veće posude prekrijte materijalom koji ste pripremili za drenažu, dodajte nešto supstrata, toliko koliko je potrebno da biljka koju presađujete bude za visinu dva prsta niža od ruba nove posude. Kada ste dodali još zemlje i biljku zasadili, zemlju dobro utisnite, a biljku zalijte vodom. Nakon što biljke presadite nije ih potrebno prihranjivati sljedećih 6 –8 tjedana.

PRIHRANA I ZALJEVANJE

Od ožujka do rujna biljke intenzivno rastu. U tom periodu potrebno im je osigurati optimalne uvjete. Zdrave biljke koje imaju dovoljno vlage i hranjiva su snažnije pa samim time otpornije na napade fitopatogena i štetnika. Tijekom proljeća pa sve do jeseni promijenite režim prihrane i zalijevanja. Biljke koje niste presadili počnite češće zalijevati i prihranjivati. Zalijevajte češće, s manjim količinama vode. Prije svakog zalijevanja provjerite prstom je li se supstrat posušio. Ako je još uvijek dosta vlažan, taj dan preskočite zalijevanje. Sredinom ožujka prihranite biljke i nastavite s prihranjivanjem svaka dva tjedna sve do jeseni. U početku koristite manje doze gnojiva. Obratite pozornost prilikom prihrane paprati, agruma, orhideja i drugih osjetljivih biljaka. Za takve vrste nabavite specijalizirana gnojiva ili obično gnojivo razrijedite za 1 preporučene doze na ambalaži. (piše: 1 čep gnojiva na 1 L vode staviti: 1 čepa gnojiva na 1 L vode

RAZMNOŽAVANJE NOVIH VRSTA

Ukoliko ste jedan od onih vrtlara koji sami vole razmnožavati biljke ožujak i travanj su kao stvoreni za takve radnje. Volite li egzote, vrijeme je da zasijete sjeme agruma, datulja, papaja, avokada i drugih sličnih vrsta. Za sjetvu osigurajte mješavinu treseta i pijeska, toplo mjesto i obilje vlage. Supstrat stalno mora biti vlažan. Umjesto da zalijevate, sjemenke i posve male biljke prskajte vodom jer mlaz iz kantice može oštetiti male biljke. Osim sjemenom biljke možete razmnožiti reznicama. Begonije možete razmnožiti lisnim reznicama, dok kalanhoe vrlo česte i zahvalne sobne biljke možete razmnožiti stabljičnim reznicama.
Izaberite zdravu stabljiku, odrežite je pri bazi. Odrezanu stabljiku skratite do članka ispod prvih listova. Ako je potrebno odstranite najdonji par listova. Pripremljenu reznicu utisnite u lonac napunjen mješavinom supstrata i šljunka u jednakom omjeru (potrebno dodati šljunak ili pijesak zato što kalanhoa spada u porodicu sukulenata i ne treba mnogo vlage).