|
|
| STUDENI |
|
|
| Marija Čulinović | |
| Srijeda, 20.01.2010 | |
|
-Lončanice krizantema koje su krasile balkon, terasu ili neki drugi prostor nakon cvatnje potrebno je pospremiti. Kada mraz uništi i posljednje cvjetove, biljke odrežite na visinu od 10 cm i pospremite ih u prostor gdje temperatura ne pada ispod 10°C. -Budući da lišće još uvijek opada sa stabala, potrebno je redovito grabljati kako u nakupinama lišća ne bi prezimile različite biljne bolesti i puževi. Sakupljeno lišće možete iskoristiti za kompost. -Lukovice i gomolje ljetne cvatnje koje ste pospremili tijekom proteklih mjeseci, potrebno je pregledati. Provjerite da koja lukovica nije počela trunuti ili da nije pljesniva. Imate li takvih lukovica, odvojite ih od ostalih i uništite kako se bolest ne bi proširila. -Ako još uvijek niste posadili neku drvenastu biljku, još nije kasno. Ove biljke sade se u vrijeme zimskog mirovanja kako bi u proljeće bolje potjerale. Ako vanjski uvjeti dozvoljavaju, slobodno sadite. -Ukoliko imate vrtno jezerce i u njemu ribice koje će ove godine prezimiti u njemu, ne zaboravite za niskih temperatura, kada se jezerce zaledi, napraviti rupu u ledu. Ukoliko nemate već postavljeni grijač za jezerce možete se poslužiti i posudom napunjenom vrelom vodom tako da ju stavite na zamrznutu površinu i čekate dok se led ne otopi. -Kako bi osjetljive biljke prezimile u vrtu, potrebno ih je zaštititi. Biljku jednostavno umotajte u odabrani materijal za tu svrhu. Možete se poslužiti materijalima poput slame, mrežastih vreća, kartona ili agrotekstilom. -Tijekom studenoga vrijeme je već gotovo pa zimsko, a ponegdje padne i snijeg, no još se može naći poneki sunčani dan, idealan za uživanje na svježem zraku. Iako topla zimska jakna neće biti na odmet, kavica na otvorenom zasigurno će vam odgovarati. A ni vrt ne mora biti otužan, a ukoliko nas posluži lijepo vrijeme, i maćuhice će lijepo izgledati, pa i gumbeki i ukrasni kelj. Osim za slatke užitke, vrijeme treba iskoristiti za sitne popravke, uklanjanje ocvalih cvjetova, zaštitu osjetljivih vrsta, sve dok ne padne obilniji snijeg. -Tijekom studenoga na travnjaku će sigurno biti posla, nećete možda morati kositi, ali listovi koji još opadaju, kao i oni koje vjetar donese iz nekog nepograbljanog dvorišta, tjerat će vas da se primite grablji i pograbljate. Lišće koje ostane na travnjaku nikako nije dobro jer procesi truljenja mogu ugroziti rast trave u proljeće. -Zbog izmjene hladnijih i toplijih dana morat ćete stalno odmotavati, pa ponovno štititi osjetljive biljke. Kada ih odlučite zamotati do proljeća, iskoristite kartone, najlone ispunjene zrakom i slamu. -Vrtna jezerca i fontane također će trebati posebnu brigu. Ukoliko u njima imate prave ribice, izvadite ih i unesite u kuću kako bi preživjele do proljeća. Imajte na umu da tijekom hladnih noći može doći do smrzavanja sustava, pa svakako pripazite na cijevi kojima prolazi voda, moguća su i oštećenja samih fontana, pa bi bilo najbolje da takve sustave ispraznite i zaštitite od direktnog izlaganja hladnoći. -Balkonski sandučići koje ćete tijekom ovog mjeseca isprazniti, trebaju čišćenje. Iako vam se za prohladnih dana neda močiti ruke, ipak ih očistite, bit će vam puno lakše u proljeće, kada okupirani mnogobrojnim drugim poslovima nećete morati misliti i o tome, već ćete s prvim toplim danima balkon ili terasu ukrasiti šarenim jaglacima. -Svakako provjerite pergole i ostale potpornje koji drže penjačice u vrtu jer ponekad zbog teških grana oni znaju oslabjeti ili puknuti, a dok su prekriveni lišćem, takva oštećenja nemoguće je uočiti. Oštećenja popravite, a ukoliko popravak nije moguć, zamijenite pojedine dijelove, jer hladnoća, snijeg i led mogu nanijeti još veće štete. -Neće biti na odmet provjeriti lukovice koje ste spremili prošlih mjeseci, dobro ih pregledajte, te ukoliko ih niste očistili ili sortirali, učinite to sada, a ukoliko su neke počele trunuti, izvadite ih i uklonite, kako u proljeće ne bi našli samo kutiju trulih ostataka. Provjerite jeste li spremili sjeme, jeste sve vrećice dobro zatvorili i etiketirali. Svakako ih pospremite na suho mjesto. Isto tako provjerite da vam nije ostala koja lukovica proljetne cvatnje, jer nije ju kasno zasaditi. RECIKLIRAJTE BILJNI MATERIJAL Tijekom ljetnih mjeseci, osim postojećih biljaka, u vrt ste sigurno zasadili i pokoju jednogodišnju biljku, što znači da sada imate popriličnu količinu biljnog materijala koji treba ukloniti s gredica. Ukoliko još niste napravili kompostnu hrpu, sada je vrijeme za to. Biljni otpad reciklirajte na jednostavan način tako da ga kompostirate. Na taj način vratit ćete tlu ono što ste iz njega iznijeli. Za kompostnu hrpu možete iskoristiti gotovo sav biljni materijal iz vrta, ali i kuhinjske ostatke poput kore od krumpira ili krastavaca. Nisu poželjni jedino biljni ostaci zaraženi nekim nametnikom ili bolesti. Takve ostatke treba spaliti. Grane i drvenasti otpad možete kompostirati, ali ih je potrebno dobro usitniti, a lišće bi trebalo kompostirati na zasebnoj hrpi. SPRIJEČITE ŠTETE OD VJETRA I SNIJEGA Zimski vjetrovi, kao i snježni pokrivač, mogu oštetiti biljke, a pogotovo grmove i stabla. Kako bi šteta bila što manja, odstranite mrtve grane i grančice sa stabla. Mlada stabla privežite uz potporanj dobro učvršćen u zemlju i odgovarajuće visine. Krošnje viših grmova povežite međusobno kako bi izdržale teški zimski pokrivač, a kada padne snijeg otresite ga s mladih stabala i grmova kako ne bi skršio tanke, krhke grane. VRIJEME JE ZA POPRAVKE Kada opadne lišće, moći ćete ocijeniti u kakvome su stanju pergole, razni lukovi i ostali potpornji koji tijekom ljeta pridržavaju cvatuće penjačice. Ukoliko primijetite da su neki dijelovi dotrajali i da ih je potrebno zamijeniti, najlakše je to učiniti sada kada vegetacija miruje. Čekanje boljih vremenskih prilika može samo dodatno pogoršati stanje jer hladni zimski vjetrovi, snijeg i niske temperature dodatno oštećuju postojeće konstrukcije. Dotrajale dijelove zamijenite, a spojna mjesta dodatno ojačajte žicom ili nekim drugim spojnim materijalom. Ukoliko je potrebno obojiti neki od potporanja ili lukova, učinite to za suha i sunčana vremena kako bi se boja mogla osušiti. JESENSKA PRIPREMA TLA Idealno vrijeme za osnovnu obradu tla je jesen. Gredice koje namjeravate posaditi idućeg proljeća, ove jeseni svakako preštihajte. Ukoliko imate teško tlo, obvezno dodajte i stajski gnoj ili kompost pri ovom zahvatu. Svrha jesenske obrade tla je da se popravi struktura tla. Tijekom zime će se preokrenute gromade zemlje usitniti djelovanjem mraza i hladnoće pa ćete u proljeće imati rahli sloj, što će olakšati sjetvu i sadnju, ali i razvoj korijenovog sustava biljkama. Ukoliko imate kvalitetno tlo, bit će dovoljno da ga samo dobro prozračite pomoću vila. ZAŠTITA BILJAKA U TEGLAMA Kada jesen zakuca na vrata, a s njom i hladniji dani, poludrvenaste biljke zasađene u lonce, koje ne mogu prezimiti vani, potrebno je pospremiti u zatvoren prostor gdje temperatura ne pada ispod 5-6° C. Ponekad je jednostavno nemoguće sve pospremiti. Evo nekoliko savjeta kako povećati šanse da biljke prezime vani. Potrebno je zaštititi i lončanicu i habitus biljke. Ukoliko zaštitite lončanicu, smanjit ćete rizik da se smrzne korijen. Za zaštitu se poslužite agrotekstilom koji treba omotati oko biljke i posude nekoliko puta. Sunčane dane tijekom zime iskoristite kako biste provjerili stanje biljaka. Biljke odmotajte i provjerite vlagu supstrata. Ne dopustite da se supstrat u potpunosti isuši. Ukoliko su lončanice osjetljive i moglo bi doći do pucanja zbog stvaranja leda, lončanice smjestite u zaštićeni kutak. ZIMSKA NJEGA PELARGONIJA Ukoliko ste tijekom ljeta uzeli reznice pelargonija (Pelargonium zonale) kako biste iduće godine imali biljke iz vlastitog uzgoja, potrebno ih je tijekom zime njegovati. Ove biljke unatoč zimi nastavit će s rastom koji će biti gotovo neprimjetan. Kako rast ne bi bio jači nego što treba i kako se ne bi razvili novi izbojci koji bi umanjili snagu ljetne cvatnje, biljke valja smjestiti u hladnu prostoriju ( gdje tempera ne prelazi 5 °C) s dovoljno svjetla. Od bolesti tijekom zimskih mjeseci moguća je pojava sive plijesni (Botrytis sp.), pogotovo ako su prostorije hladne i vlažne. Kako biste spriječili pojavu bolesti, prostorije redovito zračite, ali pripazite da se temperatura u prostoriji ne spusti ispod granice smrzavanja. Biljke ne treba pretjerano zalijevati, tek pripaziti da se supstrat ne isuši u potpunosti. NJEGA OSJETLJIVIH VRSTA Tijekom zime osjetljive vrste poput palmi, fuksija, dature, kaktusa spremamo u podrume ili hodnike, grijane i negrijane prostorije u kojima se temperatura tijekom zime ne spušta ispod 5°C. Ponekad se dogodi da se biljke unište, vrlo često zbog nedostatka svjetla, manjka ili viška vlage, te slabog prozračivanja. Kako biste izbjegli takve probleme, imajte na umu da te biljke iako tijekom zime miruju, još uvijek su živi organizmi i obavljaju svoje uobičajene radnje, procese disanja i fotosinteze. Zbog nedostatka svjetlosti listovi često postaju svjetliji i izduženi, stoga osigurajte maksimalnu količinu svjetlosti koja se može dobiti u pojedinom prostoru. Svaki put kada su dnevne temperature iznad ništice prozračite prostor u kojem su smještene biljke, pazeći pritom da hladni zrak ne struji direktno po listovima. Ako su smještene u hladnije prostorije ne treba ih često zalijevati, bit će dovoljno to učiniti jednom mjesečno, dok ih uopće ne treba prihranjivati u tom periodu. ZASADITE LJILJANE Ljiljani su jedna od najljepših vrsta cvijeća, osim prekrasnih cvjetova koji dolaze u različitim bojama, često se odlikuju i ugodnim intenzivnim mirisom. Vrlo se jednostavno mogu uzgojiti u loncima. Tako zasađeni, lijepo će pristajati svakoj terasi. Uzgoj u loncima omogućit će vam i dodatnu zaštitu, kako od puževa, tako i od lisnih ušiju i drugih štetnika koji se često javljaju na listovima i cvjetnim pupovima. Pri sadnji izaberite niže kultivare koji ne trebaju potporanj. Kako biste ih sačuvali za sljedeću godinu, ponašajte se prema njima kao i prema drugim lukovicama. Ocvale cvjetove uklonite, stabljiku s listovima ostavite kako bi se hranjiva akumulirala u lukovici. Kada se počnu sušiti, odrežite ih. U jednom loncu ljiljani mogu ostati 3-4 godine. Potrebno je tek svake godine pred kraj zime zamijeniti površinski sloj supstrata. ŠTO UČINITI S OTPALIM LIŠĆEM?! Tijekom jeseni svi oni koji imaju listopadna stabla imaju i jedan mali problemčić. Što učiniti s otpalim lišćem? Otpalo lišće nikako ne smije ostati na travnjaku, osim što pograbljani travnjaci izgledaju urednije, lišće smanjuje prodor svjetlosti, može uzrokovati pojavu bolesti na travnjaku i poslužiti kao prezimište različitim štetnim kukcima. Najlakši način da ga iskoristite jest da ga kompostirate. Kompost od lišća možete dodati u vrt, popravit će vodozračne odnose, ili ga možete spremiti u vreće i koristiti iduće godine kao malč u vrtu. RAZMNOŽAVANJE DRVENASTIM REZNICAMA Tijekom studenog još možete razmnožavati biljke pomoću drvenastih reznica, na ovaj način možete razmnožavati veliki broj vrsta raznog drveća, grmlja poput šimšira ili kaline, te ruže. Ovako uzete reznice možete ostaviti preko zime da se zakorijene. Nije ih potrebno njegovati tijekom zime. Za drvenaste reznice izaberite ovogodišnje grane. Izboji moraju biti zdravi, bez vidljivih oštećenja i znakova bolesti. S izabranih izbojaka uklonite sve listove na najdonjem dijelu biljke koji će biti u zemlji. Upotreba hormona za zakorjenjivanje nije neophodna, no imate li ga pri ruci, možete ga dodati. -Najprije pripremite brazdu na slobodnom dijelu vrta, iskopajte štihačom jarak dubine 15cm. Na teškim tlima zbog dodatne drenaže dno prekrite šljunkom kako se ne bi skupljala voda.
|
Kao što samo ime kaže, studeni je označio dolazak prvih pravih hladnoća. Vanjskih poslova je sve manje, ali svakako treba iskoristiti ono malo lijepih dana za posljednje popravke i pospremanja prije nego što zapadne snijeg.
