Kao što samo ime kaže, studeni je označio dolazak prvih pravih hladnoća. Vanjskih poslova je sve manje, ali svakako treba iskoristiti ono malo lijepih dana za posljednje popravke i pospremanja prije nego što zapadne snijeg.

-Lončanice krizantema koje su krasile balkon, terasu ili neki drugi prostor nakon cvatnje potrebno je pospremiti. Kada mraz uništi i posljednje cvjetove, biljke odrežite na visinu od 10 cm i pospremite ih u prostor gdje temperatura ne pada ispod 10°C.

-Budući da lišće još uvijek opada sa stabala, potrebno je redovito grabljati kako u nakupinama lišća ne bi prezimile različite biljne bolesti i puževi. Sakupljeno lišće možete iskoristiti za kompost.

-Lukovice i gomolje ljetne cvatnje koje ste pospremili tijekom proteklih mjeseci, potrebno je pregledati. Provjerite da koja lukovica nije počela trunuti ili da nije pljesniva. Imate li takvih lukovica, odvojite ih od ostalih i uništite kako se bolest ne bi proširila.

-Ako još uvijek niste posadili neku drvenastu biljku, još nije kasno. Ove biljke sade se u vrijeme zimskog mirovanja kako bi u proljeće bolje potjerale. Ako vanjski uvjeti dozvoljavaju, slobodno sadite.

-Ukoliko imate vrtno jezerce i u njemu ribice koje će ove godine prezimiti u njemu, ne zaboravite za niskih temperatura, kada se jezerce zaledi, napraviti rupu u ledu. Ukoliko nemate već postavljeni grijač za jezerce možete se poslužiti i posudom napunjenom vrelom vodom tako da ju stavite na zamrznutu površinu i čekate dok se led ne otopi.

-Kako bi osjetljive biljke prezimile u vrtu, potrebno ih je zaštititi. Biljku jednostavno umotajte u odabrani materijal za tu svrhu. Možete se poslužiti materijalima poput slame, mrežastih vreća, kartona ili agrotekstilom.

-Tijekom studenoga vrijeme je već gotovo pa zimsko, a ponegdje padne i snijeg, no još se može naći poneki sunčani dan, idealan za uživanje na svježem zraku. Iako topla zimska jakna neće biti na odmet, kavica na otvorenom zasigurno će vam odgovarati. A ni vrt ne mora biti otužan, a ukoliko nas posluži lijepo vrijeme, i maćuhice će lijepo izgledati, pa i gumbeki i ukrasni kelj. Osim za slatke užitke, vrijeme treba iskoristiti za sitne popravke, uklanjanje ocvalih cvjetova, zaštitu osjetljivih vrsta, sve dok ne padne obilniji snijeg.

-Tijekom studenoga na travnjaku će sigurno biti posla, nećete možda morati kositi, ali listovi koji još opadaju, kao i oni koje vjetar donese iz nekog nepograbljanog dvorišta, tjerat će vas da se primite grablji i pograbljate. Lišće koje ostane na travnjaku nikako nije dobro jer procesi truljenja mogu ugroziti rast trave u proljeće.

-Zbog izmjene hladnijih i toplijih dana morat ćete stalno odmotavati, pa ponovno štititi osjetljive biljke. Kada ih odlučite zamotati do proljeća, iskoristite kartone, najlone ispunjene zrakom i slamu.

-Vrtna jezerca i fontane također će trebati posebnu brigu. Ukoliko u njima imate prave ribice, izvadite ih i unesite u kuću kako bi preživjele do proljeća. Imajte na umu da tijekom  hladnih noći može doći do smrzavanja sustava, pa svakako pripazite na cijevi kojima prolazi voda, moguća su i oštećenja samih fontana, pa bi bilo najbolje da takve sustave ispraznite i zaštitite od direktnog izlaganja hladnoći.

-Balkonski sandučići koje ćete tijekom ovog mjeseca isprazniti, trebaju čišćenje. Iako vam se  za prohladnih dana neda močiti ruke, ipak ih očistite, bit će vam puno lakše u proljeće, kada okupirani mnogobrojnim drugim poslovima nećete morati misliti i o tome, već ćete s prvim toplim danima balkon ili terasu ukrasiti šarenim jaglacima.

-Svakako provjerite pergole i ostale potpornje koji drže penjačice u vrtu jer ponekad zbog teških grana oni znaju oslabjeti ili puknuti, a dok su prekriveni lišćem, takva oštećenja nemoguće je uočiti. Oštećenja popravite, a ukoliko popravak nije moguć, zamijenite pojedine dijelove, jer hladnoća, snijeg i led mogu nanijeti još veće štete.

-Neće biti na odmet provjeriti lukovice koje ste spremili prošlih mjeseci, dobro ih pregledajte, te ukoliko ih niste očistili ili sortirali, učinite to sada, a ukoliko su neke počele trunuti, izvadite ih i uklonite, kako u proljeće ne bi našli samo kutiju trulih ostataka. Provjerite jeste li spremili sjeme, jeste sve vrećice dobro zatvorili i etiketirali. Svakako ih pospremite na suho mjesto. Isto tako provjerite da vam nije ostala koja lukovica proljetne cvatnje, jer nije ju kasno zasaditi.

RECIKLIRAJTE BILJNI MATERIJAL

Tijekom ljetnih mjeseci, osim postojećih biljaka, u vrt ste sigurno zasadili i pokoju jednogodišnju biljku, što znači da sada imate popriličnu količinu biljnog materijala koji treba ukloniti s gredica. Ukoliko još niste napravili kompostnu hrpu, sada je vrijeme za to. Biljni otpad reciklirajte na jednostavan način tako da ga kompostirate. Na taj način vratit ćete tlu ono što ste iz njega iznijeli. Za kompostnu hrpu možete iskoristiti gotovo sav biljni materijal iz vrta, ali i kuhinjske ostatke poput kore od krumpira ili krastavaca. Nisu poželjni jedino biljni ostaci zaraženi nekim nametnikom ili bolesti. Takve ostatke treba spaliti. Grane i drvenasti otpad možete kompostirati, ali ih je potrebno dobro usitniti, a lišće bi trebalo kompostirati na zasebnoj hrpi.

SPRIJEČITE ŠTETE OD VJETRA I SNIJEGA

Zimski vjetrovi, kao i snježni pokrivač, mogu oštetiti biljke, a pogotovo grmove i stabla. Kako bi šteta bila što manja, odstranite mrtve grane i grančice sa stabla. Mlada stabla privežite uz potporanj dobro učvršćen u zemlju i odgovarajuće visine. Krošnje viših grmova povežite međusobno kako bi izdržale teški zimski pokrivač, a kada padne snijeg otresite ga s mladih stabala i grmova kako ne bi skršio tanke, krhke grane.

VRIJEME JE ZA POPRAVKE

Kada opadne lišće, moći ćete ocijeniti u kakvome su stanju pergole, razni lukovi i ostali potpornji koji tijekom ljeta pridržavaju cvatuće penjačice. Ukoliko primijetite da su neki dijelovi dotrajali i da ih je potrebno zamijeniti, najlakše je to učiniti sada kada vegetacija miruje. Čekanje boljih vremenskih prilika može samo dodatno pogoršati stanje jer hladni zimski vjetrovi, snijeg i niske temperature dodatno oštećuju postojeće konstrukcije. Dotrajale dijelove zamijenite, a spojna mjesta dodatno ojačajte žicom ili nekim drugim spojnim materijalom. Ukoliko je potrebno obojiti neki od potporanja ili lukova, učinite to za suha i sunčana vremena kako bi se boja mogla osušiti.

JESENSKA PRIPREMA TLA

Idealno vrijeme za osnovnu obradu tla je jesen. Gredice koje namjeravate posaditi idućeg proljeća, ove jeseni svakako preštihajte. Ukoliko imate teško tlo, obvezno dodajte i stajski gnoj ili kompost pri ovom zahvatu. Svrha jesenske obrade tla je da se popravi struktura tla. Tijekom zime će se preokrenute gromade zemlje usitniti djelovanjem mraza i hladnoće pa ćete u proljeće imati rahli sloj, što će olakšati sjetvu i sadnju, ali i razvoj korijenovog sustava biljkama. Ukoliko imate kvalitetno tlo, bit će dovoljno da ga samo dobro prozračite pomoću vila.

ZAŠTITA BILJAKA U TEGLAMA

Kada jesen zakuca na vrata, a s njom i hladniji dani, poludrvenaste biljke zasađene u lonce, koje ne mogu prezimiti vani, potrebno je pospremiti u zatvoren prostor gdje temperatura ne pada ispod 5-6° C. Ponekad je jednostavno nemoguće sve pospremiti. Evo nekoliko savjeta kako povećati šanse da biljke prezime vani. Potrebno je zaštititi i lončanicu i habitus biljke. Ukoliko zaštitite lončanicu, smanjit ćete rizik da se smrzne korijen. Za zaštitu se poslužite agrotekstilom koji treba omotati oko biljke i posude nekoliko puta. Sunčane dane tijekom zime iskoristite kako biste provjerili stanje biljaka. Biljke odmotajte i provjerite vlagu supstrata. Ne dopustite da se supstrat u potpunosti isuši. Ukoliko su lončanice osjetljive i moglo bi doći do pucanja zbog stvaranja leda, lončanice smjestite u zaštićeni kutak.

ZIMSKA NJEGA PELARGONIJA

Ukoliko ste tijekom ljeta uzeli reznice pelargonija (Pelargonium zonale) kako biste iduće godine imali biljke iz vlastitog uzgoja, potrebno ih je tijekom zime njegovati. Ove biljke unatoč zimi nastavit će s rastom koji će biti gotovo neprimjetan. Kako rast ne bi bio jači nego što treba i kako se ne bi razvili novi izbojci koji bi umanjili snagu ljetne cvatnje, biljke valja smjestiti u hladnu prostoriju ( gdje tempera ne prelazi 5 °C) s dovoljno svjetla. Od bolesti tijekom zimskih mjeseci moguća je pojava sive plijesni (Botrytis sp.), pogotovo ako su prostorije hladne i vlažne. Kako biste spriječili pojavu bolesti, prostorije redovito zračite, ali pripazite da se temperatura u prostoriji ne spusti ispod granice smrzavanja. Biljke ne treba pretjerano zalijevati, tek pripaziti da se supstrat ne isuši u potpunosti.

NJEGA OSJETLJIVIH VRSTA

Tijekom zime osjetljive vrste poput palmi, fuksija, dature, kaktusa spremamo u podrume ili hodnike, grijane i negrijane prostorije u kojima se temperatura tijekom zime ne spušta ispod 5°C. Ponekad se dogodi da se biljke unište, vrlo često zbog nedostatka svjetla, manjka ili viška vlage, te slabog prozračivanja. Kako biste izbjegli takve probleme, imajte na umu da te biljke iako tijekom zime miruju, još uvijek su živi organizmi i obavljaju svoje uobičajene radnje, procese disanja i fotosinteze. Zbog nedostatka svjetlosti listovi često postaju svjetliji i izduženi, stoga osigurajte maksimalnu količinu svjetlosti koja se može dobiti u pojedinom prostoru. Svaki put kada su dnevne temperature iznad ništice prozračite prostor u kojem su smještene biljke, pazeći pritom da hladni zrak ne struji direktno po listovima. Ako su smještene u hladnije prostorije ne treba ih često zalijevati, bit će dovoljno to učiniti jednom mjesečno, dok ih uopće ne treba prihranjivati u tom periodu.

ZASADITE LJILJANE

Ljiljani su jedna od najljepših vrsta cvijeća, osim prekrasnih cvjetova koji dolaze u različitim bojama, često se odlikuju i ugodnim intenzivnim mirisom. Vrlo se jednostavno mogu uzgojiti u loncima. Tako zasađeni, lijepo će pristajati svakoj terasi. Uzgoj u loncima omogućit će vam i dodatnu zaštitu, kako od puževa, tako i od lisnih ušiju i drugih štetnika koji se često javljaju na listovima i cvjetnim pupovima. Pri sadnji izaberite niže kultivare koji ne trebaju potporanj. Kako biste ih sačuvali za sljedeću godinu, ponašajte se prema njima kao i prema drugim lukovicama. Ocvale cvjetove uklonite, stabljiku s listovima ostavite kako bi se hranjiva akumulirala u lukovici. Kada se počnu sušiti, odrežite ih. U jednom loncu ljiljani mogu ostati 3-4 godine. Potrebno je tek svake godine pred kraj zime zamijeniti površinski sloj supstrata.

-Pri sadnji ljiljana koristite lonce od terakote, stabilniji su od onih plastičnih, pogotovo za visoke kultivare. Bit će dovoljan lonac veličine 25 cm. Dno prekrijte šljunkom, zatim dodajte tanki sloj sitnog pijeska, da drenaža ne bude pregruba.
-Dodajte sloj zemlje izmiješane s pijeskom u debljini od 5 cm, tako ćete osigurati dobru drenažu. Posložite lukovice i prekrijte ih supstratom.
-Lonac napunite supstratom do 2 cm ispod vrha, dobro ga utisnite i zalijte tako da kompost bude vlažan, ali ne i mokar. Smjestite lončanicu na otvoreno, na natkriveno mjesto. Zalijevajte samo kada se supstrat isuši.
-Kada u proljeće iziđu mlade biljke, smjestite ih na sunčano mjesto. Stavite štapove koji će im poslužiti kao potpornji. Privežite biljke kako biste ih zaštitili od vjetra i mogućih prijeloma.

ŠTO UČINITI S OTPALIM LIŠĆEM?!

Tijekom jeseni svi oni koji imaju listopadna stabla imaju i jedan mali problemčić. Što učiniti s otpalim lišćem? Otpalo lišće nikako ne smije ostati  na travnjaku, osim što pograbljani travnjaci izgledaju urednije, lišće smanjuje prodor svjetlosti, može uzrokovati pojavu bolesti na travnjaku i poslužiti kao prezimište različitim štetnim kukcima. Najlakši način da ga iskoristite jest da ga kompostirate. Kompost od lišća možete dodati u vrt, popravit će vodozračne odnose, ili ga možete spremiti u vreće i koristiti iduće godine kao malč u vrtu.
-Lišće možete skupljati pomoću plastičnih ili metalnih grablji. Skupljajte ga na veliki najlon kako biste ga kasnije lakše odnijeli na kompost ili spremili u vreće.
-Osim pomoću grablji, lišće možete skupljati i pomoću posebnih usisivača namijenjenih za to. Usisivači će vam biti od koristi na velikim travnjacima. Najprije listove otpušite na jednu hrpu, a zatim ih usisajte.
-Male količine lišća možete dodati kompostnoj hrpi, dok veće količine lišća treba zasebno kompostirati.. Najlakše je staviti ga u četvrtasti kavez načinjen od četiri stupića i žice.
-Lišće možete pospremiti u plastične vreće u kojima ćete izbušiti rupe, i tako ga spremiti za iduću godinu kada vam može poslužiti kao malč.

RAZMNOŽAVANJE DRVENASTIM REZNICAMA

Tijekom studenog još možete razmnožavati biljke pomoću drvenastih reznica, na ovaj način možete razmnožavati veliki broj vrsta raznog drveća, grmlja poput šimšira ili kaline, te ruže. Ovako uzete reznice možete ostaviti preko zime da se zakorijene. Nije ih potrebno njegovati tijekom zime. Za drvenaste reznice izaberite ovogodišnje grane. Izboji moraju biti zdravi, bez vidljivih oštećenja i znakova bolesti. S izabranih izbojaka uklonite sve listove na najdonjem dijelu biljke koji će biti u zemlji. Upotreba hormona za zakorjenjivanje nije neophodna, no imate li ga pri ruci, možete ga dodati.

-Najprije pripremite brazdu  na  slobodnom dijelu vrta, iskopajte štihačom jarak dubine 15cm. Na teškim tlima zbog dodatne drenaže dno prekrite šljunkom kako se ne bi skupljala voda.
-Za reznice izaberite ovogodišnje izboje, ravne, debele kao olovka. Napravite kosi rez iznad lisnog pupa na vrhu reznice, a ispod posljednjeg pupa na reznici napravite ravan rez. Reznice moraju biti duge između 15 i 20 cm.
-Reznice postavite u brazdu, tako da iznad zemlje ostane oko 3 cm reznice. Kako vam mlade biljke ne bi imale više vrhova, stavite ih dublje u zemlju, a vani ostavite tek jedan pup.
-Ako ste uzimali više reznica, stavite ih na razmak od 30 cm i zatrpajte ih zemljom, a zemlju pritom dobro utisnite oko reznica. Reznice će se zakorijeniti tijekom proljeća, pa ih je potrebno presaditi iduće jeseni.

NJEGA OSJETLJIVOG GRMLJA

Velik je broj prekrasnih grmova koji ne podnose niske temperature, ali svojim oblikom ili bojom znatno poboljšavaju izgled vrta.  Kako biste mogli uživati u njima i sljedeće godine, prije dolaska hladnoće obavezno ih zaštitite, tlo okolo njih malčirajte lišćem ili nagrnite zemljom kako biste prije svega spriječili smrzavanje tla oko korijena, a time i starog drva. Velika većina osjetljivih biljaka nakon što se smrzne potjera iz starog drva, pri bazi. Ukoliko ste u mogućnosti zaštitite i habitus pomoću kartona ili perforiranih folija. Ne koristite plastične vrećice bez otvora, jer bez mogućnosti isparavanja voda se zadržava na biljci i uzrokuje truljenje, te dolazi do propadanja biljke.

ZAŠTITITE BILJKE U TEGLAMA

Često ispred ulaznih vrata u velike tegle posadimo ukrasne grmove kako bi ukrašavali ulaz u kuću. Osim prostora ispred ulaznih vrata isto činimo s balkonom i terasom, pogotovo ako je to jedini prostor na kojem možemo uzgajati biljke. Kako bi biljke opstale, važno je prije svega biljke dobro zasaditi i njegovati tijekom godine. Kada dođe zima tegle izvana zaštitite polistirenskim blokovima, pogotovo ako su manji i u njima ima malo zemlje. Ukoliko vam je barem dio terase natkriven, biljke povucite ispod nadstrešnice, kako biste spriječili da obilne oborine previše namoče zemlju u loncima, te tako uzrokuju da se zemlja lakše smrzne ukoliko se temperature naglo spuste. Tijekom zime gotovo i ne treba zalijevati, pogotovo kada su vani temperature ispod ništice. Kako biste bili sigurni treba li biljku zaliti, probajte prstom uz rub lonca; ako je zemlja suha, biljku malo zalijte. 

POVEŽITE ČETINJAČE

Pošto su grane četinjača tijekom zime osjetljivije nego ljeti, treba im više njege nego tijekom ljeta, osobito kada je na pomolu jači snijeg. Kako vam snijeg ne bi oštetio lijepo formiranu živicu od tuja, ili neku četinjaču koja sama za sebe izgleda prekrasno, obavezno je prije prvog snijega omotajte konopcem. Kad padne snijeg, obavezno otresite biljke, ako pada jako vlažan snijeg, biljke otresite i nekoliko puta u razmaku od nekoliko sati, jer takav vrlo težak snijeg lako lomi grane, ne samo četinjačama nego i svim drugim ukrasnim grmovima.

ZAŠTITITE KRIZANTEME NAKON CVATNJE

Nakon što ocvatu, odnosno cvjetove uništi mraz, krizanteme treba pripremiti za zimsko mirovanje. U toplijim krajevima biljke pošišajte na visinu od 10 cm. Ošišani dio bacite, a ono što je ostalo prikrijte hrpom lišća. Tamo gdje su zime hladnije, biljke nemojte šišati, već samo zaštitite lišćem. Biljke ošišajte tek u proljeće. Na ovaj način spriječit ćete da vam se biljke smrznu te ih tako sačuvati za sljedeću godinu.

ZASIJTE BOŽIĆNO ŽITO

Blagdani su blizu, ma koliko se ovaj tren činili daleko. Zato nikako ne zaboravite na  neki od propovijedanih blagdana, a najkasnije na svetu Luciju (13. 12.) zasijati pšenicu ili neku drugu žitaricu poput zobi, raži ili ječma. Mlado žito simbol je rađanja i novog života. Za sjetvu koristite najrazličitije posude od plitkih tanjurića do dubokih čaša. Za sjetvu birajte samo zdrave i svježe sjemenke kako bi što bolje klijale. Nakon što ih posijete u izabranu posudu, obavezno ih zalijte te stavite na svijetlo i toplo mjesto. Nakon 3-5 dana biljke bi trebale proklijati, a do Božića formirati lijepi gusti zeleni ukras. Ukoliko vas smeta nejednaka dužina vlati, podrežite ih kako bi sve bile jednake. Ukoliko žito želite ukrasiti svijećom, prije sjetve u posudu u koju sijete žitaricu postavite drugu manju posudu kako bi ostao prazan prostor za svijeću kako ne biste morali oštećivati korijen.

NAPRAVITE PROVJERU U PODRUMU

Sigurno ste neke biljke tijekom zime pospremili u podrum, ili u neki drugi zaštićeni prostor, što je češće moguće provjerite u kakvom su stanju. Pregledajte listove da nije došlo do pojave nekog štetnika ili bolesti, biljke zalijte kada se supstrat isuši, ne dopustite da se u teglama supstrat isuši do kraja. Iskoristite priliku kako biste provjerili u kakvom su stanju lukovice gladiola i dalija koje ste tijekom zime spremili na hladno ali suho mjesto. Sve lukovice koje pokazuju prve znakove truljenja, odvojite od zdravih i bacite, a ostale lukovice češće provjeravajte.

DJEČJI KUTAK

Iako se čini da je tijekom zime nemoguće njegovati dječju ljubav prema vrtlarenju, ipak postoji način i za to, čak i više njih. Djeca ponekad ozbiljno shvate svoje obveze, za razliku od nas odraslih. Ukoliko želite i dalje poticati ljubav za vrtlarenjem kod svog djeteta, dopustite mu da zadrži neku od vrtnih biljaka u kući. Za to je zgodno uzeti pelargoniju ili delospermu koje na toplom i svijetlom mjestu mogu cvasti i tijekom zime. Uspjeh u uzgoju svakako će ohrabriti dijete da se nastavi baviti vrtlarenjem i u proljeće. Ukoliko biljka koju ste odabrali za uzgoj u kući nije zasađena u teglu, potrebno ju je izvaditi pažljivo iz zemlje i zasaditi. Prilikom presađivanja zatražite pomoć od djece ili im dopustite da to sami učine. Djecu možete zadužiti da se uz vašu pomoć brinu o vrstama koje ste pospremili tijekom zime, neka oni zalijevaju i provjeravaju zdravstveno stanje biljaka, a vama će svakako dobro doći koja obveza manje.
Kako riješiti probleme sa solju
U mjestima gdje se često tijekom zime koristi sol za posipavanje kolnika i ploćnika kako se ne bi zaledili, ona može uzrokovati oštećenja živice. Većina biljaka osjetljiva je na suvišak soli, kako u tlu, tako i na kori i listovima. Najveća oštećenja mogu zadesiti grmove koji se nalaze tik uz rub ceste ili uz rub ograde. Kako biste zaštitili svoju živicu, dio pri bazi nagrnite i još dodatno prekrijte suhim lišćem. U proljeće kada prestane opasnost od snježnih oborina i leda, lišće možete maknuti. Nikako ga nemojte staviti na kompostnu hrpu ili ostaviti negdje u vrtu, jer njegovim raspadom može doći do zaslanjenja tla, zato ga obavezno bacite.

ZIMSKA NJEGA TRAVNJAKA

Tijekom zime travnjak zahtijeva posebnu njegu. Iako se čini da oko njega tijekom zime nema  posla, potrebno ga je održavati kako bi ostao lijep i njegovan. Dokle god ima otpalog lišća, potrebno je grabljati. Lišće koje ostane na travnjaku stvara nepropusni sloj pa trava ispod njega ne diše, dolazi do razvoja mikroorganizama koji uzrokuju truljenje, a samim time i propadanje travnjaka. Ukoliko se ponovno dogodi da zima bude iznadprosječno topla, travu će trebati pokositi i više puta. Trava raste dokle god su temperature iznad 5°C. Iako tada raste smanjenim intenzitetom, kroz duži period naraste dovoljno za košnju. U takvim uvjetima potrebno ju je ostaviti nekoliko centimetara dužu nego obično, kako bi spremna dočekala moguće niske temperature, i preživjela ih bez oštećenja. Tijekom zime mogu se pojaviti određeni problemi na travnjaku. Morate li često prelaziti preko travnjaka, na njemu bi se mogle pojaviti smeđe mrlje, osobito ako je ispod loša drenaža, a vrijeme jako vlažno. Možda ih tijekom zime ne zamjetite, ali u proljeće bi na tim mjestima tlo moglo i ogoljeti. U tom slučaju, najbolje je da travnjak premostite kamenim ili drvenim pločama, kako biste sebi osigurali što čišći prolaz, te ujedno spriječili nastanak oštećenja. Tijekom zime na travnjaku se mogu pojaviti alge i plijesni. Plijesni se uglavnom javljaju na travnjacima koji se nalaze na teškim tlima, koji su dobro prihranjivani tijekom godine, a posljednja narasla trava nije pokošena. Alge češće susrećemo na dijelovima travnjaka koji su u sjeni. Dakle, dijelovima travnjaka koji se nalaze ispod nekog stabla, u sjeni nekog zida ili nekoga drugog objekta.

KAKO U VRT PRIVUĆI KUKCE I PTICE ?

Premda neki misle kako su oni više štetni nego korisni, oni zapravo imaju itekako važnu ulogu u vrtu. Posebno je dobro ako u svom vrtu imate korisnih ptica, pčela i leptira. Upravo oni pomažu pri održavanju bioraznolikosti, te sprječavaju veću najezdu štetnika. Ako ih nemate, nadam se da će te tijekom proljeća zasaditi bilje kojim će te ih privući. Kada vam se u vrtu nastane korisne životinje, ne samo ptice pčele i leptiri, već i jež te neki korisni kukci, stvorit ćete dobre preduvjete za proizvodnju zdravog povrća i voća bez primjene pesticida.
Pčele skupljaju nektar i polen, osobitom u rano proljeće. Polen i nektar puni su proteina, šećera i masti neophodnih za razvoj mladih pčela. Pčele uglavnom obilaze vrste koje rastu na osunčanim padinama, dok rijeđe posjećuju one koje rastu u sjeni. Isto tako, više vole posjetiti biljke koje su zasađene tako da jedna biljna vrsta prekriva veću površinu nego ako je pomiješano više biljnih vrsta. Također, pčele vole jednostavne cvjetove, za razliku od duplih cvjetova i cvjetova bez polena koje izbjegavaju.
Želite li u svoj vrt privući ptice, potrebno je zasaditi biljke koje im mogu osigurati hranu u obliku bobica ili sjemenki. Ukoliko s orezivanjem pričekate što je duže moguće, pogotovo grmova koji nose bobice tijekom zime, omogućit ćete im da što duže ostanu u vašem vrtu. Izvor hrane za ptice su i ličinke kukaca, te sami kukci koji postanu aktivni u rano proljeće. Ptice koriste kukce za ishranu svog podmlatka, a ujedno čiste vaš vrt od štetnika. Ne zaboravite tijekom zime postaviti hranilice za ptice u vrtu, ukoliko padne visoki snijeg i temperature se spuste ispod ništice, stavite hrane u hranilice, u suprotnom to nije potrebno. Ne stavljajte im mrvice, već nađite sjemenke žitarica, suncokreta, kukuruza i sličnih biljaka kako biste ih nahranili. Odrasli leptiri kao i pčele skupljaju nektar s cvjetova, obilaze velik broj vrsta, ali kako bi rezultati bili što bolji, cvijeće sadite na što sunčanije položaje, i to u što većim skupinama.