Kako samo ime mjeseca kaže, sve je više lišća na tlu, a sve manje na granama, dani su sve hladniji, a hladna zima sve je bliže. Ono malo lijepih dana iskoristite za posljednje radove u vrtu kako biste ga pripremili za zimu, ali i za iduće proljeće.
-Listopad je vrijeme kada se priprema tlo za proljetnu sadnju. Iskoristite ovaj mjesec da biste preštihali gredice i omogućili tlu da dobro promrzne i fino se usitni za iduću godinu. Tlu dodajte zrelog stajnjaka ili komposta kako biste povećali količinu organske tvari. Ukoliko ste iduće proljeće odlučili zasijati novi travnjak, jesen je idealno vrijeme za pripremanje terena.

-Nako što su i posljednji cvjetovi uništeni mrazom, vrijeme je da lončanice s balkona i terase uklonite. Ostatke cvijeća i supstrata izbacite, a ako nisu zaraženi nekom bolesti ili nametnicima, stavite ih na kompostnu hrpu. Prazne tegle dobro očistite i operite te spremite na suho do idućeg proljeća.

-Ukoliko ste prošli mjesec zasadili geofite koji bi trebali procvasti u vrijeme božićnih blagdana, provjerite u kakvom su stanju, jesu li proklijali i imaju li dovoljno vlage. Pazite da se biljke ne osuše.

-Znamo koliko hladnoća, snijeg i led mogu nanijeti štete ne samo biljkama već svemu onom što nam boravak u vrtu ljeti čini ugodnijim, ali i koristi pri održavanju vrta lijepim. Stoga vrtne garniture, kosilice i razne uređaje za navodnjavanje nakon uporabe očistite i pospremite na suho mjesto.

-Iako većina trajnica prezimi na otvorenom bez problema, one osjetljive zaštitite od niskih temperatura pomoću slame ili jutenih vreća, a grmove osobito one crnogorične poput tuja, čiju bi krošnju mogao savinuti debeli snježni pokrivač, dobro zavežite špagom.

-Iskoristite lijepe dane kako biste iz vrta, odnosno s gredica i terase, uklonili otpad. Pograbljajte otpalo lišće i iščupajte biljke koje je uništio mraz. Pospremite štapove koji su tijekom ljeta služili kao potporanj za pojedine cvatuće biljke poput dalija, gladiola i drugih. Svakako očistite lonce u kojima više nema biljaka. Izbacite stari kompost i operite ih toplom sapunicom.

-Osim čišćenja i vađenja tijekom listopada možete i saditi. Idealno je vrijeme za sadnju drveća, grmlja, začinskog bilja i vrsta za kamenjaru. Možete zasaditi i rododendrone. Zemlja je još topla od ljetnoga sunca, ali i vlažna od jesenskih kiša. Biljke su prestale rasti i sada je idealno vrijeme da se zakorijene. Osim što ih možete saditi, neke vrste sada je moguće razmnožavati drvenastim reznicama. Za ovaj zahvat su pogodne neke penjačice, kao i drveće i grmlje. Posadite na otvoreno zakorijenjene reznice uzete tijekom proljeća ili prošle godine.

-Vrste koje su otpornije na mraz cvatu i tijekom listopada. Kako bi cvale što duže, otrgajte ocvale cvjetove.
Sjeme skupljeno tijekom ljeta, svakako dobro osušite, spremite u papirnate vrećice, označite i takvo spremite u hladnu i suhu prostoriju.

-Ukoliko na otvorenom imate osjetljive vrste, obavezno ih zaštitite pomoću najlona, kartona ili slame, ovisno što vam se nađe nadohvat ruke. Tijekom lijepih dana biljke otkrijte, ali ih navečer ponovno zaštitite.

-Kada ocvatu, odnosno kada ih uništi mraz, iz tla izvadite gomolje i lukovice vrsta ljetne cvatnje. Dobro ih otresite, osušite i spremite na mjesto gdje se temperatura tijekom cijele zime kreće oko 10°C. Male gomolje koje nađete priljubljene za velike gomolje gladiola, odvojite i pospremite te obavezno posadite sljedeće godine. Možda neće cvasti odmah iduće godine, ali za dvije sigurno hoće.

-Lukovice koje ste zasadili tijekom rujna obavezno provjerite i navlažite supstrat ako je potrebno.

-Tijekom listopada u vrtu najčešće nalazimo krizanteme koje se uglavnom održe do Dana mrtvih. Kako bi se održale i za iduću godinu, one koje ne namjeravate izvaditi iz zemlje obavezno skratite na visinu od oko 15 cm te prekrijte slamom.

-Ukoliko imate malo više prostora, možete spremiti i pelargonije. Jednostavno ih skratite na visinu od 10 – 15 cm ili ih izvadite zajedno s korijenom i položite u duboke kutije. Prije toga odstranite višak zemlje, prekrijte korijenje supstratom i navlažite ga. Držite ih na svjetlom mjestu, zaštićenom od smrzavice.

KRIZANTEME ZA REZ

Prošećete li tržnicom krajem listopada najčešće ćete primijetiti krizanteme, gumbeke i ostalo cvijeće koje nas povezuje s našim najbližima kojih više nema. Neki ove vrste imaju i u vlastitom vrtu. U kontinentalnom dijelu Hrvatske hladni mrazevi su sve češći i sve jači i svaki od njih mogao bi uništiti cvjetne glavice. Kako biste ih sačuvali i iskoristili za aranžiranje, cvijeće možete ubrati i nekoliko dana prije dok cvjetovi nisu još potpuno razvijeni. Režite ih na duge stapke, donji dio stapke 20 – 30 cm očistite od lišća. Biljke stavite u posude s vodom koje ste smjestili u hladnu prostoriju, a vodu mijenjajte svaki dan. Biljke bi tu trebale ostati svježe do aranžiranja. Većina krizantema posađenih vani prezimit će bez poteškoća. Kada biljke ocvatu, uklonite otpale listove oko biljke, štapove koji su poslužili kao potporanj pospremite do idućeg proljeća. Uklonite ocvale cvjetove s cvjetnih stapki, ali stapke ostavite preko zime i uklonite ih tek na proljeće prije kretanja vegetacije.

SKLADIŠTITE GOMOLJE I LUKOVICE GEOFITA LJETNE CVATNJE

Sredinom listopada, kada mrazovi unište lišće, vrijeme je da izvadite gomolje gladiola i dalija iz zemlje. Gomolje izvadite pomoću vila pazeći da ih pri vađenju ne oštetite. Izvađene gomolje stavite u letvarice na prozračno mjesto kako bi se biljke osušile. Potom ih očistite od zemlje i starog korijenja. Važno je da se gomolji dobro osuše kako ne bi istrunuli tijekom zime. Biljke potom spremite na suho i hladno mjesto. Gomolj gladiole dobro očistite, odstranite stari gomolj s dna. Primjetit ćete i male gomolje koje također spremite i posadite iduće proljeće. Trebat će im nekoliko godina da dosegnu veličinu cvatućih. S velikog gomolja odstranite ljuske i odrežite staro korijenje.

-Kada prvi mrazevi unište lišće, odrežite stapke, ostavite tek 10-ak cm. Kako bi ste znali gdje se nalaze gomolji, odgrnite zemlju, a gomolje pažljivo izvadite iz zemlje.
-Gomolje privežite na plastičnu mrežu i objesite da se osuše. Kada se osuše, odstranite stabljiku i staro korijenje, gomolje stavite u kutije, prekrijte piljevinom ili vermikulitom kako biste spriječili isušivanje. Spremite ih na hladno i suho mjesto.

ČIŠĆENJE KAMENJARE

Kamenjara tijekom listopada izgleda zapušteno i neuredno. Razlog tomu je otpalo lišće i cvatuće biljke koje su prestale cvasti zbog mraza. Alpske biljke ostaju jedine u borbi protiv tamne zemljane podloge. Otpalo lišće i truli dijelovi biljaka koji ostaju nakon mrazeva, pokrivaju tlo i sprječavaju prolazak vode pa biljke zbog takvih razloga ne prezime. Brzim čišćenjem kamenjaru ćete začas dovesti u red.

-Uklonite otpalo lišće, osobito ako leži na biljkama. Ukoliko se razvije prevelika vlaga, korijen može istrunuti.
-Jaki mrazevi ponekad znaju oštetiti rozetu nekih vrsta poput saksifrage. U tom slučaju poslužite se oštrim nožem i izdvojite oštećeni dio biljke pazeći da rez bude ravan pri bazi rozete.
-U kamenjari često nalazimo i začinsko bilje. Kod ovih vrsta uklonite sve uvele cvjetne stapke, odstranite oštećeno lišće kako bi biljke ostale oblikovane.
-Škarama odrežite i ošurene vrhove pojedinih vrsta u kamenjari. Ostavite svega pet do osam cm iznad zemlje. Sjetite se da je suho lišće idealno mjesto za skrivanje puževa preko zime i zato ga obavezno uklonite.

KAKO SAČUVATI KRIZANTEME

Krizantema je vrsta koja najveću cijenu postiže krajem listopada. Najskuplje su vrste krupnih loptastih cvjetova i špine. Svako od nas poželi imati barem nekoliko takvih u vrtu. Ako u proljeće i uspijemo nabaviti pokoju sadnicu, često se desi da uglavnom ne preživi zimu. Evo malih savjeta kako ih pravilno skladištiti i na taj način sačuvati za sljedeću sezonu.

-Kada biljke ocvatu, cvjetne stapke skratite na visinu od 15-ak cm. Pripremite duboku kutiju i supstrat kako bi vam bili pri ruci.
-Izvadite biljke iz tla pazeći da ne oštetite korijen, odstranite višak zemlje, a korijen još operite pod mlazom vode. Budući da je korijen jako osjetljiv, pazite da se ne osuši prilikom transporta u duboku kutiju.
-Kako slažete biljke u kutiju, korijenje prekrivajte supstratom, i to do visine do koje je supstrat dosezao dok su biljke bile u zemlji. Potrebno ga je navlažiti nakon što posložite sve biljke i držati ga takvog tijekom cijele zime.

ZASADITE KLEMATIS

Klematis je jedna od omiljenih cvatućih penjačica i vrlo simpatično izgleda posađena uz stablo koje joj služi kao potporanj. Ako se odlučite za ovakvu kombinaciju, važno je da izaberete pravu vrstu klematisa, ali i pravu vrstu drva. Ustvari, nije važna vrsta, već njena visina. Jako je važno da ako imate malo stablo koje će služiti kao potporanj, izaberete vrste klematisa s manjim cvjetovima. Za to možete iskoristiti vrste Clematis alpina i Clematis macropetala koje cvatu tijekom proljeća.
Velikocvatni kultivari koji su omiljeniji zbog veličine cvjetova, ali i perioda cvatnje koji se proteže od kasnog proljeća pa do jeseni, zahtijevaju veća stabla. Za to vam može poslužiti neka stara kruška ili jabuka. Ključni faktor za zakorijenjivanje klematisa je voda. Stoga je treba osigurati u dovoljnim količinama tijekom cijele godine.

-Iskopajte rupu 45x45 cm udaljenu najmanje 45 cm od stabla. Na dno dodajte sloj organskog materijala u obliku zrelog stajskog gnoja ili komposta.
-Sadnicu smjestite u iskopanu rupu tako da vrh korijenove bale bude 10 cm od gornjeg ruba rupe. Pomiješajte supstrat koji ste iskopali prilikom kopanja rupe i pomiješajte ga s organskom tvari te dodajte oko biljke i dobro utisnite.
-Oko stabla učvrstite mrežu, a stabljiku klematisa pomoću bambusovog štapa dovedite do stabla te ju učvrstite kako bi se u proljeće počela penjati.
-Malčirajte prostor oko biljke kako bi se spriječilo isušivanje. Kako biste bili sigurni da biljka ima dovoljno vlage, zalijevajte prostor u rasponu od 20 cm od same biljke