Utorak, 07.02.2012
 
 
English Croatian French German Italian Spanish
Izbornik
Novosti
Cjenik oglašavanja
Tiskano izdanje
Uvjeti korištenja
Autori tekstova
Adresar
Besplatno izdanje časopsia Moj Cvijet
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Broj posjetilaca
Gostiju online: 39
Oglašivači





Zaboravili ste šifru?

SRPANJ Ispis E-mail
Marija Čulinović   
Subota, 23.01.2010

Image Tijekom srpnja sadnja biljaka bit će završena, a vrt će trebati održavati da biste mogli uživati u šarenilu boja i mirisa. Najviše truda i vremena potrošiti ćete na zalijevanje. Tijekom vrućih ljetnih dana vaše biljke, kako one zasađene u vrtu tako i one u teglama i žardinjerama, trebat će vodu za svoj rast i razvoj. Biljke možete zalijevati rano ujutro ili navečer kada zađe sunce i popusti vrućina. Zalijevajte tako da vodu usmjerite u područje oko korijena kako bi je biljka primila u što većoj količini. Tijekom zalijevanja možete odmah obaviti i prihranu. Nikad ne prihranjujte suhe biljke jer otopina gnojiva može uzrokovati palež. Isto vrijedi i za granulirana i praškasta gnojiva. Takva gnojiva obavezno unesite motikom u tlo te potom dobro zalijte.

-Tijekom vegetacije trebat će uklanjati ocvale cvjetove. Ovaj zahtjev neophodan je kako u vrtu tako i s biljkama poput pelargonija i petunija koje imamo u visećim košarama. Ukoliko ne uklanjate ocvale cvjetove, nakon prvog vala cvatnje vaše biljke poprimit će neuredan izgled, a i smanjit će cvatnju jer će snagu trošiti za stvaranje sjemena. Osim ljetnica važno je odstraniti cvjetove nekih drugih biljaka poput ocvalih cvjetova ruže. Vrlo je važno da to učinite i s biljkama koje se same zasijavaju poput nevena i zvončića kako vam ne bi postali korov u vrtu. Ukoliko imate rododendrone, nakon cvatnje odrežite ocvale cvjetove, ali pazite da pritom ne oštetite cvjetne pupove iz kojih će se razviti cvijet iduće godine. Oni se nalaze odmah ispod ocvalih cvjetova.

-Budite spremni na pojavu štetnika i bolesti. Redovito provjeravajte biljke kako vam se neka bolest ili štetnik ne bi proširili na cijeli vrt. Ukoliko odmah uočite zarazu lakše ćete ju suzbiti. Najvažnije je da definirate bolest ili štetnika. Ako ne znate o čemu se radi, nikako nemojte mjere zaštite uzeti u svoje ruke. Zaraženi materijal odnesite do prve poljoapoteke i zatražite stručnu pomoć. Često će vam probleme stvarati i puževi koji se mogu naći u vlažnim i sjenovitim dijelovima vrta, obično na nekoj lisnatoj biljci. Možete ih suzbijati konvencionalnim sredstvima za zaštitu ili primijeniti neke od eko metoda poput ukopanih kantica s pivom koje će privlačiti puževe.

-Osim gredica morat ćete njegovati travnjak i živicu. Travnjak treba redovito kositi. U slučaju velike suše nemojte ga kositi prekratko kako bi se trava što lakše obnovila. Tijekom ljeta trava će sporije rasti pa učestalost košnje prilagodite visini trave. Ukoliko ste travnjak zasijali tek ove godine, potrebno ga je redovito zalijevati kako bi se biljke dobro ukorijenile. Stare travnjake rijetko treba zalijevati, eventualno u uvjetima iznimne suše. Ako vam se na travnjaku javlja mahovina ili širokolisni korovi, možete ih suzbijati nekim od sredstava namijenjenih za uništavanje i jednih i drugih kako biste smanjili broj tretiranja biljaka. Tijekom ljeta trebat će njegovati i živicu. Ako niste u lipnju, onda početkom srpnja prihranite živicu. Mineralno gnojivo unesite u tlo kako bi postalo pristupačno biljkama. Pošto ste ih prihranili, biljke će bujnije rasti, a to znači da ćete jednom do dva puta mjesečno morati uzeti škare u ruke kako bi živica ostala uredna.

-Osim svih nabrojenih radova trebat će još očistiti vrtno jezerce i promijeniti vodu, ukoliko ga imate, ošišati grmove ljetne cvatnje, povezati penjačice za potporanj i još mnoštvo sitnica koje će se samo odnekud pojavljivati.
 

RAZMNOŽITE HORTENZIJU

Želite li imati novi grm hortenzije, to možete napraviti i sami pomoću reznica. Od postojećeg grma uzmite poluzreli ne cvatući izboj debljine olovke. Donji kraj izboja pospite praškom za zakorjenjivanje i zasadite u lončanicu promjera 8 cm. Nakon nekoliko tjedana biljka će se zakorijeniti. Na taj način možete razmnožiti i neke druge vrste poput karanfila, krizantema, začinskih i aromatičnih  biljaka poput kadulje, lavande, ružmarina, lovora i biljke za kamenjar.

DRŽITE PENJAČICE POD KONTROLOM

Penjačice su čest ukras zidova i ograda. U ovo doba rastu punom snagom, stoga ih je i dalje potrebno redovito vezati uz potporanj, kako bi isti zatvorile i što ljepše izgledale. Neke su grane koje su potjerale suvišne pa ih je potrebno odrezati, a ocvale cvjetove potrebno je ukloniti kako bi biljke što duže cvale.

PROVJERITE NIVO VODE U LJETNIM DANIMA

Vodeni detalji poput fontana u ljetnim danima pravo su osvježenje. Zbog visokih temperatura voda isparava, a njezin nivo u fontani se smanjuje. Svakih dva do tri dana potrebno je provjeriti nivo vode i nadoliti novu kako bi sustavi pravilno radili.

ODRŽAVANJE ŽIVICE

Živica je ukras svake okućnice, a ujedno i zaštita od neželjenih pogleda, no samo uredna i zelena živica može vršiti tu funkciju. Osim redovitog orezivanja, potrebno ju je i prihraniti, a područje pri bazi živice održavati bez korova. Ako ste tek ove godine posadili živicu, redovito je zalijevajte za vrućih ljetnih dana kako se ne bi osušila. Jednom mjesečno valja prikratiti mlade izbojke kako bi živica ostala lijepo oblikovana, ali i bujna.

RAZMNOŽITE IRISE

Irisi su zeljaste trajnice koje se razmnožavaju pomoću gomolja koji često nalikuje na lukovicu. Gomolje koji nalikuju na lukovicu potrebno je nakon cvatnje izvaditi iz zemlje i spremiti na suho i hladno mjesto, do jeseni kada se sade kao i ostali geofiti proljetne cvatnje. Čest ukras vrtova su bradate perunike koje se razmnožavaju dijeljenjem gomolja. U kontinentalnoj Hrvatskoj mogu se podijeliti sada, dok u mediteranskom dijelu treba pričekati prve jesenske dane. Gomolje izvadite iz zemlje, izaberite najveće i najbolje gomolje i zasadite ih, redovito ih zalijevajte dok se ne ukorijene. Na isti način možete razmnožiti i srednje i patuljaste bradate perunike. A prije sadnje skratite im lišće na visinu od 10 cm.

-Imate li u vrtu veliku i zbijenu skupinu irisa, podijelite ih nakon cvatnje, gomolje izvadite iz zemlje, razdvojite i prerežite mlade gomolje.
-Listove na mladim gomoljima skratite na visinu od 10 cm. Tako ćete spriječiti gubitak vode iz biljke. Iz starog busena izbacite stare gomolje i one bez lišća.
-Odabrane gomolje presadite na sunčano mjesto. Gomolj položite na tlo, oko njega utisnite zemlju, ne prekrivajući ga zemljom. Zalijevajte ga i održavajte vlažnim dok se ne ukorijeni.

KAKO SAČUVATI CVIJEĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA?

Velik broj lončanica sa cvijećem čest je problem prije odlaska na godišnji odmor, nemate li dobre susjede koji bi se brinuli o njemu, pokušat ćemo vam pomoći s nekoliko savjeta kako da zadržite dovoljnu vlažnost supstrata. Prije odlaska obvezno uklonite ocvale cvjetove i požutjele listove, primijetite li pojavu neke bolesti biljke tretirajte nekim od sredstava za zaštitu bilja. Lončanice skupite na hrpu i stavite na sjenovito mjesto zaštićeno od udara vjetra kako bi se smanjilo isparavanje vode. Dovoljnu količinu vlage možete osigurati pomoću navodnjavanja kapilarnim putem. Na tlo postavite nekoliko cigli, pa na njih kantu u koju nalijte vode do vrha, te okolo postavite lončanice. Kanta mora biti viša od lončanica. Izrežite trake širine 4 cm. Jedan kraj trake stavite u kantu, a drugi zakopajte u sredinu lončanice. Ako su lončanice velike, stavite više traka kako ne bi nedostajalo vode. Ovaj sustav provjerite nekoliko dana prije odlaska na godišnji odmor. Velike lončanice nezgodno je micati zbog težine, pa ih malčirajte korom ili šljunkom i prije odlaska dobro zalijte. Održavanje vlage možete poboljšati i tako da zemlju u lončanici pomiješate s Agroperlom (vulkanskim pijeskom).

KAKO POBOLJŠATI CVATNJU TRAJNICA

Postoji nekoliko načina da poboljšate cvatnju trajnica. Biljke najčešće troše energiju na svoj rast i razvoj. Kako bi one što bujnije i lijepše cvale, morat ćete pribjeći nekim trikovima. Uglavnom će ih trebati prikratiti ili prorijediti. U proljeće, kada biljka krene tjerati iz podzemnih organa, razvit će se jače i slabije stabljike. Jače stabljike u početku bujnošću će zasjeniti one tanje. Takve svijetle i tanke izboje obavezno uklonite u ranijem stadiju razvoja. Jači i čvršći izbojci obično daju i krupnije cvjetove. Cvatnju možete pojačati i zaustavljanjem rasta biljaka. Ovo možete primijeniti kod biljaka koje dobro stvaraju postrane izbojke. Rast ćete zaustaviti tako da otkinete vrh svake biljke. Ovo napravite kada biljka dosegne trećinu svoje visine. Potaknut ćete stvaranje bočnih izbojaka koji se stvaraju u pazdušcima gornjih listova. Ništa manje značajno je i trganje ocvalih cvijetova. Ovo primijenite svaki put kada neki cvijet uvene. Otrgnite ga rukom ili odrežite vrtnim škarama. Možete ostaviti jedino cvjetove koji kasnije imaju ukrasne plodove ili ako želite sačuvati sjeme. Neke trajnice mogu procvasti ponovno ukoliko ocvale stapke odrežete do baze. To možete primijeniti kod vučike i kokotića.

RAZMNOŽAVANJE VRHOM STABLJIKE

Tijekom srpnja može se sijati veliki broj dvogodišnjih biljaka. Također je moguće razmnožavati grmove pomoću reznica. Mi ćemo vam ovaj put pokazati kako možete razmnožiti neke trajnice pomoću vršnih reznica. Na ovaj način se razmnožavaju neke trajnice koje je teško razmnožiti na druge načine ili iz sjemena. Možete ih primijeniti kod razmnožavanja lotusa, ukrasne kadulje, osteospermumafelicije i nekih drugih trajnica. Oštrim nožem ili vrtnim škarama odrežite vrh snažnog izbojka na kojem nema cvjetnih pupova. S donjeg dijela stabljike uklonite listove. Mjesto reza umočite u prašak za zakorijenjivanje kako biste pospiješili stvaranje korijena. Reznice zabodite u posudu sa supstratom i dobro ih utisnite. Biljke zalijte pa preko posude navucite najlonsku vrećicu da biste spriječili gubitak vlage. Reznice od najjačeg podnevnog sunca zaštitite sjenilom koje za oblačna vremena maknite. Za dva do tri tjedna biljke bi se trebale ukorijeniti. Kada se to dogodi, biljke zasadite svaku zasebno kako bi se nastavile nesmetano razvijati.

NJEGA BILJKI U KAMENJARI

Iako su poznate kao biljke malih zahtjeva i biljkama u kamenjari je potrebna njega. Ta se njega češće odnosi na samo mjesto gdje se te biljke nalaze. Dakle, kao i na običnoj gredici treba plijeviti, zalijevati, prihranjivati i podrezivati. Jedan od najčešćih problema zasigurno će vam biti tvrdoglavi korovi koje je tako teško iskorijeniti, a rastu i tamo gdje ništa drugo neće. Najlakše ih je ukloniti dok su još sasvim mali. Naravno, zbog težeg raspoznavanja u toj fazi to je gotovo nemoguće, ali svakako to učinite prije nego procvatu kako biste spriječili daljnje širenje pomoću sjemena. Iako mogu preživljavati i uz minimalne količine vode, i biljke za kamenjare valja zalijevati, pogotovo za vrijeme suhih ljetnih dana. To činite uglavnom ujutro ili navečer. Biljke koje su više godina u kamenjari razvile su duboko korijenje pa vodu crpe iz dubljih sfera tla, stoga osobito njegujte vrste koje ste tek nedavno zasadili kako bi se dobro ukorijenile. Biljke u kamenjarama također treba i podrezivati. Kako bi biljke izgledale i bile zdrave, redovito treba uklanjati sve suhe i oštećene dijelove. Redovito odstranjujte i sve ocvale cvjetove i uvele listove. Biljke izuzetno bujnog rasta poput nekih seduma trebat će redovito pročupavati, a neke pokrivačice tla poput gušarke i gromotulje valja orezati nakon cvatnje kako bi bile gušće. Iako u ovakvim vrtovima nema baš previše štetočina, problem bi mogle stvarati lisne uši koje se najčešće pojavljuju ukoliko su biljke zasađene u prebogatu zemlju. Neke lisnatije biljke vole napasti puževi pa stoga površinu oko biljaka prekrijte šljunkom kako biste im onemogućili pristup.

NJEGA VRTNOG JEZERCA

Element vode, pogotovo tijekom vrućih ljetnih dana u vrt će zasigurno unijeti svježinu. Osim svježine bit će i izvor vode za različite životinje što će ih zasigurno namamiti u vaš vrt. Međutim, moguća svježina i bistra voda začas se mogu pretvoriti u baru neugodna mirisa. Stoga će vrtnom jezercu trebati posvetiti mnogo pažnje. Treba provjeravati kakvoću vode, uklanjati alge, ali i kontrolirati biljke koje se u ovakvim uvjetima lako množe. Kakvoća vode u jezercu ovisi o ravnoteži flore i faune. Međutim, ako dođe do jače kiše ili zaboravite nadoliti jezerce ili se jednostavno prenamnože biljke, voda će se zamutiti i pojavit će se alge. Kako se to ne bi dogodilo, jezerce povremeno očistite. Prije svega uklonite lišće i smeće koje lako donese vjetar. Provjeravajte razinu vode. Nikad ne dolijevajte vodu direktno iz slavine već ju pustite da odstoji barem dan prije nego ju ulijete u jezerce. Ukoliko se u bazenu pojave alge, a često se javljaju one vlaknaste, uklonite ih pomoću grablji ili štapa. Isto učinite s biljnim materijalom koji ste primijetili da je počeo truliti. Krajem ljeta svakako podijelite vodene biljke kako se ne bi prenamnožile. Podijelite biljke koje su prerasle svoje mjesto ili spriječavaju širenje nekih drugih biljaka. Biljke dijelite jednu po jednu kako se ne bi poremetila ravnoteža u jezercu.

NJEGA RANOCVATUĆIH TRAJNICA

Trajnice, poput kokotca i vučjaka, cvatu prvi puta u svibnju ili lipnju. Ukoliko nakon cvatnje uklonite ocvale cvjetove, moguća je još jedna cvatnja krajem ljeta. Ocvale cvjetove uklonite pri dnu iznad lista ili iznad novog izbojka. Biljke koje ste očistili od ocvalih cvjetova prihranite tekućim gnojivom kako bi ga biljke što lakše usvojile te prorahlite tlo oko njih. Imate li u vrtu pakujac (akvilegiju), nakon cvatnje odstranite cvjetne glavice kako biste spriječili zasijavanje sjemena i njeno daljnje širenje.

KAKTUSI KAO UKRAS NA TERASI

Sigurno imate poneki kaktus doma i baš ne znate kamo biste s njim preko ljeta. Evo ideje kako ih iskoristiti i napraviti mali pustinjski vrt. Trebat će vam nekoliko kaktusa u lončićima, kanta pijeska, još malo pijeska za ukras i nekoliko kamenčića. Kako biste ujesen lakše pospremili kaktuse, prije sadnje ih nemojte vaditi iz posuda. Ovako ujedno smanjujete opasnost da se ubodete na njih. Napunite posudu od terakote ili plastike pijeskom toliko da, kada posložite tegle s kaktusima, one dopiru otprilike jedan cm ispod ruba posude. Po tegli razmjestite kaktuse, a prazan prostor oko posuda nadopunite pijeskom. Kada sve završite,  prostor oko kaktusa prekrijte tankim slojem ukrasnog pijeska. Možete se poslužiti i pijeskom u boji koji možete nabaviti u vrtnim centrima. Ukoliko kaktuse niste zalijevali nekoliko dana prije presađivanja, sada ih zalijte, a u prazan prostor između biljaka stavite pokoji krupniji kamenčić. Kada ste završili sa sadnjom, lonac s kaktusima stavite na terasu pazeći pritom da se ne nađu uz prolaz kako nitko ne bi nastradao od njihovih bodlji.

VRIJEME JE ZA SJETVU MAĆUHICA

Tijekom srpnja svakako zasijte maćuhice. Trebat će vam supstrat za sjetvu, plastična tegla i, naravno, sjeme maćuhica. Teglu napunite supstratom do visine od 2 cm. Ispod vrha tegle prospijte sjeme maćuhica, ne pregusto po površini supstrata, i prekrijte ga tankim slojem zemlje. Kada završite s ovim dijelom posla, sve dobro zalijte. Nakon nekog vremena, kada biljke isklijaju i razviju prve prave listove, potrebno ih je prepikirati u male zasebne lončiće. Za to vam mogu poslužiti ili male tegle u kojima ste već prije kupili neke biljke ili plastične čaše. Tegle je prije ponovne uporabe potrebno oprati dok na čašama morate napraviti drenažne otvore. Napunite ih supstratom, a zatim u njega stavite mladu biljku te oko nje dobro utisnite zemlju. Nakon presađivanja biljke je potrebno zaliti. Pošto su u malim posudama, zalijevanje će biti potrebno gotovo svaki dan, osim kada je vani oblačno ili kišno. Petnaest dana nakon presađivanja biljke možete prihraniti tekućim gnojivom. Kada se presadnice dobro razviju, možete ih presaditi u vrt te tijekom jeseni i sljedećeg proljeća uživati u njihovoj cvatnji.

LJETNA NJEGA GRMOVA I ŽIVICE

Tijekom ljeta morat ćete nekoliko puta orezati živicu. Kada mladi izboji narastu 5 - 10 cm iznad zadane visine, primite se škara, ručnih ili električnih, i prikratite živicu. Ne zaboravite ju i prihraniti u kolovozu posljednji put ove godine. Obavite to sredinom kolovoza kako bi se biljke opskrbile hranivima i kako ne bi tjerale kasno ujesen i na taj način nespremne ušle u zimu. Isto vrijedi i za grmove u vašem vrtu. Tijekom ljeta većina njih će bujno potjerati, stoga ih pregledajte. Izboje koji doprinose željenom izgledu grma ostavite, a one druge orežite.

SUŠENJE CVIJEĆA

Tijekom kolovoza cvatu mnoge cvjetne vrste čiji se cvjetovi mogu sušiti. Kao takvi, uljepšat će vaš dom tijekom zime. Osim kao ukras u vazi mogu vam poslužiti za aranžiranje poklona, kutija ili nekog drugog predmeta. Vrste koje možete sušiti su: suhe ruže, hortenzije, dalije, gipsofile, ruže, krestušac, suncokreti, žuti stolisnici, šćir, vrijes ili divlji pelin. Listove i latice pojedinih vrsta možete i sprešati kako bi vam bilo lakše kasnije s njima raditi. Berite cvjetove na dugim cvjetnim stapkama, zavežite ih rafijom ili špagom i objesite na prozračno tamno mjesto s cvjetnom glavicom prema dolje kako bi se biljke lijepo osušile. Odlučite li se pak prešati neku vrstu, stavite ju između dva lista novinskog papira ili kuhinjskog ručnika i pritisnite knjigom. Kroz tjedan do dva biljka će biti isprešana. Prešate li veću količinu biljaka, ne zaboravite im redovito mijenjati papir u kojem se nalaze kako se od vlage ne bi upljesnivile.

SUŠENJE ZAČINSKOG BILJA

Volite li obogatiti svoja jela raznim začinskim biljem, iskoristite toplinu ljetnog zraka i osušite listove omiljenih začina kako vam ih ne bi nedostajalo do sljedeće godine. Svakako osušite listove peršina, celera, majčine dušice na isti način kako sušite i cvijeće. Okrenute naopačke objesite na prozračno tamno mjesto i pustite da se osuše. Kada se osuše, pospremite ih u papirnate vrećice. Ako idete na more, uberite listove ružmarina i lovora koje ondje možete naći u izobilju te na taj način upotpunite svoju kolekciju začinskog bilja.

RAZMNOŽAVANJE PENJAČICA

Sigurno ste primijetili kako se penjačice često zakorijene na pojedinim mjestima gdje se penju, pogotovo ako im je podloga stari kameni zid ili nešto slično. Iz toga se vidi da ih je vrlo lako razmnožiti i pomoću reznica. Za razmnožavanje su najbolje poludrvenaste reznice uzete koncem ljeta.
Biljku obilno zalijte večer prije nego što ćete uzeti reznice. Ukoliko reznice ne stignete odmah staviti u zemlju, stavite ih u plastičnu vrećicu i na hladno dok za to ne budete imali vremena. Nemojte predugo čekati. Reznice uzmite sa zdravih biljaka, odnosno izbjegavajte one zaražene štetnicima i bolestima. Uzmite dužu granu te iz nje napravite nekoliko reznica tako da svaka ima lisni pup između dva razvijena lista. Na ovaj način možete razmnožiti tekomu, klematis, hmelj, bršljan i kozokrvinu. Reznice stavite u dobro drenirani supstrat s velikim postotkom pijeska. Poželjno je da ih stavite u toplo klijalište. Ukoliko vam takvo nešto nije na raspolaganju lončić s reznicama prekrijte plastičnom folijom i stavite u sjenovito mjesto u vrtu.

RAZMNOŽAVANJE ZELENIM REZNICAMA

Tijekom kolovoza možete pomoću zelenih reznica razmnožiti veliki broj sobnih i vrtnih biljaka. Od sobnog bilja najlakše ćete razmnožiti afričku ljubičicu i ukrasnu koprivu. Na isti način razmnožite fuksije i pelargonije koje onda mogu prezimjeti na prozoru kao sobne biljke. Razmnožite i grmove poput hortenzije, pa jasmina i forzicije. Reznice uzete u kolovozu vrlo se lako zakorijenjuju pa se tako i grmovi razmnoženi na ovaj način pripreme za zimu i uspješno prezime. Postupak razmnožavanja uvijek je jednak. Uzmete još neodrvenjele, necvatuće grančice, odstranite im donje listove i ostavite najviše dva para vršnih listova. Zabodete ih u posudu sa zemljom, zalijete i prekrijete plastičnom folijom/vrećicom na kojoj ste napravili nekoliko rupa. Nakon nekoliko tjedana biljke bi se trebale zakorijeniti. Kada vidite da se to dogodilo, presadite ih u veći lončić, a grmove posadite na zaštićeno mjesto u vrtu.

ODUMIRANJE LIŠĆA NOVOZASAĐENIH VRSTA

Često se događa da nam se vrsta koju smo zasadili prošle jeseni ili u proljeće počne sušiti. Za to je često odgovorno više razloga. Iako ih je ponekad teško definirati za to je najčešće kriv loše razvijen korijenov sustav, loš izbor mjesta za sadnju i, naravno, loše pripremljeno tlo. Kako biste izbjegli sušenje grmova i stabala prije svega birajte vrste koje će dobro uspijevati na tlu kakvo imate u svom vrtu. Birajte sadnice koje zdravo izgledaju i imaju dobro razvijen korijenov sustav. Prije sadnje dobro pripremite tlo. Kada izvadite biljke iz tegli u kojima se nalaze, raspetljajte im korijenje i raširite ga po rupi u koju ćete zasaditi biljku. Nove sadnice najbolje je saditi u jesen kako bi se biljka ukorijenila za hladna vremena. Prve dvije godine nakon sadnje za sušnih perioda zalijevajte biljke. Često se dogodi da u sušnim ljetima lišće dobro zakorijenjenih biljaka počne žutjeti i opadati. Za to je kriva suša i takve biljke najčešće prežive. Problem može nastati kod pojave retrovegetacije kada biljka nakon obilnih jesenjih kiša ponovo potjera mlado lišće te se ne spremi za zimsko mirovanje. Štetu na lišću može izazvati i kasno proljetni mraz koji vrlo često sprži tek krenule mlade listove. Na osjetljivim vrstama poput japanskog javora štete na listu često uzrokuje hladan proljetni vjetar. Ukoliko ste koristili neko od zaštitnih sredstava u prejakoj koncentraciji, za sunčana vremena također možete očekivati oštećenja na lišću. Zato pazite prilikom sadnje, ali i kasnije prilikom njege biljaka.

ŠTETE OD KUĆNIH LJUBIMACA

Vrlo često u vrtu štetu naprave kućni ljubimci poput pasa i mačaka kada ostavljaju izmet po travnjaku ili obilježavaju teritorij. Psa je moguće ukrotiti, ali s mačkama je to nemoguće. Vrlo često izaberu netom prorahljeno mjesto u vrtu kako bi ga iskoristile za toalet. Kopajući rupe vrlo često iskopaju i zasađene biljke Osim što u vrtu ostavljaju fekalije od kojih se širi neugodan miris, mačke se vole sunčati i valjati po suhoj i toploj zemlji što često onemogućuje nicanje netom posijanog sjemena. Na kori stabala često nalazimo oštećenja uzrokovana grebanjem dok mačke oštre kandžice. Kako su mačke vrlo tvrdoglava i uporna bića, ograđivanje vrta ili cvijetnjaka neće vam pomoći da ih se riješite.
Evo nekoliko načina kako da zaštitite svoje biljke. Pojedine gredice u povrtnjaku poput reda salate ili blitve možete prekriti mrežom. U vrtu sadite što više trajnica kako bi tlo bilo obraslo sa što manje slobodnih mjesta na kojima bi mačke mogle grebati.Netom zasijane redove održavajte vlažnima jer mačke ne vole vlažno već suho tlo. Ako ništa od ovoga ne pomogne, poslužite se sredstvima koja svojim mirisom ili okusom odbijaju mačke, a mogu se naći na tržištu. Ta sredstva često sadrže papar pa tako na manjim površinama možete rasuti i papar u zrnu. Sredstva koja tjeraju mačke često su kratkog vijeka pa ih je potrebno učestalo primjenjivati. Prije svake primjene odstranite mačji izmet ukoliko ga ima. Postoji i jedna biljna vrsta Coleus canina koja na dodir otpušta neugodan miris koji odbija mačke. Ova biljna vrsta je neotporna na hladnoću pa je tijekom zime treba spremati.