Četvrtak, 09.09.2010
 
 
Google Translate
EnglishCroatianDutchFrenchGermanItalian
Glavni izbornik
Novosti
Sajmovi cvijeća 2010.
Vremenska prognoza
Autori tekstova
Uvjeti korištenja
Sekcija za oglašivače
Cjenik oglašavanja
Adresar
Kontakt
Tiskano izdanje
Pretplata
Novi broj
Stari brojevi
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Enciklopedija bilja
RSS Feed
  
Broj posjetilaca
Gostiju online: 28

Viola x wittrockiana ( Maćuhica ) Ispis E-mail
Marija Čulinović   
Subota, 16.02.2008

Viola ( Maćuhica )

Viola x wittrockiana (Maćuhica)  pripada porodici violaceae, čije su vrste bile poznate još u 4. stoljeću prije Krista. U jednom engleskom vrtu vrtlar W. Thompson stvorio je 1839. godine križanjem viola tricolor i još triju europskih vrsta istog roda današnju maćuhicu. Opis cijelog križanja sastavio je švedski botaničar V.  B.  Wittrock, po kojem je vrsta kasnije i nazvana. Ta dvogodišnja vrsta naraste 20-ak centimetara u visinu. Cvjetna glavica veličine je 5 do 10 centimetara, a čini je pet baršunastih latica koje mogu biti jednobojne ili višebojne. Boje variraju od bijele, žute, narančaste, crvene, plave do ljubičaste. Kod višebojnih maćuhica (multiflora) sredina cvijeta je tamnoplave do crne boje i taj dio cvijeta zove se lice. Cvate u proljeće i jesen, a tijekom ljeta zbog visokih temperatura, koje ne podnosi, cvatnja se prekida. Voli osunčano do djelomično sjenovito mjesto. Biljke se sade na razmak 10 do 15 centimetara. Vole rahlo, hranivima bogato tlo. Najlakše ju je razmnožiti sjemenom, i to tako da ga posijete sredinom srpnja ili početkom kolovoza. Kada se razviju prvi listovi biljke, prepikirajte ih i čuvajte u zaštićenom prostoru.  Na otvoreno se sade  početkom jeseni ili u proljeće. Njezina namjena je raznolika, možete je saditi na gredice, kao obrub ili u sandučiće. Tijekom sezone cvatnje potrebno ju je prihranjivati kako bi bujnije cvala, a koristite hraniva s više fosfora i kalija a manje dušika, no možete koristiti i neko od tekućih hraniva ili ono granulirano sporo otpuštajuće.

Maćuhice su od bolesti podložne sivoj pljesni, crnoj truleži i antraknozama koje uzrokuju truljenje biljaka. Kako biste spriječili propadanje biljaka, umjereno ih zalijevajte. Izbjegavajte zalijevanje u večernjim satima kako se vlaga ne bi zadržavala na listovima i oko biljke. Mladi listovi tek posađenih biljaka poslastica su puževima,  pogotovo onima bez kućice. Upravo zbog toga, dok se ne ukorijene, maćuhice zaštitite malčem ili sadite za suha vremena kada je opasnost od pojave puževa manja. Od insekata često ih napadnu lisne uši i crveni pauk. Problem možete riješiti nekim od insekticida ili nekim prirodnim sredstvom.

Maćuhice možete saditi u jesen i u proljeće. Sadite li ih u jesen prije početka jakih hladnoća, biljke prekrijte slojem slame. Ako nećete uzgajati biljke iz sjemena, pri kupnji obratite pozornost na izgled biljke, ne smije biti uvenula, a kupite one s manje otvorenih cvjetova, s većim brojem pupova. Kad počnu cvasti, ocvale cvjetove redovito uklanjajte s biljaka kako bi što duže cvale.

Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica )

Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica )

Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica )

Viola ( Maćuhica ) Viola ( Maćuhica )