Utorak, 07.02.2012
 
 
English Croatian French German Italian Spanish
Izbornik
Novosti
Cjenik oglašavanja
Tiskano izdanje
Uvjeti korištenja
Autori tekstova
Adresar
Besplatno izdanje časopsia Moj Cvijet
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Broj posjetilaca
Gostiju online: 30
Oglašivači





Zaboravili ste šifru?

Čarolija sjenovitog vrta Ispis E-mail
Marija Čulinović   
Ponedjeljak, 18.02.2008

Sjenovit vrt najlakše je urediti za cvatnju u rano proljeće

ImageKada  uređujemo vrt, obvezno u njega posadimo i pokoje ukrasno stablo. S godinama kada stablo naraste, osunčani položaj postane sjenovit pa biljke prije u njega posađene polako propadaju. Vrijeme je da ih zamijenite biljkama koje vole sjenu. Nekima se čini kao da takvih vrsta uopće nema, ali ima ih, i uglavnom su to trajnice, što dodatno olakšava održavanje sjenovitog vrta. A kada ga uredite, bit će to mali rajski kutak za vruće ljetne dane. Biljke koje sadimo na zasjenjeni položaj su biljke šume i šumskog ruba, stoga ako vam nedostaje inspiracije, prošećite šumom i posudite koju ideju iz prirode. Važnu ulogu u uređenju takvog vrta imaju i drvenaste vrste koje su posađene, pa tako drveće s dubokim korjenjem ne ometa razvoj ostalog raslinja, dok ono s plitkim, poput breza i oraha, onemogućuje rast drugih vrsta. Sjenovit vrt najlakše je urediti za cvatnju u rano proljeće jer prvi vjesnici proljeća, razne lukovice, cvatu prije ostatka vegetacije, pa im sjena neće smetati. Kako je velik izbor vrsta i boja, svakako kombinirajte nešto šareno, godit će oku nakon mračne zime. Donosimo vam nekoliko vrsta koje dobro podnose sjenu i polusjenu, a osim njih možete posaditi i bergeniju (Bergenia cordifolia), srdašca (Dicentra spectabilis) i naprstak (Digitalis sp.)

Image1  Astilbe (Astilbe sp.)
Ova trajnica grmolikog rasta, čija visina varira ovisno o vrsti i sorti, lijep je ukras sjenovitim mjestima. Voli vlažno tlo pa se dobro uklapa uz vrtno jezerce. Može uspijevati i na sunčanom položaju, u tom slučaju potrebno joj je osigurati dovoljno vlage. Ljepotu biljci daju perasti listovi i metličasti cvjetovi, čija boja varira od bijele do crvene.

 

Image2  Iglica (Geranium sp.)
Iglica naraste do 70-ak centimetara u visinu, voli sjenovito, ali dobro drenirano tlo, pa je pogodna za sadnju ispod stabala. Ph reakcija tla trebala bi biti neutralna do blago kisela. Boja cvjetova varira od jarko crvene, preko ljubičaste i plave do bijele, a listovi stvaraju gust pokrov. Sadi se na gredice, a može doći i kao pokrivačica tla. Cvate cijelo ljeto ako joj se redovito uklanjaju ocvali cvjetovi.

 

Image3  Vodenika (Impatiens sp.)
Vodenika je rijetki primjerak jednogodišnjih biljaka koje se mogu koristiti za ukrašavanje gredica u sjeni. Osim sjene potrebno joj je osigurati i dovoljno vlage. Cvjetovi dolaze u različitim nijansama, od bijele do zagasito crvene boje. U posljednje vrijeme na tržištu je sve traženija Impatiens “New Guinea”, koja se odlikuje prošaranim listovima i još većim cvjetovima. Kako bi se postigao što bolji efekt, vodenike se sade u većim skupinama.

 

Image4  Paprat (Dryopteris filix-mas)
Paprati su inače poznate kao vrsta koja isključivo voli sjenu i vlažno tlo, stoga će se dobro uklopiti uz vrtno jezerce ili duboku hladovinu. Zbog svojih zelenih, napola savijenih listova, vrtu daju ladanjski štih. A razmnožiti ih možete pomoću spora ili ih jednostavno podijelite.

 

Image5  Koraljni zvončić (Heuchera sp.)
Ova vrsta također spada u skupinu trajnica, uspijeva na sjenovitim i vlažnim mjestima. Karakterizira je zimzeleno okruglo lišće, cvijet joj je sitan i zvonolik, najčešće crvene ili ružičaste boje. Nakon cvatnje, ocvale cvjetove treba ukloniti, a razmnožavati se može sjemenom koje se skuplja u ljetnim mjesecima. Zbog brzog širenja dobra je kao pokrivačica tla.

 

Image6  Hosta (Hosta fortunei)
Hostu krase zeleni ili šatirani veliki listovi koji se preklapaju pa tako ostavljaju dojam slojevitosti. U ljetnim mjesecima krase je bijeli ili nježno ljubičasti cvjetovi, koje treba odstraniti kad ocvatu. Voli sjenu i dobro drenirano tlo, i ne zahtijeva puno pažnje. Dobro se uklapa s vrstama poput astilbe i srdašca.

 

Image7  Kopriva ( Lamium sp.)
Kopriva naraste svega 15-ak centimetara u visinu. Za gredicu se najčešće koriste sorte zeleno-bijelog lišća. Voli polusjenovito, dobro drenirano humusno tlo. Lako se razmnožava dijeljenjem ili reznicama uzetim u proljeće. Ukrasnu ulogu imaju listovi, dok se cvijet odstranjuje. Kopriva je dosta invazivna pa se koristi kao prekrivačica tla.

 

Image8  Hortenzija (Hydrangea macrophylla)
Hortenzija je čest grm u našim krajevima koji voli teža i vlažna tla. Karakteriziraju je veliki zeleni listovi i kuglasti cvjetovi ružičaste ili plave boje, ovisno o pH reakciji tla. U proljeće hortenziju treba orezati i prihraniti, a tijekom cijele vegetacije osigurati joj dovoljno vlage. Imajte na umu da grm naraste i do 1,5 metara u visinu.