U prethodnim brojevima časopisa pisali smo o pripremi ruža u našem vrtu za zimu. Dolaze hladni dani i ako ste sve učinili kao što smo savjetovali, do veljače nemate potrebe išta raditi u ružičnjaku. Zimske dane možete iskoristiti za planiranje novog nasada ruža ili dopune vašeg ružičnjaka novim sortama, a mi ćemo vam u ovom broju pokušati pomoći savjetima. Već smo pisali o tome da je ruže, kao i ostale drvenaste biljke najbolje saditi u jesen, ali kako u našoj Vrtlariji ruže ne isporučujemo gologa korijena već posađene u prirodni kontejner, napominjemo da tako pripremljene sadnice možete presađivati tijekom cijele godine, pa puno stranaka pribjegava sadnji u doba ljepšega i toplijeg vremena – proljeće.

Podsjetimo, postoji jako puno vrsta i sorti ruža, pa preporučamo strankama da dobro razmisle kakav izgled svoga vrta žele i tek tada izaberu sorte ruža koje žele, jer ruža je biljka u kojoj, uz pravilnu njegu, možete uživati 30-ak godina. Odluku o tome koje ćemo ruže izabrati za uzgoj donijet ćemo ovisno o namjeni koju želimo postići u našem vrtu, kao i uvjetima koje određena sorta ruže zahtijeva. Zastupljenost vrsta i sorti ovisit će i o tome želimo li ih imati na svim mjestima u vrtu i oko kuće, pored staza i puteva, oko terasa, pored ograda i zidova, na nadstrešnicama, tunelima i sl. A isto tako i želimo li imati samo ruže ili ćemo ih kombinirati nasadima cvijeća, grmlja, drveća itd. S obzirom da ljepota vrta, između ostalog, u velikoj mjeri ovisi o razmještaju ruža u njemu treba, i o tome treba voditi računa i potruditi se da on bude što ljepši. A, naravno, morat ćemo i uskladiti želje s mogućnostima, jer sve ovisi i o veličini prostora koji posjedujemo.

Najbolje je da se ruže grupiraju prema sortama. U tom slučaju ruže će davati ujednačenu sliku, a i osigurat će se isti uvjeti uzgoja, što je jako važno. Osim toga, ako miješamo ruže (vrste i boje), nastat će šarolikost u kojoj će se izgubiti mnoge vrijedne karakteristike pojedinih sorti i vrsta. Isto tako, najbolje je da se u grupi nalazi barem tri sadnice jedne sorte kako bi njezina ljepota i karakteristike došle do punog izražaja. Inače, ako ima dovoljno prostora, ruže je najbolje saditi u pravilne cvjetne gredice u okviru velikih travnatih površina. Ruže se sade u odvojene cvjetne gredice 1,5 m širine sa po 10–12 sadnica u gredici, pravokutnoga ili kvadratnog oblika. Ako formiramo više gredica, preporučljivo ih je odvojiti zelenim travnatim trakama. Kod kombiniranja boja preporuča se da boje ne odudaraju jako jedna od druge, samo za nijansu. A ako ćemo raditi gredice različitih boja, preporuča se odvajati ih nasadima bijelih ruža, da bi svaka boja došla do svog punog izražaja. Na taj način imamo veću mogućnost kombiniranja različitih boja bez postizanja negativnog efekta šarenila. Gredice se obično formiraju bliže kući ili zgradi, ispred terase ili mjesta za sjedenje i odmor.

Izbor mjesta za sadnju ruža
Pored staza i puteva, s obje ili samo s jedne strane sade se, ovisno o veličini porstora, mini ruže, floribunde ili ruže stablašice. Treba ih saditi tako da nam ne smetaju i ne prelaze rubove staza (o tome detaljnije u nastavku teksta).

Iza terase obično se sade ruže penjačice koje će istu lijepo uokviriti, dok se sa strane obično sade ruže čajevke. Obično se sade po tri sadnice – u trokut. Ispred terase sade se obično čajevke, floribunde ili ruže pokrivačice tla.

Za ukrašavanje ograda, nadstrešnica, pergola, lukova i sl. sade se ruže penjačice ili grmolike ruže. Koriste se ili iste sorte ruža ili se miješaju boje, pritom pazeći da kara
kteristikama ne odudaraju previše. Ako imamo veću površinu, možemo ruže kombinirati i sadnjom drugih vrsta (drveća ili grmlja), no moramo paziti na koje ćemo se vrste odlučiti i na njihove karakteristike kako ne bismo postigli neuredan efekt.

Ako nam je vrt kaskadnog oblika ili ružama želimo pokriti neki zidić, škarpu ili ispuniti mjesto u kamenjaru, na izboru su nam ili mini ruže ili ruže pokrivačice tla. Izbor će opet ovisiti o tome koliko prostora imamo i kakav efekt želimo postići, jer se sve ruže pokrivačice ne ponašaju isto (što ćemo opisati u nastavku teksta), pa je najbolje posavjetovati se s uzgajivačem o sortama koje nudi.

Ako ćemo ruže saditi pojedinačno, kao samostojeće solitere, izabrat ćemo ili samostojeće grmolike ruže ili ruže stablašice, ili grmolike ili pendulaste.

Kombinirana sadnja
Ako želimo saditi ruže s drugim vrstama cvijeća, najljepše je kombinirati ih s raznim lukovičastim sortama (zumbul, narcise, tulipan i sl.) koje će cvasti dok ruže još miruju i formiraju cvjetne pupove. Također ih možemo kombinirati raznim vrstama ukrasnih grmova, a kombinacija će opet ovisiti o vrsti ruža. Dobro je odabrati neku vrstu ranocvatućih grmova ili pak neke izgledom slične ružama (npr. Božur).

Kako bi cijenjenim strankama još više pomogli pri odabiru sorti koje će ukrašavati njihov vrt, ružičnjak ili terasu, navest ćemo pravila sadnje za pojedine vrste ruža, kao i neke od sorti iz naše Vrtlarije koje su se pokazale kao najpopularnije. Naravno, navest ćemo samo neke od sorti jer ih u ponudi imamo preko 200, a i napominjemo da su sve sorte ruža koje nudimo u prodaji za stranke otporne na bolesti i štetnike, kao i pogodne za uzgoj u našem podneblju (nema opasnosti od smrzavanja i sl.), kao i najvažnije – sve sorte cvatu višekratno, tijekom cijele sezone (od svibnja do prvih mrazeva)!!!

Podjela ruža po sortama, njihove osnovne karakteristike i pravila za sadnju:

► TEAHIBRIDI (čajevke; vrtne ruže) - tzv. ruže za rez, koje daju kvalitetne pojedinačne cvjetove i možemo ih brati za vazu. Rastu u visinu 80-120 cm, a minimalni razmak kod sadnje je 40 cm od sadnice do sadnice. Kod sadnje u više redova, preporučamo cik-cak sadnju. Neke od najtraženijih sorti: Monica, First red, Kardinal, Vivaldi, Papillon, Gloria Dei,Schwarze Madonna, Noblesse, Double delight, Bianca itd.

► FLORIBUNDE (park ruže) - moderne sorte koje su zamijenile vrstu ruža polijante. Rastu u grmovima 50-60 cm visine, a daju cvjetove u skupinama. Sade se na razmak od 30-35 cm, odnosno tri sadnice na 1 m. Ako ih sadimo u više redova, koristimo cik-cak sadnju. Sadnice ćemo odmaknuti minimalno 25 cm od ruba staze, kako nam ne bi smetale kad se potpuno razviju. Neke od najnovijih sorti iz naše ponude: Marselisborg, Kronborg, Shackenburg, Ledreborg, Berleburg, Amber Queen itd., kao i već poznate: Satchmo, Schneewittchen, Samba, Rumba itd.

► RUŽE POKRIVAČICE TLA – ovih ruža ima više vrsta. Uglavnom sve cvatu sitnim cvjetovima poput mini ruža, a grane prekrivaju tlo. Razmak sadnje je 40 cm. Neke od sorti koje preporučamo: Tomalise, White corvette.

► RUŽE PENJAČICE – sorte koje cvatu velikim ili srednje velikim pojedinačnim ili cvjetovima u skupinama, visine od 2,5-8 m, ovisno o sorti. Minimalni razmak kod sadnje je 120 cm. Moramo paziti da odmičemo sadnicu minimalno 30-40 cm od zida ili ruba terase. Na izboru su razni varijeteti boja, a neke od njih su: Don Juan, Schwanensee, Golden showers, Gruss an Heidelberg, Clair matin, Parure d’or itd.

► GRMOLIKE RUŽE – samostojeći robusni grmovi, visine do 2 m. Cvatu srednje velikim i velikim pojedinačnim ili cvjetovima u skupinama. Minimalni razmak kod sadnje je 100 cm, a neke od sorti su: Bonanza, Kordes brillant, Westerland, Rosarium Uetersen, Regal red, itd.

► ENGLESKE RUŽE – robusni su samostojeći grmovi visine do 150 cm, pa čak i 2 m. Te ruže odlikuje poseban karakterističan oblik cvijeta i voćni miris. Minimalni razmak kod sadnje je 80 cm. Npr. sorta Abraham Darby.

► MINI RUŽE – stvaraju male grmiće visine 30-40 cm, a cvatu sitnim cvjetovima u skupinama. Najčešće ih preporučamo za sadnju na balkonima, u teglama ili žardinjerama, te za manje cvjetne gredice ili u kamenjare.

► Posebno mjesto među svim vrstama zauzimaju ruže stablašice. Ovisno o vrsti ruže cijepljene na vrh stabla, dijelimo ih na grmolike i pendulaste ruže stablašice.

a) Grmolike ruže stablašice - na stablo se cijepe mini ruže, floribunde ili ruže teahibridi koje tvore okruglu krošnju. Veličina krošnje ovisi o vrsti ruže koja je cijepljena, tako promjer može biti od 35 cm do 1 m. Visina štapa na koju su ruže cijepljene također ovisi o sorti ruže, pa tako imamo grmolike stablašice cijepljene na štap visine 40 cm, 60 cm i 1 m. Obično se stablašice sade kao samostojeći soliteri, no ako imamo prostora, predivno ih je saditi u drvored. Ako se odlučimo za takvu sadnju, razmak od stablašice do stablašice trebao bi biti 2 m. Neke od sorti: Lilli Marlen, Satchmo, Samba, Noblesse, La luna, Schneewittchen, Kardinal, Aruba.

b) Pendulaste ruže stablašice – na stablo visine 1 m ili najčešće 1,5 m cijepe se ili ruže pokrivačice pa je krošnja kod takvih sorti promjera 150 cm (npr. Lavender dream, Tomalise, Rote flamme) ili ruže penjačice koje će stvoriti robusniju krošnju, do 3 m promjera (npr. Rosarium Uetersen, Gruss an Heidelberg). Izgled pendulaste ruže stablašice ovisi i o našoj želji, pa tako krošnju možemo formirati u obliku kišobrana ili pak pustiti grane da raskošno vise do poda. Ovo su doista posebne ljepotice pa ih je najljepše vidjeti zasebno posađene, ili ako imamo puno prostora, napraviti drvored od njih, ali kod takve sadnje treba pripaziti da ne miješamo sorte nego sadimo one sličnog izgleda i ponašanja. Razmak kod sadnje ne smije biti manji od 2 m.