Iako je oduvijek privlačio brojne istraživače prirode sjeverni je Velebit još uvijek velikim dijelom nedovoljno istraženo područje.
Proglašenje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit pred Upravu je Parka kao jedan od temeljnih zadataka postavilo inventarizaciju - prikupljanje što većeg broja podataka o svemu onome što Park čini specifičnim – od geomorfoloških pojava i krajobraza preko biljnih, životinjskih i gljivljih vrsta, do ostataka kulturne baštine – pastirskih stanova, suhozidova i lokvi.
Koliko vrsta ? Iako je pri proglašenju Parka bilo nedvojbeno da se radi o vrlo vrijednom, floristički i faunistički iznimno raznolikom području, ogromno bogatstvo njegovih gljiva, biljaka i životinja čini se tek počinjemo otkrivati. Raznolikost staništa i njihova učestala izmjena, izolacija i surova klima uvjetovali su razvoj specifičnog živoga svijeta. Prikupljanje i determinacija pojedinih vrsta bila bi nemoguća bez stalne suradnje sa specijaliziranim znanstvenim institucijama, udrugama i pojedincima. Tu su, među ostalima, Botanički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Hrvatsko mikološko društvo, Udruga studenata biologije – BIUS, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatsko biospeleološko društvo...
Podaci o nekim životinjskim ili gljivljim skupinama po prvi su puta zabilježeni upravo tijekom posljednjih nekoliko godina, od osnutka Parka pa su kao takvi od neprocjenjive vrijednosti. Tako je do danas u NP Sjeverni Velebit zabilježena čak 61 vrsta pauka, 5 vrsta vretenaca i stotinjak vrsta danjih leptira. Neke vrste predstavljaju nove nalaze za Hrvatsku, neke su endemi, a moguće je čak i da su neke posve nove za znanost, što se osobito odnosi na podzemnu faunu dubokih jama. U samo nekoliko terenskih istraživanja mikolozi su otkrili sedamdesetak novih vrsta gljiva u Parku, a čak jedan rod i tri nove vrste za Hrvatsku. Sve će ove brojke tijekom nastupajućih godina zasigurno nastaviti rasti, nakon što se provedu sustavnija istraživanja koja će pokriti cijelo područje Parka i obuhvatiti sva godišnja doba.
Stoga na često postavljano pitanje posjetitelja: “Koliko vrsta biljaka, leptira, ptica... imate u Parku”?, još uvijek ne možemo sa sigurnošću odgovoriti.
1. ljubičasta dvorovka (Xylocopa violacea) 2. pauk krstaš (Araneus diadematus) 3. kornjaš iz porodice pipa (Curculionidae) 4. kornjaš iz porodice pipa (Curculionidae) 5. bumbar i pčela na cvijetu alpskog kotrljana 6. polukrilci (Hemiptera) 7. kornjaš iz porodice zlatnica (Chrysomelidae) 8. zlatna mara (Cetonia aurata)
Pod utjecajem čovjeka... Područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit stoljećima je bilo pod utjecajem čovjeka. I današnji je njegov izgled uvelike uvjetovan dugotrajnim pristustvom ljudi. Stvarajući uvjete za vlastito preživljavanje, čovjek je nehotice istodobno stvorio nova staništa i omogućio život velikom broju vrsta kojih ovdje inače ne bi bilo. Tijekom kratkih ljeta planina je vrvila pastirima iz podvelebitskih sela i njihovom stokom, a stalna je ispaša i košnja sprječavala prirodan proces zaraštavanja travnjaka drvenastim vrstama. Danas, kad na području Parka više nema ljudi, problem zaraštavanja jedno je od ključnih pitanja zaštite biološke raznolikosti s kojim se Park suočava jer su različiti tipovi travnjaka mnogo bogatiji vrstama nego šumski ekosustavi. Da bi si osigurali dovoljnu količinu vode u bezvodnom velebitskom kršu, ljudi su gradili i održavali lokve. One su pak od iznimne važnosti za brojne vrste kojima je za razvoj potrebna voda, poput vodozemaca, mnogih kukaca (vretenca, tulari, obalčari) i rakova. Osim čiste znanstvene vrijednosti podataka o biološkoj raznolikosti Parka, što potpunija saznanja o prisutnim vrstama i ekosustavima te njihovoj međusobnoj povezanosti, neophodna su nam za ostvarenje osnovnog cilja Nacionalnog parka - kvalitetnu zaštitu vrsta i njihovih staništa te pravilno upravljanje Nacionalnim parkom.
U jesenjem broju “Moga cvijeta” prikazano je bogatstvo bilja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Pozivamo vas da doživite još jedan djelić raznolikosti njegova živog svijeta kroz ove fotografije... ali samo dok ne dođete i sami ga upoznate.
Impressum: Autorica teksta: Svjetlana Lupret-Obradović, voditeljica Službe stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja JU NP Sjeverni Velebit.
Iako su stoljećima svrstavane među biljke, zbog svojih osobitosti gljive predstavljaju sasvim posebno carstvo živih bića. Smatra se da ih u Hrvatskoj živi 15-20000 vrsta.
Koliko vrsta ?
