Što je potrebno učiniti da bi travnjaci ostali njegovani?

Da bi travnjaci ostali njegovani, potrebno je učiniti osnovne radnje potrebne za održavanje. Uz redovitu košnju važno je zalijevanje, prihranjivanje, ali i prozračivanje i oslobađanje od štetnih tvari.

KOŠNJA
Košnja travnatoga pokrivača, osim iz estetskih razloga, važna je i zbog vegetativnih razloga. Utječe na gustoću trave jer pospješuje rast lisnih vlati i razvoj korijena. Obavlja se na suhom travnjaku, a visina ovisi o namjeni travnjaka. Za ukrasne livade estetske namjene predviđene su visine između 1.5 – 2.5 cm, dok se rustične ukrasne livade  (livade koje se, osim estetske namjene, često i gaze) režu na visinu 2.5 – 4 cm. Za kvalitetan rez potrebno je provjeriti i oštrinu noževa kosilice, jer tupi noževi čupaju vlati, pa osim ružnoga estetskog izgleda travnjaka, dolazi do oštećenja busova, lišće dehidrira i postaje podložnije bolestima. Nakon prve košnje, cijelo područje treba proći i u dijametralno suprotnom smjeru. (Ako je prva košnja bila po širini livade, drugi put je potrebno proći po duljini) . Pravilna košnja pospješuje rast novih izdanaka koji čine prekrivač jednoličnim i osiguravaju gušće i jače korijenje, što onemogućuje rast korova. Učestalost košnje ovisi o visini rezanja; što je rez niži, košnja je učestalija. Također ovisi o mješavini sjemena koje je zasijano. Kod tradicionalnih mješavina košnja se vrši svakih 10 – 15 dana, a u vrijeme veće bujnosti (kasno proljeće i rano ljeto) potrebno je kositi i češće. Nove mješavine sjemena sastavljene su od sporo rastućih trava, što smanjuje potrebu za košnjom. Travu odrezanu košnjom moguće je ostaviti na travnjaku, jer ti ostaci služe kao prirodno organsko gnojivo. Prije toga ostatke trave potrebno je usitniti, a potom ravnomjerno rasporediti po površini. To je moguće pomoću kosilice koja odmah skuplja ostatke, usitnjava ih i redistribuira. Ako ćemo ostatke trave kompostirati, valja ih najprije ostaviti da se osuše, kako bismo izbjegli zbijanje kompostirane mase zbog vlage.

ZALIJEVANJE
Promatrajući reakciju trave na pojavu vode znat ćemo je li voda potrebna ili nije. Ako se vlati odmah ne usprave, znak je da nedostaje vode. Međutim, ni tada ne treba pretjerivati sa zalijevanjem jer dobro pripremljen teren zadržava dobar stupanj vlažnosti i ekonomično koristi vodu. Između zalijevanja potrebno je pustiti tlo da se prosuši. U proljeće valja zalijevati sredinom dana, ljeti ujutro ili navečer jer hladna voda izaziva termički šok kod biljaka, a kapljice ostale na listu mogu poslužiti kao leće i uzrokovati opekotine. Za velikih ljetnih vrućina potrebno je redovito zalijevati kako bi korijen iz tla mogao uzimati mineralne tvari. Svakodnevno površinsko zalijevanje pospješuje razvoj bolesti, rast korova, ali i veći utrošak vode. Stoga je preporučljivo zalijevati rjeđe, ali obilnije. Zalijevati treba za mirnog vremena i što ravnomjernije kako bi se izbjegla pojava mrlja na travnjaku.

PRIHRANJIVANJE
Da bi travnjak ostao lijep, potrebno ga je redovito prihranjivati, jer dobro prihranjen travnjak otporan je na bolesti, sušu i gaženje. Prihrana treba biti dugotrajna kako bi se travi osigurao kontinuiran rast tijekom cijele vegetacijske sezone. Gnojivo treba rasporediti ravnomjerno, ručno ili pomoću stroja distributera gnojiva. U ožujku ili travnju, kada krene rast trave, potrebna je opskrba travnjaka gnojivom na bazi dušika, fosfora i kalija. Dušik pospješuje rast u visinu, fosfor razvoj korijena, a kalij travu čini otpornijom na gaženje i sušu. Ljeti (najkasnije do kraja kolovoza) potrebno je prihraniti s nojivom na bazi dušika, a ako je trava u jesen rijetka i tanka, može se izvršiti prihrana fosforom i kalijem. Prihrana se vrši kada je trava suha, a tek nakon dva dana ako ne padne kiša, potrebno je obilno zaliti. Ne smije se pretjerati s količinom gnojiva, jer može izazvati štete na biljci, a suvišak dušika ispere se u dublje slojeve tla. 
 
PROZRAČIVANJE
Ovaj agrotehnički zahvat vršimo kako bismo poboljšali propusnost tla za vodu i hranjive tvari koje su neophodne za zdrav izgled travnjaka. Posao provjetravanja travnjaka vrši se tijekom obnove vegetativnog razdoblja i ponovno u lipnju i početkom jeseni, dakle u razdoblju kada je teren vlažan. Osobito je važno obaviti provjetravanje u jesen kako bi se izbjegao razvoj mahovina i gljivičnih bolesti. Prozračivanje se može obaviti pomoću grablji namijenjenih za tu svrhu ili prozračivača (kolo sa šiljcima). Za veće površine mogu se koristiti motorni strojevi, strojevi za verticut , tj. za površinsko prozračivanje. U proljeće, nakon prozračivanja treba povaljati travnjak kako bi se ispravile sve neravnine nastale uslijed zadržavanja vode, snijega i jakih kiša. Ako se tlo ne ujednači, košnja će biti otežana i nemoguće će biti ravno pokositi, što narušava estetski izgled travnjaka. Na travnjaku se često javljaju i nepoželjne biljke koje je potrebno ukloniti korištenjem selektivnih herbicida. Kod primjene herbicida valja biti oprezan, jer primjena na tek zasijanoj livadi uzrokovala bi veliku štetu, pa ih je bolje ne koristiti u prvih 6 mjeseci života travnjaka. Ako se koriste travnati tepisi, sa zaštitom je potrebno pričekati dok se oni ne prilagode.

SAVJET
Da bi se na travnjaku napravila zebratura (izmjena tamnih i svijetlih pruga), košenje se mora vršiti prvo u jednom smjeru, a potom u suprotnom. Ravninu nije teško održati jer nam kao indikator služi  već pokošena i nepokošena trava.