Bilje koje uzgajamo u vrtu ili u lončanicama često je meta napada raznih bolesti i štetnika. Kako i s kojim sredstvima ga zaštititi pročitajte u ovom tekstu. BILJNE BOLESTI
Biljne bolesti mogu se pojaviti na bilo kojem biljnom organu (korijenu, stabljici, listu, cvijetu, pupu). Uzročnike bolesti možemo podijeliti u nekoliko skupina: - bolesti uzrokovane gljivama – mikoze
- bolesti uzrokovane bakterijama – bakterioze
- bolesti uzrokovane virusima – viroze Fitopatogeni su sitni organizmi nevidljivi ljudskom oku, pa ih primjećujemo tek kada na bilju uočimo simptome bolesti (pjege, žućenje, venuće). Prema simptomima možemo odrediti uzročnike bolesti i provesti suzbijanje. Moguće je napraviti preventivnu zaštitu (primjena zaštitnih sredstava prije pojave bolesti), za bolesti koje se učestalo pojavljuju na nekoj kulturi. Mikoze suzbijamo fungicidima, dok za bakterioze i viroze zaštitu temeljimo na preventivnim mjerama, tj. sprječavanje pojave bolesti i uništavanjem biljaka ako dođe do oboljenja kako bi se spriječilo širenje bolesti. GLJIVIČNE BOLESTI
Gljivične bolesti možemo podijeliti u dvije grupe, i to prema mjestu izbijanja zaraze: a) gljivične bolesti podzemnih biljnih dijelova
b) gljivične bolesti nadzemnih biljnih dijelova GLJIVIČNE BOLEST PODZEMNIH BILJNIH DIJELOVA Uzročnici ovih bolesti su gljivice tla koje izazivaju trulež reznica i polijeganje nasada lončanica, trulež korijena, lukovica i gomolja. 1) Bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) - ova bolest najčešće napada zumbule, narcise, dalije, tulipane i šafrane.
2) Siva plijesan (Botrytis cinerea) Fuzarioze (Fusarium oxysporum) - bolesti su koje uzrokuju trulež korijena, lukovica i gomolja.
3) Crna trulež (Rhizoctonia solani, R. Tuliparum)
4) Smeđa trulež (Thieloviopsis basicola) Začepljenje provodnih snopova na vratu korijena uzrokuje Phitophtora cryptogea, P. Primule. Ove bolesti najčešće su na lukovičastom cvijeću kao što su tulipan, zumbul, ljiljan, narcisa. Njihov razvoj potiče velika količina vlage u tlu, stoga je potrebno umjereno zalijevati, a saditi treba potpuno zdrave neoštećene lukovice. Prije sadnje lukovice bi trebalo namočiti 20 minuta u pripravcima dvaju fungicida: Capton ili Merpan + Previcur607 SL ili Previcur607 SL + Bavistin. GLJIVIČNE BOLESTI NADZEMNIH BILJNIH DIJELOVA Jedna od najčešćih biljnih bolesti na cvjetnicama je pepelnica.Uzročnik bolesti su gljivice iz porodice Erysiphacea, te rodova Oidium i Sphaerotheca. Pojavljuje se na licu lista, stabljici i cvjetnim pupovima, prepoznati je možemo po pepeljastoj prevlaci koja se dodirom lako skida. Svi zaraženi dijelovi biljke ugibaju i suše se. Zaraza napada: BEGONIJU, FUKSIJU, JAGLAC, KALANHOU, SURFINIJU, RUŽU. Zaštitu vršimo prskajući jednim od predloženih fungicida: Saprol, Bayleton, Folicur250, FolicurEWP-50, Tilt250EC, Sabithane. SIVA PLIJESAN – BOTRITIS
Najčešći uzročnik je gljivica Botrytis cinerea. Napada velik broj sobnih lončanica, ali i vrtnog cvijeća: CIKLAME, FUKSIJE, PELARGONIJE, GLADIOLE, RUŽE, DALIJE I BOŽUR. Izaziva polijeganje tek izniklih biljaka i njihovo propadanje. Bolest se javlja na stabljici, mladim izbojima, peteljkama listova, cvjetnim pupovima i cvjetovima, gdje se javlja u obliku sivog maška. Na listovima se javljaju crveno-smeđe pjege, a stapke cvjetnih pupova i pupovi poprime smeđe-crnu boju i objese se. Na laticama se pojavljuju male okrugle pjege različite boje od boje latica. Ako se bolest pojavi na stabljici blizu korijena, izaziva polijeganje i kod starijih biljaka. Pojavi bolesti doprinose visoka vlaga i nedovoljna količina svjetlosti, dok im temperatura nije važna. Najčešće se javljaju u jesen i zimu. Zaštitu vršimo prskanjem botriticidima: Ronilan, Kidan, Konker, FolicurEWP – 50, Euparen 50 WP. HRĐE
Gljivice iz rodova Puccinia, Uromyces, Phragmidium uzročnici su ove bolesti. Uočavamo je na naličju listova. U kasno proljeće nastaju ecidije u obliku malih bijelih prištića koji prođu nezapaženo, a potom se pojavljuju smeđi jastučići koji kasnije pocrne. Pjege mogu biti kružno raspoređene ili razbacane po listu. Na licu lista uočavaju se svijetložućkaste pjege, u sredini bez boje. Razvoju bolesti pogoduje visoka temperatura i visoka vlažnost zraka. Najčešće napada KARANFIL, KRIZANTEME, PELARGONIJE i TRATINČICE. Suzbijanje možemo vršiti fungicidima: Saprol, Tilt 250EC Baycol 250 i Cineb. PLAMENJAČA
Uzročnici su gljivice dvaju rodova - Peronospora i Phytophtora. Zaraza se javlja na naličju lista u obliku mjehurastih pjega ili blijedosivih nakupina gljivica, listovi su izobličeni, a kod nekih kultura se i kovrčaju. Na listu se pojavljuju svijetle žuto-zelene pjege. Napadnuti dijelovi odumiru, a razvoj bolesti potiče visoka temperatura i vlaga zraka. Najčešće napadaju: JAGLAC, GLOKSINIJU, PETUNIJU, RUŽU. Suzbijamo ih jednim od fungicida: Marpan, Dithane, Cineb Antracol, Ridomil MZ, Ridomil plus.
KONCENTRIČNA PJEGAVOST
Uzročnik ove bolesti su gljivice roda Alternarija. Javlja se na listovima i na stabljici, a širi zaraženim sjemenom. Simptomi su uočljivi u obliku crvenosmeđih koncentričnih pjega sa sivkastom sredinom, a pjege ponekad mogu biti i smeđe s purpurnim rubovima. Na stabljici se uočavaju tamnosmeđe izrasline nalik na tumore. Napada sljedeće biljke: LOBELIJU, CINIJU, BEGONIJE i KARANFILE. Najbolja mjera zaštite je sjetva tretiranog sjemena ili tretiranje preparatom Kidanom pred sjetvu. BAKTERIJSKE BOLESTI
Izazivaju različite znakove zaraze na svim biljnim dijelovima (korijenu, stabljici, listu). Najčešće se uočavaju tumori i rane na korijenu, a na bazi stabljike tkivo kalusira, zadebljanja u obliku cvijeta cvjetače uzrokuje bakterija Corinobacterium Fascians. Tumore uzrokuje bakterija Agrobacterium tumefaciens. Bakterijsko venuće izazivaju bakterije iz roda Xantomonax. Ova bolest veoma je opasna jer se javlja u klijalištima, gdje uzrokuje propadanje tek izniklih biljaka. Najviše pogađa: LOBELIJE, JAGLACE i MAĆUHICE. Na biljkama se javlja žućenje, venuće, odumiranje listova, a potom i cijele biljke. Bakterija Pseudomonas sp. uzrokuje bakterijsku pjegavost listova ili bakterijsku snijet izniklih biljaka. Ta bolest dolazi na kadifici, lobeliji i jaglacu. Uočavamo je pojavom svijetlozelenih pjega koje rastom listova postaju utonule smeđe boje s izrazito smeđim rubom, dok se kod jače zaraze pjege spajaju pa dolazi do odumiranja listova i čitave biljke. Bakterijske bolesti prenose se dodirom i zaraženim ostacima u tlu. Protiv bakterioza nema izravne zaštite, pa ako se uoče, zaražene materijale potrebno je uništiti (spaliti) kako bi se spriječilo njihovo širenje. Njihovom širenju doprinosi visoka zračna vlaga. ŠTETNI KUKCI
Može ih se podijeliti u dvije skupine: zemljišne štetnike i nadzemne štetne kukce. ZEMLJIŠNI ŠTETNICI
To je skupina organizama koja živi i hrani se u površinskom sloju tla, a tu spadaju razne gusjenice i ličinke, kao što su gusjenice sovica pozemljuša (Agrotis segetum Aypsilon i Euxoa temera), žičnjaci - ličinke Elaterida (Agriotes sp.), ličinke hrušta (Melolonta sp.). Budući da žive u tlu, najviše štete rade na gomoljima i lukovicama, pa tako najviše stradaju: tulipani, narcise, ljiljani, gladiole i dalije. Zemljišne štetnike suzbit ćemo tretirajući gomolje i lukovice neposredno prije sadnje insekticidima kao što su: Gaucho FS 350, Cosmos 50 FS, Force 20 SC. NADZEMNI ŠTETNI KUKCI
Lisne uši
To su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni, boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje. Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim djelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima. Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice. Napadaju velik broj kultura: tulipane, pelargonije, ljiljane i druge. Javljaju se u proljeće i jesen za toplog i suhog vremena, te nakon obilnih kiša. Suzbijati se mogu prskanjem insekticidima kao što su: Karate Max, Basudin 40, Actellic. Tripsi
Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis), duhanov trips (Thrips tabaci), vrtni trips (Heliothrips haemorrhoidalis), samo su neki od štetnika poznati pod tim nazivom. To je skupina vrlo malih kukaca, boja im varira od žuto-narančaste, svijetlooker do crne, a njihovoj pojavi pogoduje suho i vruće vrijeme. Hrane se sisajući biljni sok na najosjetljivijim biljnim organima. Zaraza se primjećuje po svijetlim mrljama na tamnim cvjetovima, dok su na cvjetovima svijetlih boja pjege svijetlosmeđe koje kasnije potamne. Na licu lista nalaze se sitne bjeličaste pjege, ali manje brojne nego na laticama. Na naličju možemo naći i samog štetnika. Zaštita se vrši pesticidima: Basudin, Karate Max, Decis EC. Štitasti moljci
Štitasti moljci (Trialeurodes vaporariorum) su maleni bijeli krilati kukci koji izazivaju štete na brojnim kulturama. Uočavamo ih na naličju lista. Štete izazivaju i odrasli oblici i ličinke sišući biljni sok, što dovodi do zaostanka biljke u rastu, a cvatnja je slaba ili izostaje. Iza njih ostaje medna rosa koja nakon nekog vremena pocrni. Zaraza se javlja u proljeće i traje do jeseni. Kemijsko suzbijanje tih insekata učinkovito je kod pojave prvih krilatih oblika na listovima, dok je suzbijanje ličinki otežano zbog otpornosti na insekticide, pa je takve biljke najbolje uništiti. Suzbijati se može insekticidima: Confidor 200 SL, Basudin 40. Prskati ih treba svakih 7 – 10 dana. Lisni mineri
Lisni mineri (Phytomyza horticola) su male mušice crno-smeđe boje, ličinke su bez nogu žućkaste boje. Štetu izazivaju ličinke koje žive između dvaju površinskih slojeva lista. Hrane se lisnim tkivom bušeći u njemu hodnike – mine, koje su vidljive s lica i naličja lista i napunjene izmetom ličinki. Za njihovo suzbijanje koriste se insekticidi kao i kod štitastog moljca. Koprivina grinja ili crveni pauk
Koprivina grinja ili crveni pauk (Tetranychus urticae) Ovi kukci dolaze na nadzemnim biljnim dijelovima. Boja im može biti od žuto-zelene, žuto-narančaste do crvene, ovisno o biljki domaćinu. Štete izazivaju svi pokretni stadiji sišući biljni sok, uočit ćemo ih na naličju listova ili na laticama. Može se zamijetiti i fina bjelkasta pređa u kojoj se nalaze brojni pauci. Na licu lista nalaze se bjelkaste, žućkaste i srebrenkaste pjege koje listu daju mramoran izgled. Jačanjem zaraze pjege se spajaju, a listovi žute i suše se. Do zaraze dolazi tjekom vrućih ljetnih mjeseci ili suhih proljeća. Suzbija se prskanjem pripravaka na bazi akaricida: Neoron 500, Apollo 50 SC, Demitan, Basudin 40. VAŽNO !!!!
Veliki broj navedenih pripravaka nisu registrirani za korištenje na navedenim cvjetnicama u Hrvatskoj, ali koriste se u ove svrhe u susjednim državama. Vrlo je važno pridržavati se uputa za korištenje jer veće koncentracije neće imati bolji učinak. Ako prskate sobne lončanice, nikako to nemojte raditi u zatvorenom prostoru. Prije primjene sredstva obvezno ga isprobajte na nekoliko listova kako biste bili sigurni da ne stvara opržotine na lišću. Pripravci registrirani u Hrvatskoj za:
• Suzbijanje pepelnice i hrđe na cvijeću i ukrasnom bilju - Saprol N.
• Suzbijanje pepelnice na cvjetnicama - Folicur, Bayleton.
• Suzbijanje hrđe na cvijeću - Baycor WP 25.
• Suzbijanje truleži lukovica i gomolja - Previcur 607 SL.  Hrđa  Crveni pauk  Lisni mineri  Štitasti moljac  Trips  Šteta na lukovicama  Bubamara je prirodni neprijatelj lisnih ušiju  Plamenjača  Siva plijesan - Botritis  Pepelnica
|
