Živice nisu samo jednolične prirodne ograde već mogu biti i vrlo atraktivan ukras vašega vrta. Ovisno o vrsti grma možemo kreirati niske i visoke živice. Niske živice koristimo unutar vrta za vizualno odjeljivanje gredica i staza, kao što je prikazano na slici. Prekrasno crveno lišće grma Berberis thunbergiii daje odličan kontrast zelenilu u vrtu, a ujedno je odlično poslužio za odjeljivanje staze i gredica.

Pittosporum – pitospora

Još jedna trajnozelena biljka vrlo prikladna za formiranje živih ograda u mediteranskim vrtovima svakako je pitospora. U vrtovima našeg jadranskog priobalja najčešće se sadi Pittosporum tobira, koja raste kao visoki grm ili drvo, a redovitim orezivanjem može se formirati u vrlo lijepu visoku živu ogradu koja će ujedno štititi vrt od jakih naleta bure. Pitospora dobro raste u plodnoj, vlažnoj, ali dobro dreniranoj zemlji, na sunčanom ili polusjenovitom položaju. Vrste šarenih i purpurnih listova najljepše izgledaju rastu li na potpuno osunčanim položajima. Sade se 2- 3 biljke po dužnomu metru, a grmovi se orezuju dvaput godišnje, i to u proljeće i sredinom ljeta. Razmnožavaju se sijanjem sjemena čim sjeme dozori ili poluzrelim reznicama ljeti.

Buxus sempervirens – obični šimšir

Zbog svoga gustog, zimzelenog lišća i sporog rasta idealan je za uzgoj gustih živica visine 1-2 m i niskih obruba oko cvjetnih lijeha, kao i za izradu topiaria (zelenih skulptura). Za svaku vrstu živice postoji prikladna sorta šimšira. Za sadnju živice po dužnome metru treba posaditi 5-6 ili 6-8 sadnica, ovisno o sorti šimšira. Za dobar rast odgovara im svako plodno i dobro drenirano tlo, te djelomično zasijenjeni položaj. Dobro podnosi položaj na suncu, ali kombinacija sunčanog položaja i suhe zemlje rezultira slabijim rastom i sušenjem listova. Dobro podnosi jače orezivanje (radi podmlađivanja) u kasno proljeće. Nakon toga biljke treba malčirati i prihraniti. Orezuje se 2-3 puta godišnje.

Laurus nobillis – lovor

U mediteranskim vrtovima prekrasne, visoke, trajnozelene žive ograde mogu se formirati sađenjem lovora. Ova prekrasna biljka, tamnozelenih, sjajnih listova, koja inače raste kao drvo koje doseže visinu do 12 m, dobro podnosi orezivanje, pa se u mediteranskim vrtovima često sadi kao visoka živa ograda, a u kontinentalnim predjelima često se sadi u kontejnere i formira kao ukrasni topiari. Dobro uspijeva u svakoj plodnoj, vlažnoj, ali dobro dreniranoj zemlji, na sunčanom ili djelomično zasijenjenom položaju, zaštićenom od hladnih isušujućih vjetrova. Sade se 2-3 biljke po dužnomu metru. Orezuje se 1-2 puta godišnje, i to rano u proljeće i ljeti. Biljke su dvodomne, razmnožavaju se sijanjem sjemena u jesen ili zrelim reznicama ljeti. Laurus Nobillis  „Aurea“ ima zlatno-žute listove.

Carpinus betulus – grab

Grab je odlična listopadna vrsta za formiranje gustih, visokih živih ograda koje će vas štititi od znatiželjnih pogleda čak i zimi, jer se osušeni listovi gotovo cijele zime zadržavaju na granama. U proljeće grab se zazeleni i ogrne prekrasnim svjetlozelenim, ornamentalno urešenim listovima, koji u jesen poprime toplu zlatno-žutu boju. Grančice graba gusto su isprepletene, te pružaju dobar zaklon i pticama za savijanje gnijezda. Dobro uspijeva na gotovo svim vrstama tla, na osunčanim ili djelomično zasijenjenim položajima. Po metru dužnom sade se 2-3 sadnice, a orezuje se 1-2 puta godišnje, krajem ljeta i po potrebi krajem zime kada se može jače orezati radi podmlađivanja biljaka.

Taxus baccata – tisa

Tisa je idealna trajnozelena četinjača za uzgoj dugovječnih i vrlo otpornih živica i topiaria. Dobro raste u svakoj dobro dreniranoj, plodnoj zemlji, uključujući krednjačka i srednje kisela  tla. Može se saditi na položaju izloženom suncu ili u dubokoj sjeni. Sade se 2-3 biljke po metru dužnom i to kultivari kolumnarskog tipa rasta, kao što su Taxus baccata „Fastigiata“, Taxus baccata „Fastigiata Aurea“ ili Taxus x media “Hicksii“. Dobro podnose gradska zagađenja, a orezuju se jednom godišnje, i to ljeti ili u ranu jesen. Jako izrasle biljke dobro podnose jaki rez koji služi pomlađivanju biljke. Napomena, svi dijelovi biljke, uključujući i sjemenku jako su otrovni ukoliko se progutaju, osim mesnatog, crvenog usplođa.

Fagus – bukva

Želite li svoj vrt okružiti visokom, listopadnom živom ogradom zelenih ili zagasito crvenih listova, koji će u jesen poprimiti prekrasne zlatno-žute, narančasto-crvene ili bakreno crvene boje, posadite sadnice bukve. Ova zahvalna biljka dobro će uspijevati na gotovo svakom dobro dreniranom tlu, čak i krednjačkom. Jedino što joj ne odgovara to su prekisela i prevlažna tla, a za dobar rast i razvoj vrsti Fagus sylvatica (na slici) potrebna su i duga topla ljeta.  Bukve će dobro uspijevati na sunčanim ili polusjenovitim položajima, ali crvenolisne vrste imat će najljepšu boju listova na osunčanim položajima, dok će vrste žuto obojenih listova najljepše izgledati u polusjeni. Sade se 3-4 biljke po dužnomu metru, a orezuju se dva puta godišnje, sredinom ljeta i po potrebi krajem zime.

Ligustrum – kalina

Kalina je jedna od gotovo najčešće sađenih biljaka za formiranje živih ograda u kontinentalnim krajevima. To je svakako uvjetovano niskom cijenom sadnica, njezinim brzim rastom, skromnim uzgojnim zahtjevima i lakom razmnožavanju. Dobro raste na svakom dobro dreniranom tlu, na sunčanom ili djelomično zasijenjenom položaju. Šarenolisne vrste ljepše izgledaju ukoliko rastu na sunčanim položajima. Po metru dužnom sadi se 3-5 biljaka, a orezuje se 2-3 puta godišnje, dva puta tijekom ljeta i po potrebi krajem veljače. Razmnožavati se može sijanjem sjemena u hladna klijališta u jesen ili proljeće, te ukorjenjivanjem poluzrelih reznica ljeti ili zrelih reznica tijekom zime. Kod nas se za uzgoj živica najviše uzgajaju Ligustrum vulgare (na slici) ili obična kalina i Ligustrum ovalifolium ili širokolisna kalina.

Thuja – tuja

Tuja je zimzelena četinjača, duguljastih, ljuskavih listića karakterističnog mirisa. Veliki broj vrsta tuje pogodan je za formiranje visokih živih ograda. Kod nas se najčešće uzgajaju kultivari američke ili zapadne tuje Thuja occidentalis (na slici) i azijske ili istočne tuje Thuja Orientalis. Boja listića varira od zelene do zlatno-žute, ovisno o sorti. Tuja uspijeva u svakom plodnom, dovoljno vlažnom, dobro dreniranom tlu, na osunčanim položajima. Mlade sadnice potrebno je zaštititi od hladnih isušujućih vjetrova. Prikladna je za formiranje uskih živih ograda uz kolne ili pješačke prilaze. Treba je redovito šišati, jer za razliku od tise, tuja slabo tjera mladice iz starog drva, pa ju je teško podmladiti. Na metar dužni sade se 2-3 sadnice, a orezuju se dva puta godišnje, u proljeće i kasno ljeti.

Berberis -  žutika

Želite li uzgojiti trnovitu, neprohodnu živicu, izaberite žutiku. Mnoge vrste iz velikog roda žutika prikladne su za uzgoj niskih (0,5 m) ili visokih (2 m) živih ograda. Neke vrste su listopadne, dok su neke pak trajnozelene. Rastu u gotovo svakoj dobro dreniranoj zemlji, na sunčanom ili polusjenovitom položaju. Za uzgoj živice sade se 3 biljke po dužnomu metru. Živica se orezuje jednom godišnje.Trajnozelene biljke orezuju se nakon cvatnje sredinom ljeta kada se odstranjuju vršni dijelovi ocvalih grana i odumrle ili oštećene grane. Listopadnim vrstama također se podrežu ocvali vršci i odreže se četvrtina ili petina starih izboja sve do baze grma, kako bi se potaknuo rast novih, mladih zamjenskih izboja. Na slici je Berberis vulgaris.

Prunus laurocerasus – lovorvišnja

Želite li trajnozelenu, otpornu živicu, lijepih zelenih listova, koja dobro uspijeva na gotovo svim vrstama tla i na raznim staništima, dobro podnosi sunce, ali uspijeva i u sjeni, tada posadite lovorvišnju. Osim lijepih, sjajnih, zelenih listova, ova biljka u proljeće cvate mirisnim bijelim cvjetovima skupljenim u izdužene cvasti. Plodovi, crne bobice su otrovne. Lovorvišnja ne podnosi krednjačka tla. Za uzgoj živice sade se 3-4 biljke po dužnomu metru. Koristi se za uzgoj srednjevisokih ili visokih živih ograda. Biljke se šišaju krajem lipnja, što je dobro obaviti ručnim škarama za živicu, kako se ne bi previše oštetili lijepi veliki listovi. Dobro podnosi i jako orezivanje koje služi pomlađivanju biljke.