Moj Cvijet - Proljeće na Mediteranu

Proljeće na Mediteranu

Denis Bojčić

Srijeda, 10.02.2010

Nakon izuzetno tople zime uskoro nam kalendarski stiže proljeće, za nas ljubitelje cvijeća najljepše godišnje doba kada priroda oblači svoje najraskošnije ruho. Ovako toplu zimu u Dalmaciji osobno nisam zapamtio. Većina listopadnih, ukrasnih biljaka nije odbacilo lišće... Nikada nismo u Dalmaciji imali ovako rascvjetane đirane (pelargonije), bugenvile, kalistemone, solanume itd., usred kalendarski najhladnijeg godišnjeg doba – zime. Na fotografiji možete vidjeti cvijeće na mom balkonu snimljeno 28. siječnja ove godine: yuka, rascvjetana pelargonija s crvenkastim lišćem od sunca, aonium, ukrasnu travu, jaglace, trogodišnje ciklame, ružmarin u cvijetu, kumquat prepun slatkih narančastih plodova, u pozadini bugenvila s cvijetom i listom, ripsalis prepun bijelih sitnih cvijetića. Dalmatinski vrtovi puni su limuna i naranača, i šipka još ima na stabalcima nara. Nikada bademi (bajami) nisu ovako rano cvali u siječnju. Nadam se da nećemo imati zimu u ožujku i travnju, strah me i pomisliti na to.
Početkom ožujka vrijeme je u Dalmaciji kada ne bi trebalo biti hladnoće i temperatura ispod ništice. Upravo sada je vrijeme kada se trebaju saditi sve tropske i suptropske biljke koje želimo imati u vrtu na otvorenome. Također je vrijeme kada s te iste biljke, koje su zasađene prijašnjih godina, odmatamo PVC pokrov što smo stavili oko biljke kao zaštitu od smrzavanja i leda.

Da bismo u ljetnom periodu mogli uživati u svoj njihovoj raskoši i ljepoti, moramo ih skratiti ili podrezati. Prvenstveno se to odnosi na bugenvile, jasmine, kalistemone, lagerstremije, oleandre, solanume, plumbaga, hibiskuse, abutilone, caesalpinia, itd. Poseban naglasak je na bugenvilu sorte Formosa (koja je najstarija i najčešće zastupljena) lila ljubičastog cvijeta koju režemo drastično ostavljajući samo debele i jake grane (vodilice) koje će nam kasnije dati izuzetno bujnu cvatnju cijelog ljeta (pogledajte fotografiju). Obratite pozornost kada režete grmove i stabalca, npr. kalistemona, ne režite grančice koje imaju zadebljale i okruglaste pupoljke, jer te iste uvijek nose cvjetove (sjetite se jorgovana), isto vrijedi i za hortenzije. Režite samo male i jadne grančice s tankim i oštrim vrhom. Plumbago i solanum rantoneti ne režite drastično ukoliko želite ranu cvatnju, jer s ovakvom zimom nije došlo do prekida vegetacije pa su svi vrhovi grančica prepuni pupoljaka koji osiguravaju vrlo ranu cvatnju. Preporučio bih vam malo jaču prehranu na bazi mineralnih gnojiva i mikroelemenata, jer te naše biljke nisu imale period mirovanja, a neprestana cvatnja biljku iscrpljuje.
Želite li od tih odrezanih grana napraviti reznice, stavite ih na zakorjenjivanje i na taj način dobit ćete nove, mlade sadnice vaših najdražih biljaka. Neposredni početak vegetacije je vrijeme kada vrlo jednostavno možete ožiliti reznice mnogih, pogotovo drvenastih biljaka.
Evo nekoliko savjeta kako da to učinite:
Reznice možete saditi direktno u vrt tako da 1 – 2 cm viri iznad zemlje, a ostale 4/5 reznice su u zemlji (pogledaj fotografiju s reznicom ružmarina ispod boce). Pokrivamo PVC prozirnom bocom kojoj odrežemo donji dio, čep skidamo za vrijeme sunčanog dana, radi prozračivanja, a uvečer zatvorimo.
Sadite li reznice u tegle ili PVC čašice, grančicu ne sadite doboko, nije potrebno, zalijete umjereno, ali NE natopiti da supstrat bude premokar. Nakon toga pokrivamo PVC folijom (vrećicom) i stavljamo na svijetlo mjesto bez sunca gdje temperatura ne varira. PVC vrećicu skinite samo jednom tjedno kako biste vidjeli je li reznica zdrava, da nema truleži. Zalijevanja više nema jer PVC pokrov drži zatvoreni krug pa nema isparavanja i cijela vlažnost ostaje unutra (radi toga sam vam napomenuo da ne smijete puno natopiti). Supstrat koji ja koristim za ožiljavanje je obični treset i perlit u omjeru 1:1.

Još jedna bitna stavka: moje iskustvo kao proizvođača pokazuje da reznica puno bolje i lakše zarasta, odnosno ožiljava kada je ravan rez jer ravna površina reza je manja i puno lakše zarasta. Rez bi trebao biti striktno uz koljeno, milimetar ili dva ispod. To se ne odnosi na nekoliko biljaka, a najpoznatija je hortenzija, ona ne stvara žile na rezanome mjestu nego žilni sistem izbija postranice, tako da je na cijeloj biljci dovoljan i samo jedan pupoljak koji se aktivira zakorjenjivanjem. Imate li praška ili tekućinu za zakorjenjivanje, umočite reznicu u iste i dobro otresite da ne ostanu naslage praška. Vrlo važno je znati da prethodno spomenuti stimulator ožiljavanja nisu garancija primanja reznice željene biljke. To samo pospješuje ožiljavanje.
Za otprilike mjesec i pol reznice će početi rasti. Kada dosegne 10 cm, skinite na kratko PVC pokrov i nožicama pincirajte, otkidajte grančicu ostavljajući samo 1 ili 2 cm izbojak i potom ponovno pokrivate. Na takav način osiguravate mladoj biljci razvoj korijenova sistema, a ne da je crpi nadzemni dio. PVC pokrov se skida nakon izbijanja novih pupića na otkinuto mjesto, postupno, u nekoliko dana, tako da se privikavanjem na vanjsku temperaturu biljka pripremi na normalni život bez velikog šoka. Sjetite koliko ste puta bili veseli u situaciji vidjevši da je vaša reznica željene biljke počela lijepo rasti i onda odjednom razočaranje jer otkrivanjem pokrova naglo počne propadati, budući da nema razvijenog žilnog sistema. Nadam se da sam na ovaj način pomogao da saznate kako vrlo jednostavno možete razmnožiti i problematičnije biljke. Postoji još jedan uvjet koji uzgajivač i ljubitelj cvijeća mora imati, a to je STRPLJENJE.
Pošto je vrijeme sadnje cvijetnih žardinjera i lonaca, posebnu pozornost bih vam obratio na veličinu žardinjera. Nastojte da su uvijek malo veće i šire, minimalno 20 cm visoke i 15 – 20 cm široke, da su svijetle boje, a najbolje bijele, radi refleksije sunca i da vam biljke manje gore jer će biti izložene nemilosrdnom prženju sunca po cijeli dan.
Drenažu nikako ne preskočiti, a najbolja je od 2 cm drobljenog stiropora (ne upija vodu, izuzetno lagan).
S kupovnim supstratom za cvijeće kojim ćete puniti vaše žardinjere preporučam vam da pomiješate 1/3 obične vrtne zemlje s nešto perlita. S tom kombinacijom vaše biljke će biti puno boljeg i zdravijeg izgleda, provjereno.
Posebnu pozornost obratite na kupovinu biljaka iz domaćeg uzgoja koje nisu tretirane redardatima, što će vašim biljkama osigurati dugovječnost, zdravlje i bujnu cvatnju cijelu sezonu.
Sve vam cvalo!

Crtež 1: Prikazuje pravilno rezanje hortenzije i njoj sličnih biljaka. Za područje Dalmacije preporučujem rezanje krajem rujna mjeseca. Zbog topline podneblja sokovi itekako kolaju biljkom u tom periodu i rezanjem tih djelova
koji nepotrebno crpe biljku, sve te sokove usmjeravamo u pupoljke koji će akumulirati tu snagu i slijedeće godine dati vrlo bujnu cvatnju i jaki porast. Također preporučujem tada dohraniti biljku i dodati joj malo željeza
Crtež 2: Prikazuje pravilno rezanje lagerstremije, poincijane (cesalpinija), sirijskog hibiskusa, kasije, stabalca bugenvile i solanuma rantoneti, itd.
Crtež 3: Prikazuje preporučljivo rezanje grma oleandra. Grmovi su veličine otprilike oko 1,2 m. Režemo oko 50% grma i uvijek starije, dvogodišnje grane
a mlađe jednogodišnje ostavljamo jer će početkom vegetacije odmah početi cvasti.
Crtež 4: Prikazuje pravilno, preporučljivo rezanje najučestalije bugenvile u primorju, lila ljubičaste Formose. Sve jednogodišnje grane režemo, a ostavljamo debele grane, glavne vodilice, koje imaju jaku izbojnu moć. Ovakvim rezanjem osiguravamo vrlo bujnu i raskošnu cvatnju cijelo ljeto.