Utorak, 07.09.2010
 
 
Google Translate
EnglishCroatianDutchFrenchGermanItalian
Glavni izbornik
Novosti
Sajmovi cvijeća 2010.
Vremenska prognoza
Autori tekstova
Uvjeti korištenja
Sekcija za oglašivače
Cjenik oglašavanja
Adresar
Kontakt
Tiskano izdanje
Pretplata
Novi broj
Stari brojevi
Moj Cvijet Online
Drveće i grmovi
Četinjače
Penjačice
Ruže
Vrtno cvijeće
Jednogodišnje bilje
Trajnice
Sukulenti i kaktusi
Trave, bambusi, paprati
Vodeno bilje
Egzotično bilje
Lukovice i gomolji
Začinsko bilje
Sobno bilje
Ljekovito bilje i zdravlje
Vrt
Projektiranje vrta
Okućnica
Balkon i terasa
Mediteranski vrt
Vrtlarski savjeti
Voćnjak
Povrtnjak
Zaštita bilja
Cvjetni aranžmani
Uređenje interijera
Uradi sam
Ekologija
Svijet bilja
Putopisi
Galerija
Enciklopedija bilja
RSS Feed
  
Broj posjetilaca
Gostiju online: 22

Pripremite svoje ruže za nadolazeći period Ispis E-mail
Gordana Horvat   
Petak, 29.01.2010

ImagePripremite pravilno svoje ruže za nadolazeće doba vegetacije i cvatnju!  Iako je proteklih dana kalendarski stiglo proljeće, vremenski su uvjeti nalikovali zimi pa se većina ljubitelja uplašila za svoje ruže. Još jednom vam ponavljamo da straha za ruže nema! Temperature se nisu spuštale toliko nisko da bi se morali bojati eventualnog smrzavanja, a ako su ruže pravilno posađene (cijep 3 cm pod zemljom), nema nikakvog straha niti za postojeće biljke niti za one tek posađene. Nadamo se da ste ružice pravilno orezali kako bi vas nagradile bogatom cvatnjom. U prošlim brojevima detaljno smo pisali o orezivanju. Također se nadamo da ste ih pred cvatnju prihranili, kao što smo već opisivali, ili mineralnim gnojivom ili ekološkim - odstajalim stajskim gnojivom (Ekognojid). Sada kada ruže krenu punom snagom u vegetaciju, može se dogoditi da osim mladih grana iz zemlje počnu izbijati i DIVLJI IZDANCI. To nije ništa neobično jer je ruža cijepljena na divlju podlogu, ali divlje mladice moraju se uklanjati. Kad bi ih zanemarili, nakon nekog vremena divlja ruža dominirala bi i ugušila plemenitu ružu. Upozoravamo ljubitelje da kod penjačica ne trgaju mlade grane (nažalost, često čujemo pogrešno mišljenje da su to divlji izboji!!!) koje izlaze iz zemlje jer one pomlađuju biljku.  Divlji izboj nije teško prepoznati! On nikada ne izbija oko same biljke, sve što izbija tik uz biljku su mlade cvjetne grane. One su najčešće crvenkaste boje i ostavljamo ih da se razvijaju! Divlji izboj izlazi iz korijena pa izbija dalje od same biljke. Svjetlozelene je boje, sitnih listova i često glatki, skoro bez bodlji. Divlji izboj ne smijemo odrezati jer će nam onda na tom istom mjestu još više njih izbiti. Trebamo odgrnuti izboj, što bliže korijenu ruže i naglo ga otkinuti. Ako ne možemo rukom, presječemo ga motikom, ali opet što dublje u zemlju.  Imate li ruže stablašice, bez obzira na to jesu li okrugle ili pendulaste forme, po njihovu deblu znaju izbijati divljaci, a njih također morate stalno uklanjati.  Ne zaboravite ruže zalijevati, pogotovo one netom posađene! Jednom do dva puta tjedno osigurajte svakoj biljci pod korijen 5-10 litara vode i bit će vam zahvalne te vas nagrađivati cijelu sezonu bujnim rastom i bogatom cvatnjom! Ruža nije prezahtjevna biljka, ali treba joj dovoljna količina vode za pravilan rast i razvoj.

ImageBolesti i štetnici - preventiva i suzbijanje
Budući da je ova zima bila iznimno blaga, moramo biti svjesni da većina štetnih insekata nije stradala i da će ih ove godine sigurno biti još više. Najbolji primjer za ovu tvrdnju su i učestali pozivi ljubitelja koji već sada, a neki i tijekom cijele zime, na svojim ružama imaju lisne uši. Ako ih i vi primijetite, odmah poprskajte nekim od insekticida, kako bi vam pupovi ostali zdravi i dobro se razvijali. Lisne uši sišu sok iz mladih izdanaka i pupova. Ako ih ne uklonimo na vrijeme, mladice se neće pravilno razviti i biljka neće cvjetati. Upozoravamo ljubitelje da ne moraju zazirati od insekticida jer sve te otrove razrjeđujemo vodom i koncentracija koju upotrebljavamo za prskanje nije tako opasna! Uostalom, u poljoprivrednim apotekama postoje i jednokratne maske za zaštitu nosa i usta kod prskanja pa nema straha od udisanja sredstva kojim prskamo. Za prskanje lisnih uši i svih drugih insekata na ružama koriste se insekticidi (npr. Radotion, Chromgor, Folimat itd.) Uši prskajte onda kada ih na biljci primijetite, uginut će vrlo brzo. Ne preporučamo posipavanje insekticidima u prahu jer se njima ne unište sve ličinke uši koje se nalaze i ispod lista, a i bijeli prah jako poružni izgled same biljke!  Ako niste ruže poprskali crvenim uljem, vjerojatno je već prekasno za to. Crvenim uljem prskaju se biljke u mirovanju ili kada vegetacija tek krene (dok su mali pupovi). Ako su pupovi veći i po sebi već imaju listiće, ne smije se prskati mineralnim uljima. Ali slobodno krenite s preventivnim špricanjem protiv pepelnice i crne pjegavosti. Za ove bolesti koriste se fungicidi, kao npr. Antracol-BT, Saprol-N i sl. Važno je znati da se većini preparata za prskanje treba dodati omekšivač (ovlaživač), koji će pomoći boljoj prijemčivosti preparata za list ruže (npr. Sandovit, Pinovit i sl.).
ImagePreventivno prskanje preporuča se obavljati svakih 14 dana tijekom vegetacije. Također većini preparata kojima preventivno prskamo protiv raznih oboljenja možete u doba cvatnje dodati i folijarno gnojivo (npr. Folifertil) te na taj način prihraniti biljke putem lista. Prskanje obavljajte rano ujutro ili kasnije navečer, nikada po suncu. I još jedan važan detalj - ruža gotovo nikada ne obolijeva sama od sebe od pepelnice ili crne pjegavosti. To su gljivična oboljenja za čiji su razvoj potrebne određene vremenske neprilike ili nepravilno postupanje ljubitelja prema ružama (prskanje po lišću, koje se za ruže nikako ne preporuča!). Obično je bolest već prisutna u vrtu ili negdje u susjedstvu te zrakom spore prelaze na ruže. Zato, ako imate voćke, ukrasno grmlje ili živicu od čempresa, obavezno i njih prskajte protiv gljivičnih oboljenja. Na njima simptomi nisu tako vidljivi, a imate li bolest na ružama, gotovo sigurno je da je i tamo prisutna.  Napominjem da mnogo ljubitelja miješa dva različita oboljenja: hrđu lista ruže i crnu pjegavost. Hrđa se vrlo rijetko pojavljuje na ružama, obično u vrtovima gdje je puno hlada i vlage. Simptomi su vidljivi na naličju lista (“ispod” lista, smeđe nakupine poput hrđe), a ako je list jako zahvaćen, tada te crvenkaste točkice mogu probiti na lice lista i biti vidljive na listu. Pojava hrđe suzbija se s nekoliko uzastopnih prskanja preparatom EUPAREN. Crna pjegavost pojavljuje se uvijek na listu. U početku su vidljive žute mrlje, poput pjega, koje kasnije postaju tamnije - sve do crne boje i list otpada.   Mnogobrojni upiti ljubitelja ponukali su me da pišem o još jednom nametniku koji ni najmanje nije tipičan za ruže - ŠTITASTA UŠ! To su sitne uši bijele boje, izgledaju kao mali bijeli štitovi (pločice) i nalazimo ih u nakupinama po samoj biljci. Kako taj nametnik ne obitava na ružama nego na ukrasnom grmlju (npr. Euonimus) i strahovito ga se teško riješiti, zanimalo nas je otkud takva pojava na ružama. Nažalost, danas se sadnice svih mogućih vrsta sobnih i vrtnih biljaka doista prodaju svugdje, pa i skladište na neprikladnim mjestima, a očito se i ne održavaju kako treba pa ljubitelji bilja već kući donesu štitaste uši na bilju kupljenom u trgovačkim centrima. Uši mogu vrlo brzo prijeći i na ostale biljke, bilo u kući, bilo u vrtu, i vrlo ćete ih se teško riješiti. Stoga, obratite pažnju što kupujete.