Arboretum Volčji Potok koji se nalazi između Ljubljane i Kamnika omiljeno je mjesto šetača. Za polovicu je godišnjih posjeta zaslužna proljetna izložba cvijeća koja se ove godine održava od 25. travnja do 3. svibnja. Dva milijuna raskošnih tulipana i ostalog proljetnog cvijeća neće vas ostaviti ravnodušnim, osobito jer priredbu prati niz događaja, od tematskih izložaba do sajma. Arboretum u Volčjem Potoku godišnje posjeti od 70.000 do 100.000 ljudi. U posljednjih se nekoliko godina povećava broj posjetitelja iz susjednih zemalja, osobito Italije i Hrvatske. Najveće je zanimanje u drugoj polovici travnja s vrhuncem cvatnje proljetnog cvijeća. Proljeće se u Volčjem Potoku budi u ožujku s ukrasnim šafranima (Crocus), perunikama (Iris reticulata),sibirskim perunikama (Scilla siberico) i malim mlječikama (Muscari). U prvim danima travnja prvi je vrhunac cvatnje proljetnog cvijeća. Tada livade preplave cvjetovi sunovrata i njihov ugodan miris ispuni zrak. Među žutim i bijelim sunovratima se brzo zažare crveni cvjetovi ranog sunovrata, osobito Griegovih i Kaufmannovih. Slavno finale je u zadnjim danima travnja kada je sve prepuno tulipana. Ime izložbe je Dva milijuna tulipana i niti dvije uzastopne godine nije izgledala isto. Gredice, grede i cijela polja tulipana svaki su put drugačija. Najzanimljiviji prizori sele se po parku, tako da park svake godine mijenja izgled. Razdoblje cvatnje tulipana je praznik proljeća. Nema cvijeta koje bi s tako sjajnim, sunčanim i veselim bojama slavilo dolazak novoga godišnjeg doba. Tulipani su obožavani, što dokazuje i broj posjetitelja koji godinu za godinom u to doba dolaze u Arboretum ispuniti dušu.

Dugotrajne pripreme
Pripreme za izložbu, najveću u ovom dijelu Europe, započinju već ljeto prije. Prvo je potreban dogovor s nizozemskim uzgajivačima lukovica oko nabave i novog plana sađenja. Arboretum svake godine kupi nove lukovice tulipana. Nove lukovice, koje su zdrave i jake, najljepše cvatu, i u isto vrijeme, tako da je mala vjerojatnost da dođe do promjena koje bi utjecale na kompozicije boja greda. Krajem listopada su nacrtane i pripremljene grede u koje se u prvoj polovici studenog sade lukovice. Sađenje je dugotrajan proces, traje barem tri tjedna i zahtijeva puno rada rukama. Vrtlari svake godine posade oko dva milijuna lukovica različitih vrsta tulipana. Skoro sve niknu. Kako to da tulipani procvjetaju baš krajem travnja? Osim lokalnih klimatskih uvjeta za tu usklađenost su zaslužni i organizatori priredbe koji su veliki poznavatelji vrsti tulipana i znaju kako se ponašaju njihovi cvjetovi.

Nakon ocvalih tulipana
Na kraju proljetne izložbe cvijeća ozračje u Arboretumu se umiri. Preko ljeta Arboretum postane velika zelena oaza mira i svježine koja ima svoje vjerne obožavatelje, neki od njih dolaze u šetnju čak svaki dan. Ovdje nikada nije dosadno. Sredinom svibnja procvjetaju nasadi rododendrona koji po snazi i čistoći boja nemaju konkurencije među grmljem. U lipnju su kraljice parka ruže. U Arboretumu je 200 vrsta ruža. Posebnu pažnju posvećujemo višegodišnjim ružama otpornim na bolesti. Arboretum je mjesto održavanja Slovenskog dana ruža koji se ove godine odvija 9. lipnja i prati ga večernji program od 20.30 do 22.30 sati. To je središnji događaj ljubitelja ruža. U srpnju počinje cvatnja jednogodišnjeg cvijeća, u kolovozu im se pridruže dalije, a u drugoj polovici rujna najveću pažnju bude bundeve. Ovogodišnje ljeto osobito će biti zanimljivo zbog izložbe orhideja i tropskih leptira koji gostuju u zatvorenom stakleniku. Ponovno organiziramo izložbu balkonskog cvijeća na otvorenom i ponovno će procvjetati nasad trajnica. Organiziramo i prirodoslovne dane s izložbom o Darwinu i stranim vrstama koje se divljim tempom šire prirodom. Sve detalje o priredbama možete pronaći na našoj stranici www.arboretum-vp.si . Već niz godina organiziramo različite priredbe za odrasle i obitelji s djecom. Uglavnom se odvijaju krajem tjedna i sve dodatne informacije o njima dostupne su na internetu.

Kulturno i prirodno nasljeđe
Na tlu današnjeg Arboretuma prvi park oblikovao je imućni ljubljanski trgovac Ferdinand Souvan koji je stekao svoje bogatstvo spretnim trgovanjem. Ostvarenim bogatstvom 1882. godine kupio je dvorac i zemljište u Volčjem Potoku. Naslijedio ga je sin Leo Souvan koji se potpuno predao uređenju njegova okoliša. Uložio je puno žara i financijskih sredstava u park koji se ponosio svojim dvorcem. Parter je bio izgrađen po ugledu na francuske partere i još danas kraljuje pod zgradom bivšega dvorca. Leo Souvan je oblikovao i donji te gornji engleski park. Obožavao je egzotično bilje, od domaćeg mu je bila najdraža breza. Drugi je svjetski rat za Leona Souvana donio katastrofu. Godine 1944. Dvorac je zapaljen; u studenom 1945. godine cijeli je posjed nacionaliziran. Da park oko zapaljenog dvorca nije bio zanemaren i uništen poput desetine drugih ostvarenja vrtne arhitekture u Sloveniji, zaslužni su udruga za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i Ciril Jeglič. Godine 1950. Stupila je na snagu “odredba o osiguranju parka Volčji Potok, njegova drveća, cvijeća i šume”. Jegliču je tu uspjelo ustanoviti sveučilišni arboretum 1952. godine. Ciril Jeglič je bio slovenski pionir vrtnog oblikovanja i oblikovanja parkova. Prije Drugog svjetskog rata najviše je radio i djelovao u Zagrebu, a nakon rata angažirao se na novom Agronomskom fakultetu u Ljubljani. Iskoristio je poslijeratni zamah izgradnje visokog školstva i obistinio ideju kojom su se mnogi bavili još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Znao je da je nemoguće pametno zasaditi javne parkove i privatne vrtove bez bitnoga – znanja o drveću i grmlju. To znanje bi studentima dao Arboretum. Pod njegovim se vodstvom Arboretum u Volčjem Potoku brzo razvijao. Samo da spomenemo da je prilikom preuzimanja Souvanova parka u njemu raslo približno 100 vrsti drveća i grmlja, a pet godina nakon već 1500 (današnja brojka je 3500). Ciril Jeglič izradio je nacrt uređenja koji je bio osnova za temeljitu obnovu i širenje nasada u parku. Godine 1965. veza između Arboretuma i sveučilišta je propala. Financijska neovisnost je zahtijevala preustroj parka s naglaskom na proizvodnju i usluge. Unatoč tome je zbirka bilja rasla i park je dobivao nove prostore, poput doline rododendrona, cvjetni vrt i Souvanov travnik. Nakon slovenske neovisnosti Arboretum je ponovno otvorio vrata široj javnosti, a 1999. godine proglašen je kulturnim spomenikom od državne važnosti, čemu je iste godine slijedila odredba o osnivanju državnog javnog zavoda Arboretum Volčji Potok. Uvrštenjem zavoda među kulturne ustanove najvišega državnog ranga bilo je djelomično riješeno i financiranje održavanja, što nije zanemarivo za 90 hektara površine. Arboretum postaje sjedište znanja o gospodarenju vrtovima i parkovima u državnom vlasništvu.

Galerija slika

(kliknite na sliku za veći prikaz)