Povrtnjak zimi kao i većina drugih nasada miruje, no imate li vrste poput kelja, kupusa i prokule, imat ćete izvor svježeg povrća.Ovakve mogućnosti pružaju se u priobalnom području. Imajte na umu da biljke koje se čuvaju vani imaju veću hranidbenu vrijednost od onih iz skladišta. U priobalnom području mogu se uzgajati i špinat i blitva, koji se uz salatu javljaju kao prvi domaći proizvodi u proljeće.
Svi koji su ove jeseni ubrali plodove povremeno moraju provjeriti u kakvome su stanju. Ovo se uglavnom odnosi na jabuke i kruške. Pojedini plodovi često počinju propadati i prije nego ih stignete potrošiti, stoga ih je potrebno češće provjeravati, kako se trulež ne bi proširila na više plodova koji se dotiču.

DOBRI I LOŠI SUSJEDI

Možda ste i sami primijetili da neke vrste ne uspijevaju ponajbolje ili uspijevaju jako dobro ako se do njih nalaze neke druge vrste. Biljke u tlo ispuštaju kemijske spojeve koje pozitivno ili negativno utječu na rast drugih vrsta.

Prilikom planiranja gredice u obzir uzmite i ovaj popis.

DOBRI SUSJEDI

Mrkva – luk
Mrkva – salata
Celer – rajčica
Celer – luk
Kupus – krastavac
Salata – korabica

LOŠI SUSJEDI

Grah – luk
Kupus – luk
Kupus – rajčica
Krumpir – rajčica
Salata – peršin
Grašak – rajčica
Grašak – krumpir
Krumpir – radić
Češnjak – grašak
Grah – grašak

JESENSKO ČIŠĆENJE VRTA

Često zbog nedostatka vremena,  ili lijepih dana u listopadu, ne očistimo vrt prije studenog.   Iz vrta obavezno iznesite kolce i veziva koji su služili kako potpornji pojedinim vrstama. Kolce očistite i pospremite kako bi ih koristili i  iduće godine. Ako ste koristili plastična veziva, obavezno sva pokupite i iznesite iz vrta, jer se takvi materijali sporo razgrađuju  i kao takvi dugo ostaju u zemlji. Stabljike koje unište mrazevi također treba izvaditi iz zemlje i usitniti te kompostirati ili zaorati. Ako takve biljke ostanu na polju, predstavljaju opasnost kao potencijalni izvor bolesti i štetnika. Tijekom studenoga ovisno o vremenu još se može naći kupusnjača koje se dobro drže te je takve potrebno čuvati dokle god je to moguće.

Ako niste dosad, onda svakako iskoristite još koji lijepi dan, preorite ili preštihajte vrt, nabavite zrelog stajskog gnoja te ga zaorite kako biste tlo obogatili hranjivima za iduću godinu.

SVJEŽE KUPUSNJAČE TIJEKOM ZIME

Tijekom zime možete u vrtu imati vrste poput kupusa, kelja, prokulice. Takve vrste dobro će podnijeti i kraći period niskih temperatura. U mediteranskom području, zbog blagih zima glavice kupusa pomalo rastu, a takav kupus kvalitetniji je od onog iz skladišta, ako zima ne bude prehladna, moguće je kupus skladištiti na otvorenom i 2 do 4 mjeseca. Osim kupusa u polju se može održati i kelj, kao i kelj pupčar. Kelj se na otvorenom može držati tijekom cijele zime. Potrebno ga je pobrati u ožujku ili travnju i to u slučaju toplog vremena, jer prelaskom u generativnu fazu gubi kvalitativna svojstva .

SADNJA SALATE

Priobalno područje idealno je za zimski i ranoproljetni uzgoj salate, budući da je zbog visokih temperatura ljeti to gotovo nemoguće. Sadnja salate u studenom moguća je u priobalnom području, ukoliko ste tijekom listopada uzgojili male presadnice. U drugom i trećem tjednu studenoga  možete ih zasaditi na gredice. Uzgoj u ovo vrijeme omogućit će berbu i konzumaciju salate tijekom prvih proljetnih mjeseci. Imajte na umu da vam pobleme može stvarati jaka bura  kaja oštećuje lišće.

EGZOTIČNO POVRĆE U VRTU

U zadnje vrijeme na našim stolovima možemo pronaći egzotične povrtne vrste poput batata, čajota, kivana i drugih. Neke od tih vrsta sve češće se mogu pronaći i u našim vrtovima pa tako susrećemo čajot – meksički krastavac donesen u naše krajeve iz središnje Amerike. Sve češće se uzgaja u vrtovima priobalja. Za jelo se koriste mladi plodovi koji teže od 200 – 400 grama. Biljka čajota je jednospolna, a cvjetovi su jednodomni. Naraste i do nekoliko metara te ju je potrebno uzgajati uz armaturu. Plod je peponij, ovalnog, kruškolikog ili okruglog oblika, u tehnološkoj zriobi je zelen, a često ima i bodlje. Može se razmnožavati pomoću sjemena, koje najbolje klije u plodu, pa se cijeli plod sadi s klicom okrenutom prema gore. Osim sjemenom, može se razmnožavati reznicama koje se uzmu od izboja pri osnovi stabljike. Reznice se ukorjenjuju u pijesku, a zatim se sade u lonac. I plod sa sjemenkom, kao i presadnice, sade se na otvoreno tek kada prođe opasnost od mraza. Čajot je toploljubiva kultura koja najbolje uspijeva u područjima s temperaturama višim od 20° C.

Kivano je druga zanimljiva biljka iz porodice tikvenjača koja se sve češće uzgaja u našim krajevima. Iako je toploljubiva biljka, zbog mogućnosti da plodovi dozore u skladištu na temperaturi od 12°C, ova biljka se može uzgajati i u hladnijim područjima poput Like tijekom ljeta. Za uspješan uzgoj treba visoke temperature, ne niže od 20°C i armaturu kao i čajot. Biljka je jednodomna, a cvjetovi su jednospolni. Plod je peponis okruglog ili ovalnog oblika, a na njemu se nalaze bodljikave emergence. U fiziološkoj je zriobi kada se i koristi narančaste boje. Okus mu je blago aromatičan, a koristi se kao desert u svježem stanju te za sladolede, voćne salate i kreme.

KAKO ŠTO DUŽE SAČUVATI POVRĆE NA OTVORENOM

Većina nadzemnih dijelova biljaka odumre nakon prvog jačeg mraza. Bez obzira na sljedeći topli i sunčani dan, vaša ljetina je nepovratno izgubljena. Kako se to ne bi dogodilo, povrće poput salate, blitve i špinata možete zaštititi. Najjednostavniji način zaštite je pomoću niskih tunela. Na konstrukciju od žice stavlja se folija. Folija spriječava izravni utjecaj atmosferilija te na taj način omogućuje da biljke prežive mraz. U isto vrijeme zrak ispod folije pod utjecajem sunčevih zraka se grije pa je i temperatura ispod folije viša nego na otvorenom. Sve to doprinosi rastu i razvoju. Za sunčanih i toplih dana tijekom najtoplijeg dijela dana potrebno je ukloniti foliju, a navečer ju opet navući na konstrukciju. Na ovaj način, ukoliko ne bude snijega i jako niskih temperatura, moguće je uživati gotovo cijelu zimu u vlastitom povrću. U proljeće na isti način možete potaknuti vegetaciju i ubrzati razvoj mladih biljaka.