Porodica: Asteraceae/Compositae

Zlatnica je poput vrbice (Lytrum) još jedna biljka koja se iz prirode doselila u naše vrtove. A zašto i ne bi? Ono što je lijepo u prirodi, još ljepše izgleda u uređenom vrtnom okruženju. A zlatnica će svojim zlatnožutim cvatovima sigurno doprinijeti ljepšem, življem i toplijem izgledu svakog vrta. Većina vrsta ovoga roda (a ima ih oko 100) krupne su i invazivne biljke, i najbolje ih je uzgajati u prirodnim ili tzv. divljim vrtovima, premda je vrsta S. virgaurea subsp. minuta (naraste od 5 do 20 cm u visinu i 20 cm u širinu)  prikladna i za sadnju u kamenjare. Hibridne vrste također su robusnog rasta, ali su manje invazivne, življih su boja i nešto većih cvjetnih glavica. Vrlo lijepo će djelovati kao pozadinske biljke na gredicama sa cvijećem kasnoljetne cvatnje ili posađene u kakvom zabačenijem zakutku vrta, koji će oživiti svojim zlatnožutim cvjetovima. Zlatnice cvatu od sredine ljeta pa sve do rane jeseni, a njihovi bogati cvatovi prikladni su i kao cvijeće za rez.

Kod nas u šumama raste divlja ili samonikla vrsta poznata pod nazivom velika zlatnica (Solidago virga-aurea). To je visoka zeljasta trajnica, sa stabljikama koje narastu do 1m u visinu iz debelog, kvrgavo odebljalog podzemnog podanka. Rasprostranjena je diljem Europe i raste prvenstveno po mješovitim i bukovim šumama i šumskim čistinama. Cvate od kolovoza do listopada sitnim, žutim cvjetovima, koji su združeni u male cvjetne glavice, a one pak u razgranjene metličaste cvatove. Velika zlatnica poznata je i po svojim ljekovitim svojstvima. Ljekoviti su samo nadzemni dijelovi biljke (list i cvijet), a beru se u vrijeme cvatnje, te suše u hladu. Koriste se u obliku čaja, uvarka, vina ili kao oblozi pri liječenju raznih bolesti, kao što su bolesti jetre, bubrega, mjehura, upale grla i dušnika, žutice, vodene bolesti, klimavih zuba, rana, čireva, uboda, posjekotina i skorbuta. Tako je naša velika zlatnica pravo dragocjeno zlato i po svom izgledu i po svojim ljekovitim svojstvima.

Uzgoj

Sve vrste zlatnica, pa i one hibridne vrste, dobro će uspijevati u svakom slabo do osrednje plodnom tlu. Najbolje im odgovaraju pjeskovita, dobro drenirana tla i sunčani položaji. Kako bi spriječili rasijavanje biljke, potrebno je ocvale cvatove odrezati prije formiranja sjemena. Razmnožiti ih možete vrlo lako jednostavnom diobom biljke u jesen ili proljeće. Od bolesti, jedino pepelnica može stvarati probleme, što se može spriječiti sadnjom biljke na sunčane, prozračne položaje.

Hibridne vrste

Solidago “Crown of Rays” – uspravna, grmasta trajnica. Zlatnožute cvjetne glavice sakupljene su u plosnate, zrakasto raširene, metličaste cvatove dužine do 25 cm. Cvate od sredine do kasnog ljeta. Biljka naraste do 60 cm u visinu i do 45 cm u širinu.

Solidago “Goldenmosa” – kompaktna, grmasta trajnica s naboranim listovima. Kasno ljeti i rano u jesen cvate žutim klasovima jarko žutih cvjetnih glavica koje tvore konusne metličaste cvatove dužine do 30 cm. Biljka naraste do 75 cm u visinu i do 45 cm u širinu.

Solidago “GoldenWings” – uspravna trajnica koja kasno ljeti i rano u jesen cvate metličastim cvatovima dužine do 25 cm, a koji se sastoje od zlatnožutih cvjetnih glavica. Dobro uspijeva i u vrlo siromašnim tlima. Biljka naraste do 1,8 m u visinu i do 90 cm u širinu.

Solidago “Loddon Gold” – uspravna trajnica koja cvate kasno ljeti i u ranu jesen žutim cvjetnim glavicama, koje tvore konusne, metličaste cvatove dužine do 20 cm. Biljka naraste do 90 cm u visinu i do 45 cm u širinu.

Solidago virgaurea subsp. minuta – niska grmasta trajnica, kožastih, nazubljenih listova, dugih 2-10 cm. Cvate od kasnog ljeta do ujesen kompaktnim šiljatim, metličastim cvatovima dužine 3 cm, koji se sastoje od malenih, tamnožutih cvjetnih glavica promjera 6-8 mm. Biljka naraste 5 do 20 cm u visinu i do 20 cm u širinu. Prikladna je za sadnju u kamenjare, u vlažno tlo.