Cleome (Paukov cvijet, kleoma) je jednoljetnica koja će svojom prisutnošću i najjednostavnijem vrtu dodati notu egzotičnosti i to ne samo izgledom svojih raskošnih cvatova, nego i njihovim opojnim mirisom. Posadite ju u sredinu cvjetnog otoka okruženog jednoljetnicama ili trajnicama srednje visine ili kao pozadinsku biljku nižih cvjetnih bordura. U rod Cleome spada oko 150 vrsta grmastih jednoljetnica i trajno zelenih grmova s pješčanih ravnica i planinskih visoravni u tropskim i suptropskim predjelima širom svijeta.

Obično se uzgajaju samo jednogodišnje vrste i to zbog velikih vršnih cvatova sastavljenih od prekrasnih cvjetova promjera od 2,5 – 5 cm iz kojih strše elegantni 5 – 7 cm dugački prašnici koji nalikuju na dugačke paukove noge. Zbog toga u engleskom govornom području kleomu zovu još i paukov cvijet (spider flower). Listovi su im dlanasto sastavljeni od 3 – 7 liski dugačkih i do 15 cm. Uzgajaju se na cvjetnim gredicama kao cvjeće za rez ili kao sezonsko cvjeće za popunjavanje prostora među visokim trajnicam i grmovima ili kao pozadina nižih cvjetnih bordura.

Egzotična kleoma najbolje uspijeva na sunčanim položajima, na plodnoj, dobro dreniranoj zemlji. Odgovara joj pješčano tlo. Ocvale cvatove redovito treba odstranjivati kako bi se produžila cvatnja. Cleome hassleriana (sinonimi – Cleome pungens, Cleome spinosa) je najčešće uzgajana jednoljetnica ovoga roda. Biljka potječe iz Južne Amerike (Brazil, Paragvaj, Argentina, Urugvaj). U povoljnim uvjetima i na plodnim dobro dreniranim tlima može doseći visinu od 1,2 – 1,5 m i širinu do 45 cm. Na vrhu njezine uspravne stabljike nalaze se bogati, rahli cvatovi sastavljeni od prekrasnih, vrlo mirisnih (imaju miris po mošusu), bijelih do rozih ili purpurnih cvjetova. Vrlo se lako uzgaja i otporna je na gotovo sve štetnike i bolesti pa se preporuča za uzgoj početnicima, kao i vrtlarima koji nemaju puno vremena za redovito uređivanje vrta jer ne trebaju redovito uklanjati ocvale cvjetove. Naime, pri vrhu cvata stalno nastaju novi cvjetovi, a latice donjih ocvalih cvjetova same otpadaju. Jedino se na mladim biljkama ponekad znaju pojaviti lisne uši što je vrlo lako riješiti uz pomoć nekog insekticida.

Ako kleomu pustite da slobodno raste, izrast će u visoku i vitku biljku, ali ako joj kada dosegne visinu od oko 30 cm zakinete vrh, dobit ćete niže, jače razgranate biljke. Zbog jakog mirisa, kao i zbog trnja koji se nalaze pri bazi svakog lista nije ih uputno saditi blizu prostora u vrtu u kojem često boravite ili prolazite uz njega. Naime, jak miris po mošusu može nekim osobama smetati, a trnje vas može ozlijediti pa treba oprezno postupati s ovim prekrasnim biljkama ukoliko ih želite koristiti kao rezano cvijeće. Inače, Cleome je jednoljetnica koja će svojom prisutnošću i najjednostavnijem vrtu dodati notu egzotičnosti, i to ne samo izgledom svojih raskošnih cvatova, nego i njihovim opojnim mirisom.

Razmnožavanje

Na vršnom dijelu cvata nepretano se stvaraju novi cvjetovi, dok oni koji su smješteni pri dnu gube svoje latice te na njihovom mjestu sazrijevaju plodovi na dugačkim stapkama koji su također vrlo dekorativni. Kada sazore plodovi, pucaju i iz njih ispadaju smećkaste sjemenke koje se same zasijavaju oko biljke. Ukoliko to želite spriječiti, potrebno je sakupiti plodove sa sjemenkama prije raspucavanja. Cleome se razmnožava sjetvom sjemena izravno na gredice u proljeće kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Sjeme se ne ukopava, već se samo posije na površinu zemlje i lagano pritisne o tlo. U krajevima s dugim hladnim proljećima i kasnim svibanjskim mrazevima kleomu je dobro uzgojiti u kući ili u toplom klijalištu te ju u vrt posaditi tek kada prođe opasnost od mrazeva na razmak od 30 – 45 cm.