Rodu astera pripada oko 250 vrsta biljaka, od kojih su neke trajnice, jednogodišnje ili dvogodišnje biljke i polugrmovi. Latinsko ime roda potječe od grčke riječi „astro“ koja znači „zvijezda“, pa se stoga i na našem jeziku ove biljke zovu zvjezdani.  U prirodi su nađene na različitim staništima koja uključuju dobro drenirana staništa u planinskim predjelima, kao i ona u vlažnim šumama sjeverne zemljine hemisfere, naročito Sjeverne Amerike. Nekoliko grmastih vrsta potječe uglavnom iz Južne Afrike. Većina astera ima naizmjenične, jednostavne, duguljaste, cjelovite listove koji mogu biti bez dlačica ili nježno dlakavi. Cvjetne glavice javljaju se na cvjetnim stapkama pojedinačno ili u različito složenim vršnim cvatovima na vrhu uspravnih, razgranatih cvjetnih stabljika. Cvjetne glavice sastoje se od jezičasti ženskih cvjetova bijele, roza, plave ili ljubičaste boje i cjevastih dvospolnih cvjetova koji čine središnji žuti disk cvjetne glavice. Danas postoje asteri za gotovo sve vrtne namjene, uključujući cvjetne obrube (gredica ili vrtnih puteljaka), kamenjare, obale potoka i jezera, za suhe položaje, kao i za prirodne vrtove. Većina astera vrlo dobro podnosi niske zimske temperature, dok su više grmaste vrste koje su porijeklom iz Afrike osjetljivije na niske zimske temperature.

Uzgoj

Asteri imaju raznolike uzgojne zahtjeve. Radi lakšeg snalaženja podijeljeni su na sljedeće grupe:

  • Asteri koji trebaju dobro obrađeno, plodno, vlažno tlo na sunčanim ili djelomično zasjenjenim položajima.
  • Asteri koji trebaju dobro drenirano, otvoreno, osrednje plodno tlo i potpuno osunčani položaj.
  • Asteri koji trebaju vlažno, osrednje plodno tlo i djelomičnu zasjenu.

Biljke posađene na neprikladnim mjestima osjetljivije su na gljivične bolesti, a sve vrste osjetljive su na suvišak vode u tlu tijekom zimskih mjeseci. Stoga je vrlo važno osigurati im dobru drenažu tla, dodajući mu po potrebi pijesak. Pinciranjem vrhova biljke tijekom rasta dobivaju se niži i gušći grmovi, koji nose više cvjetova. Zvjezdane treba svake godine malčirati, nakon što ih u kasnu jesen orezivanjem prikratimo. Visoke vrste astera visine 75 – 90 cm i više treba već u rano proljeće, kad dosegnu visinu od oko 45 cm, pričvrstiti uz neki potporanj. Kultivare A. novae – angliae i A. novi – belgii treba svake treće godine podijeliti i presaditi kako bi biljke ostale vitalne i zdrave, dobro rasle i kvalitetno cvjetale. Biljke se mogu podijeliti  u proljeće ili u jesen nakon cvatnje.

Razmnožavanje

Asteri se mogu razmnožiti sijanjem sjemena u kontejnere smještene u hladna klijališta u proljeće ili jesen. Bočni izdanci koji se javljaju uz matičnu biljku mogu se odvojiti u proljeće (što je bolje) ili u jesen, kada se presađuju samo snažni mladi izdanci. Vrste A. amellus, A. x frikartii i A. thomsoni mogu se razmnožiti i pomoću bazalnih reznica tijekom proljeća.

Bolesti i štetnici

Biljne uši, crveni pauk, trips i bijele mušice mogu ponekad praviti probleme na zvjezdanima. Najčešće su to biljne uši i bijele mušice koje se preventivnim špricanjem biljaka sistemičnim kemijskim insekticidima mogu spriječiti. Od gljivičnih bolesti zvjezdani su osjetljivi na napad pepelnice, sive plijesni (botritis) i rizokotonije koja napada listove i stabljiku stvarajući crno-smeđe nekrotične točke po listovima i stabljici uzrokujući venuće listova, stabljike i često dovodi do uginuća biljke. Sve te bolesti mogu se reducirati sađenjem biljaka s odgovarajućim razmakom, izbjegavati prekomjerno zalijevanje kasno tijekom dana, ne zalijevati biljke po listovima, osigurati adekvatnu cirkulaciju zraka i kontrolirajući vlagu zraka (u stakleničkim uvjetima uzgoja). Dakako, može se koristiti i preventivna uporaba fungicida. Ukoliko se u nasadu pojavi biljka napadnuta ovim bolestima, najbolje ju je posjeći i na siguran način ukloniti iz vrta.

Aster albescens – uzgojna grupa: 2. Boja cvijeta: bijela, sljez plava. Veličina cvijeta: 9 cm. Vrijeme cvatnje: od sredine do kraja ljeta. Visina/širina biljke: 1,2 m / 2 m. Porijeklo i značajke vrste: Himalaja.

Aster alpinus – uzgojna grupa: 2. Boja cvijeta: ljubičasta, kultivari su bijeli, roza, tamnoljubičasti. Veličina cvijeta: 5 cm. Vrijeme cvatnje: od početka do sredine ljeta. Visina/širina biljke: 25 cm / 45 cm. Porijeklo i značajke vrste: Alpe, prikladna za niske obrube i kamenjare.

Aster amellus – uzgojna grupa: 2. Boja cvijeta: jorgovan plava, boja breskve, roza, ljubičasto plava. Veličina cvijeta: 3,5 cm. Vrijeme cvatnje: od kasnog ljeta do jeseni. Visina/širina biljke: 30-60 cm / 45 cm. Porijeklo i značajke vrste: uspijeva i na alkalnim tlima.

Aster ‘Coombe Fishacre – uzgojna grupa: 3. Boja cvijeta: ružičasto zahuknuti bijeli, žuto-smeđi središnji disk. Veličina cvijeta: 1,5 cm. Vrijeme cvatnje: od sredine ljeta do jeseni. Visina/širina biljke: 90 cm / 30 cm. Porijeklo i značajke vrste: kultivar od Aster lateriflorus.

Aster cordifolius – uzgojna grupa: 3. Boja cvijeta: svijetlo do tamnoplava, kultivari su bijeli, roza, lavanda plavi. Veličina cvijeta: 2 cm. Vrijeme cvatnje: kasno ljeto do sredine jeseni. Visina/širina biljke: 0,6 m / 1,5 m. Porijeklo i značajke vrste: Sj. Amerika.

Aster x frikartii – uzgojna grupa: 2. Boja cvijeta: svijetlo do tamno ljubičastoplava, narančasti središnji disk. Veličina cvijeta: 5-8 cm. Vrijeme cvatnje: kasno ljeto i rano u jesen. Visina/širina biljke: 70 cm  / 45 cm. Porijeklo i značajke vrste: dobiven križanjem Aster amellus i Aster thomsonii.

Aster novae-anglie (oštrolisni zvjezdan – ima dlačice po listovima) – uzgojna grupa: 1. Boja cvijeta: ljubičasta, kultivari su razne boje cvjetova. Veličina cvijeta: 5 cm. Vrijeme cvatnje: kasno ljeto do sredine jeseni. Visina/širina biljke: 1,5 m / 60 cm. Porijeklo i značajke vrste: jake, gotovo odrvenjele cvjetne stapke, otporna na bolesti.