Porodica: Ranunculaceae

Rodu Anemona pripada oko 120 vrsta varijabilnih trajnica koje u prirodi rastu na raznolikim staništima i temperaturnim regijama, uglavnom sjeverne, ali i južne hemisfere. Pod zemljom imaju zadebljane dijelove stabljike u obliku rizoma, gomolja i mesnatih ili vrpčastih korjenčića. Uglavnom ih dijelimo prema vremenu cvatnje u tri glavne grupe:

  1. Anemone proljetne cvatnje, od kojih neke imaju podzemne gomolje ili rizome, a nađene su u šumama i na alpskim pašnjacima.
  2. Anemone koje cvatu u proljeće ili rano ljeti. Tu spadaju mediteranske i srednjoazijske, gomoljaste vrste iz područja sa vrućim, suhim ljetima.
  3. Anemone koje cvatu u kasno ljeto i jesen. Uglavnom su velike i visokog rasta, imaju vlaknasto korijenje, a nalazimo ih na vlažnim šumovitim ili travom obraslim mjestima  (japanske anemone o kojima smo pisali u br. 39).

Većina anemona ima prizemne ili bazalne listove i stabljične listove. Bazalni listovi su okruglastog ili ovalnog vanjskog ruba, razdijeljeni na 3-7 plojki, rjeđe cjeloviti i srednje do tamnozeleni. Listovi ili lisne plojke su često plitko ili duboko urezani ili nazubljeni i mogu biti goli ili prekriveni dlačicama. Često se ispod cvjetova nalaze manji stabljični, spiralno poredani listovi, bez ili s vrlo kratkom lisnom peteljkom, koji tvore lijepu zelenu krunu u podnožju cvijeta. Cvjetovi anemona cvatu pojedinačno ili su skupljeni u cvatove na vrhovima razgranjenih ili nerazgranjenih cvjetnih stapki. Cvjetovi mogu biti tanjurastog ili plitko čaškastog oblika, sa gustim kružno poredanim prašnicima u njegovoj sredini. Visoke vrste anemona idealne su za sadnju u cvjetne gredice i obrube, dok su manje vrste prikladne za sadnju u vrtne šumarke i vrtne kamenjare, ali i cvjetne žardinjere. Sađenjem nekih vrsta anemona, kao što su npr. Anemone blanda i Anemone apennina, postiže se prirodniji izgled pojedinih dijelova vrta. Obično su to mjesta u vrtu koja se nalaze na nešto nepristupačnijim i slabo obrađivanim vrtnim površinama, a na kojima želimo postići što ljepši i prirodniji izgled vrtne površine.

Anemone proljetne cvatnje

Anemone nemorosa (Šumarica, šumska anemona)
U prirodi ovu biljčicu nalazimo u umjereno vlažnim šumama gdje pokriva velike površine tla, tvoreći prave cvjetne tepihe tijekom proljeća kada cvate svojim lijepim bijelim cvjetovima. Stabljika joj je niska puzava, sa tankim smeđim rizomima i okruglim, trodijelno urezanim bazalnim i stabljičnim listovima. Od proljeća do ranog ljeta biljka cvate pojedinačnim bijelim, često roza zahuknutim cvjetovima promjera 2-3 cm, sa 6 do 8 latica. Spada u prvu grupu anemona proljetne cvatnje. Naraste u visinu 8 – 15 cm i u širinu do 30 cm. Listovi biljke nakon cvatnje uvenu do sredine ljeta, kada biljka započinje period mirovanja. Rizomi biljke šire se plitko ispod površine zemlje, tvoreći dugačke razgranate tvorevine koje se brzo šire, te biljka u povoljnim šumskim uvjetima brzo prekriva velike površine. Za dobar rast potrebno joj je vlažno, dobro drenirano, humusom bogato tlo i djelomično zasjenjeni položaj. Sušne uvjete podnosi tijekom ljeta, kada biljka ima period mirovanja. U prirodi ovu vrstu nalazimo u šumama i na pašnjacima Europe. Razmnožava se diobom rizoma rano u proljeće ili ljeti, nakon što joj uvenu svi listovi. Biljka se može razmnožiti i sijanjem sjemena u hladno klijalište čim sjeme dozori, ali klijanje sjemena, što vrijedi za sve vrste anemona, može biti dosta sporo i neizvjesno. Od ove vrste široko rasprostranjene u prirodi, selekcijom su nastali mnogi kultivari koji se danas uzgajaju u našim vrtovima. Do danas je zabilježeno više od 70 različitih kultivara ove biljke, a neke od najljepših su : “Alba Plena”- duplih bijelih cvjetova, “Allenii” – velikih cvjetova boje lavande, Bowles’ Purple” – ljubičastih cvjetova i dr.

Oprez! Biljka sadrži otrovne kemikalije koje su otrovne za životinje i ljude. Svi dijelovi biljke sadrže protoanemonin koji može uzrokovati ozbiljne kožne i gastrintestinalne iritacije, pečenje sluznice usta i grla, stvaranje ranica u ustima, povraćanje, proljev, gorak okus u ustima i pojavu krvi u povraćanom sadržaju.

Anemone blanda (Grčka šumarica)
Ova šumarica ima u zemlji maleni gomolj koji nalikuje na grumen zemlje, a cvjetovi su joj nalik na cvjetove ivančice, sa više od 12 latica poredanih u krug oko zlatnožute sredine cvijeta. Cvjetovi mogu biti plave, ljubičaste, roza ili bijele boje, promjera 2-4 cm, a listovi se sastoje od tri plojke nepravilno urezanih rubova. Raste do 15 cm u visinu i širinu i vrlo brzo se širi prekrivajući veće površine, te spada u vrlo dobre i prekrasne prekrivačice tla. Samoniklu ovu biljku nalazimo u jugoistočnoj Europi, Turskoj, Libanonu i Siriji. Rano u proljeće, prije nego stignu prvi turisti, ova prekrasna vrsta s istoka Mediterana, ukrašava stjenovite predjele, šiprage i otvorene šumarke mnoštvom cvjetova raznih boja. Za dobar rast potrebno joj je dobro drenirano, humusom bogato tlo (preferira više pjeskovita tla) na suncu ili u djelomičnoj zasjeni. Razmnožava se diobom gomolja tijekom ljeta, kada je biljka u stanju mirovanja. Gomolji se sade u jesen kako bi se dobro ukorijenili prije zime. Prije sadnje treba ih 5-6 sati namakati u mlakoj vodi, što će joj pomoći da se bolje ukorijeni (neizostavno potrebno). Kako gomolj ove šumarice izgleda poput grumena zemlje, prilično je teško vidjeti s koje strane gomolja će niknuti stabljika i pravilno orijentirati gomolj prilikom sadnje. Na strani gdje će niknuti stabljika nalaze se sitne dlačice, no ako niste sigurni, posadite gomolj okrenut postrance u zemlju, na dubinu tri puta veću od njegove visine. Prikladna je i za sadnju u cvjetne lonce i kontejnere, gdje se može vrlo lijepo kombinirati s ostalim biljkama proljetne cvatnje koje rastu iz sitnih lukovica ili gomolja, kao što su minijaturne narcise (Narcisus), šafrani (Crocus), tulipani (Tulipa), procjepak (Scilla ), presličica (Muscari) i dr.

Anemone coronaria
Ova vrsta anemona nešto je višeg, uspravnog rasta, te doseže visinu od 30 do 40 cm i širinu od 15 cm. Zbog svojih velikih cvjetova i dugačkih cvjetnih stapki može se koristiti za sadnju na cvjetne gredice, ali i kao cvijeće za rez. Listovi su joj trodijelni, duboko razdijeljeni, a cvjetovi pojedinačni, promjera 3 do 8 cm i 5-8 latica crvene, plave ili bijele boje. Biljke posađene u vrtu cvatu u proljeće, a vrste koje se uzgajaju za rez u stakleničkim uvjetima mogu cvasti u šestom ili sedmom mjesecu ili u devetom i desetom mjesecu, ovisno o vremenu sadnje. Biljka pod zemljom ima kvrgavi gomolj koji obavezno prije sađenja treba namakati nekoliko sati u vodi. Danas postoji mnogo kultivara ove biljke koji imaju jednostruke ili duple cvjetove, a mogu biti plave, crvene, grimizne, bijele ili ljubičaste boje. Za dobar rast ovim biljkama je potrebno lagano pjeskovito tlo, alkalne reakcije (tlu se može dodati malo vapna i NPK gnojiva za bolji rast) i sunčani položaj. Nakon cvatnje treba im osigurati suhe uvjete ljetnog mirovanja, a tijekom zime treba ih zaštititi debljim slojem malča ili ih izvaditi iz zemlje i staviti da prezime u sanduku sa pijeskom na mjestu zaštićenom od smrzavanja.

Anemone apennina
Ova vrsta anemona dobila je naziv prema Apeninskom gorju u Italiji gdje je pronađena. Naraste do 20 cm u visinu i 30 cm u širinu. Listovi su joj podijeljeni na tri plojke koje su duboko urezane, nazubljenih rubova i dlakave sa donje strane. Cvjetovi se javljaju pojedinačno i obično su plave boje, ali mogu biti i bijeli ili blago roza ili ledeno plavo zahuknuti. Promjera su 2,5 do 3 cm i sadrže 8 do 14 latica. Ispod zemlje ova vrsta ima kratak puzavi rizom, koji s godinama postaje sve veći i može se dijeliti, iako ne razvija postrane izdanke. Rizomi se sade u malim grupama na dubinu od 5 do 7,5 cm u vlažnu dobro dreniranu, humusom bogatu zemlju, na položajima koji će im osigurati sušni period ljetnog mirovanja (blago nagnuti položaji i dobro drenirano tlo), kako bi se slobodno mogle bez uznemiravanja raširiti na mjestu na kojem su posađene.