Ukoliko imate mogućnost, svakako ovog proljeća uredite povrtnjak. Iako ćete još morati ponešto kupiti i na placu, barem ćete moći usporediti kupovno i domaće, a sigurna sam da ćete se složiti sa svima onima koji kažu da to nije isto jer domaće je domaće. Vjerujem da znate da za mali povrtnjak nije uvijek nužno imati vrt. Neke biljke možete uzgajati i u teglama. Osim razonode, taj hobi donijet će vam, vjerujem, i gastronomske užitke, jer što je bolje od domaće blitve, špinata, salate, rajčica, rotkvica i luka… Sve to možete imati i u svom malom vrtu.

Tlo

Za uzgoj povrća najvažnija je plodnost tla, a to je upravo sposobnost tla da biljkama osigura prostor u kojemu će smjestiti korijenov sustav, te preko njega omogućiti opskrbu biljke mineralnim tvarima i vodom. Kvalitetno tlo za uzgoj bilja ima dobre vodozračne odnose, dosta humusa i neutralnu pH reakciju. No, takvih je tla malo, a i intenzivnim uzgojem na nekoj površini svojstva tla se mijenjaju. Bez obzira na vrstu tla danas možemo, uz malo truda, popraviti sastav i svojstva. Ukoliko ste se odlučili uzgajati povrće u teglama, posvetite pažnju supstratu koji ćete koristiti. Ako uzgajate povrće, dakle nešto što ćete konzumirati, imajte na umu da povrće akumulira u sebe i mikro i makro elemente koji se nalaze u tlu, a neki od njih u prevelikim količinama mogu biti štetni za ljudsko zdravlje. Izaberite zato supstrat namijenjen uzgoju povrća, koji je obično kvalitetniji od onog za uzgoj cvijeća.

Odredite strukturu tla

Strukturu tla grubo možete odrediti dok je tlo vlažno. Jednostavno ga uzmite u ruke i protrljajte: ukoliko u tlu ima dosta kamena i pijeska, tlo će se u rukama rasipati. Takva tla slabo zadržavaju vodu pa ih je za velikih vrućina potrebno često zalijevati. Tla koja imaju veći postotak gline vrlo su teška, slabo propuštaju vodu, hladna su, a tijekom ljeta, za velikih vrućina, pokorica puca pa se može oštetiti i korijen biljke. Najbolji omjer pora najčešće imaju ilovasta tla, koja su prema tome i najpovoljnija za uzgoj povrća.

Kiselost tla

Kiselost tla ovisi o prisutnosti kalcija u tlu, a za uzgoj povrća najpovoljnije je neutralno do blago lužnato tlo. Kiselost tla mjeri se u pH jedinicama (1–14). Tlo čija se pH vrijednost kreće oko 7 je neutralno tlo, dok su tla koja imaju vrijednosti manje od 7 kisela, a ona s pH vrijednostima većima od 7 lužnata. U našim vrtovima češće se javlja problem kiselog tla koje treba kalcificirati.

Kada ste napravili osnovna istraživanja u svome vrtu, otkrili kvalitete i nedostatke tla, možete se primiti posla. Prije svega nabavite sve potrebno poput gnojiva i kalcijevog karbonata, a onda uzmite alat u ruke. Za početak pripremite štihaču, motiku, lopatu i grabljice, a kasnije će vam trebati neke druge alatke.

Popravljanje svojstava tla

Ukoliko imate teško glinasto tlo, morat ćete dodati dosta pijeska i organskog gnojiva kako biste popravili vodozračne odnose. Najbolje će biti da nakon dodavanja pijeska i gnojiva tlo isfrezate, kako bi se pijesak i gnojivo dobro pomiješali s česticama tla. Frezajte za suha vremena kako vam se tako teško tlo ne bi lijepilo za noževe freze. Teška tla su vrlo često i kisela pa je potrebno popraviti i pH tla. To ćete učiniti tako da tlu dodate kalcija. Najjednostavnije je ako za kalcifikaciju izaberete mljeveni kalcijev karbonat. Naravno, prilikom primjene takvih sredstava koristite rukavice i zaštitne naočale.

Obrada tla

Ako ste obavili sve naprijed navedene radnje, onda ste napravili i obradu tla.Ostaje još malo pograbljati i napraviti gredice,a to može još malo pričekati.

Obrada tla može biti zimska i proljetna. Dobro je napraviti zimsku obradu tla tijekom jeseni kako bi hladnoća pomogla usitniti krupne čestice tla i tako ih fino pripremiti za nadolazeće usjeve. Tijekom jeseni se obično nakon gnojidbe organskim gnojem (stajnjak, kompost ili neko slično gnojivo) tlo preore ili u slučaju malog povrtnjaka preštiha. Ukoliko to niste obavili ujesen, obavite što ranije u proljeće. U proljeće, prije sadnje, tlo je potrebno prefrezati ili opet u malom povrtnjaku ukoliko nemate mogućnost koristiti frezu prekopati motikom. Kada ste tlo usitnili grabljicama, pograbite još pokoji krupniji grumen zemlje i tlo je spremno za sjetvu.

Formiranje gredica

Gredice možete formirati onako od oka ili se poslužiti užetom nategnutim između dva štapa. Kako bi rubovi gredica, a time i same gredice, bili što ravniji, obvezno između gredica ostavite prolaz. Neka vam gredice budu široke najviše do 1 m kako biste im što lakše mogli pristupiti tijekom ljeta kada biljke porastu te ih bude trebalo plijeviti i okopavati. Konopac namotan između dva štapa sačuvajte.Trebat će vam i sljedeći put kada budete formirali gredice.

Sjetva i uzgoj presadnica

Sada, kada je tlo pripremljeno, valja razmišljati o nabavci sjemena i proizvodnji ili kupnji presadnica za sadnju. Što se povrtnih kultura tiče, ukoliko nemate staklenike ili plastenike sa sjetvom ćete krenuti tek krajem veljače. Što znači da do tada imate vremena za nabavku sjemena.Za početak nabavite samo sjeme onih vrsta koje ćete sijati, a s ostalim možete pričekati. Krajem veljače na otvorenom ćete moći zasijati salatu i rotkvicu, koje za klijanje i nicanje ne trebaju posebno visoke temperature. Ukoliko ste se odlučili na proizvodnju vlastitih presadnica tijekom veljače, točnije u drugoj polovici mjeseca, možete zasijati toploljubive kulture poput rajčice i paprika. Prilikom nabavke sjemena provjerite rok trajanja koji bi morao biti otisnut na paketiću. Ukoliko sjeme kupujete u siječnju, najvjerojatnije ćete naići na zalihe sjemena od prošle godine pa neka vas ne zabrinjava ako na pakiranju piše da mu rok istječe za koji mjesec. Nakon navedenog roka klijavost se nešto smanji, ali obzirom da se radi o pakiranjima za hobi vrtlare nemojte imati prestroge kriterije i budite sigurni da će niknuti i više nego što ste očekivali. Kada ste pripremili sve za sjetvu, napunite plitke posude poput onih u koje se pakira sladoled ili slično zemljom do 2 cm ispod ruba te napravite male jarke i u njih položite sjeme. Sjemenke prekrijte zemljom ili ih jednostavno rasporedite po površini i utisnite daščicom. Zatim namočite zasijane posude najbolje prskanjem i stavite na toplo mjesto, kako bi sjemenke što prije nabubrile, isklijale i razvile male biljke. Tijekom 2 – 3 tjedna, koliko će biti potrebno da se iz sjemena razviju male biljke, redovito prskajte supstrat kako se ne bi osušio. U tom osjetljivom razdoblju važno je biljkama osigurati optimalne uvjete za razvoj. Redovito prskajte supstrat dok se ne pojave male biljke, ali pazite da ne bude premokar kako se ne bi razvile mikoze poput bijele truleži, sive plijesni, fuzarijske truleži korijena i truleži korijena koje mogu uništiti sav vaš trud u kratkom vremenu.

Kada biljke počnu nicati, obratite više pažnje na osvjetljenje. Kako bi se biljke pravilno razvile, moraju je imati dovoljno. Ukoliko nemate plastenik, već sve to radite pored prozora, svakodnevno okrećite posude kako bi sve biljke bile ravnomjerno osvjetljene. Kada razviju prve prave listove, trebat će ih pikirati u veće posude.

Krajem veljače možete početi sijati i na gredice. Za početak posijte salatu, rotkvicu i blitvu, a ostale kulture neka malo pričekaju. Na gredicu možete sijati omaške ili u redove. Za sjetvu omaške obično treba više sjemena, a biljke rastu posvuda, dok prilikom sjetve u redove imate bolju preglednost nad posijanim sjemenom, ali i nad biljkama koje će tek niknuti. Iako navedene vrste ne trebaju visoke temperature za klijanje. Ukoliko vani bude hladno, trebat će im više vremena da prokliju. Zato nemojte očajavati. Ako kroz dva tjedna ništa ne nikne, pričekajte još malo. Ponekad se može dogoditi da vam ništa od sjemena ne nikne. Za to često mogu biti krivi razni kukci koji žive u tlu ili nekvalitetno sjeme. Ako vam se to dogodi, površinu ponovno možete zasijati istom kulturom.

Tijekom siječnja i veljače imat ćete pune ruke posla, barem što se povrtnjaka tiče, pogotovo ako tlo niste obradili u jesen. Kako biste znali što dalje, pratite nastavak ove priče tijekom sljedećih mjeseci.